Iz Trakošćanskog jezera povučena je i posljednja korpa sedimenta čime je završila faza čišćenja jezera Trakošćan. Ukupno je na prostoru od 170.000 četvornih metara izvađeno više od 200.000 kubika sedimenta, odnosno deponirano je više od 400.000 tona.
– Na ovim radovima vezanih uz čišćenje jezera sudjelovali smo aktivno od ožujka ove godine, odnosno proteklo je pet mjeseci od naših najava kako ćemo to završiti za 100 sušnih dana, što možemo sad i potvrditi da smo obećano i realizirali – rekao je direktor VGO za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milan Rezo koji se zahvalio djelatnicima iz Hrvatskih voda, izvođačima radova i Varaždinskoj županiji da se projekt privede kraju.
– Kroz naredni period, odnosno tijekom jesenskih i zimskih mjeseci očekujemo obilnije padaline gdje ćemo preko 16 bujičara pokušati napuniti trakošćansko jezero ukupnog volumena preko 500.000 kubika vode – nastavio je Rezo.
Ukupna vrijednost radova iznosi 4,8 milijuna eura, što je financirano iz vlastitih sredstava Hrvatskih voda, kroz redoviti program „Preventivnih, redovitih i izvanrednih mjera održavanja“. Međutim, Hrvatske vode podnijele su prijavu za sufinanciranje iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– Izgledno je da ćemo dobiti dodatnih 3,8 milijuna eura što će biti utrošeno za nove već pripremljene programe i projekte Hrvatskih voda na području Varaždinske županije ukupne vrijednosti 15 milijuna eura. Ujedno smo u proteklih 15 mjeseci iz NPOO-a za prostor sliva Mure i Drave do sada dobili oko 15 milijuna eura i uspješno realiziramo sve projekte na tom slivu – rekao je Rezo.
Dodao je i kako su dosad Hrvatske vode obnovile i donji dio jezera napravivši kamenu oblogu u dužini od 300 metara, a dio obale je uređen pomoću gabiona od 120 metara te pomoću armiranog betonskog zida dužine 40 metara. Ukupna vrijednost tih radova iznosila je 520.000 eura i ta sredstva su osigurana iz redovitog programa Hrvatskih voda.
– Nakon sedam desetljeća od posljednjeg izmuljivanja, i pet mjeseci intenzivnih radova, napokon je od nataloženog sedimenta očišćeno trakošćansko jezero. Nažalost, zadnje tri do četiri godine kod izvođenja radova bio je cijeli niz problema, no zahvaljujući angažmanu direktora VGO za Muru i gornju Dravu Milana Reze, podršci generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića, njegovog zamjenika Davora Vukmirića taj projekt je uspješno priveden kraju i to uoči Dana Varaždinske županije. To je jedan od najljepših poklona koji smo mogli dobiti od Hrvatskih voda – rekao je župan Anđelko Stričak.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.
Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.
U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).
Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.
U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).
U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.
Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.
Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.
-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.
Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.
-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.
Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.
-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.
Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
