Povežite se s nama

U fokusu

Izglasan proračun Novog Marofa od gotovo 79 milijuna kuna koji omogućava niz važnih projekata

Novi Marof Gradsko vijeće1

Objavljeno:

- dana

Vijećnici Gradskog vijeća Novog Marofa, na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici održanoj u četvrtak, 27. prosinca, većinom glasova podržali su proračun u rekordnom iznosu od gotovo 79 milijuna kuna, koji bi i u sljedećoj godini trebao omogućiti velike investicije na području grada, koje se mjere u desecima milijuna kuna.

Od ukupnih gotovo 79 milijuna kuna, s nacionalne razine, odnosno preko pojedinih ministarstava, te iz fondova Europske unije, u Novi Marof za projekte bi trebalo stići 42,8 milijuna kuna. Prije svega riječ je o sanaciji odlagališta otpada Čret vrijednoj 14,3 milijuna kuna, zatim izgradnji i dogradnji dječjeg vrtića za što je namijenjeno 12,2 milijuna te izgradnji reciklažnog dvorišta vrijednosti 2,85 milijuna kuna.

– Normalno da su tu sve one velike investicije koje smo planirali i za koje smo dobili odobrenje financiranja od strane EU fondova, a to su sanacija odlagališta, reciklažno dvorište, dogradnja dječjeg vrtića, nabava kanti za otpad, promocija gospodarenja otpadom i velika investicijska ulaganja u cestogradnju te ulaganje u društvene domove. Sve su to velike investicije od kojih su neke djelomično započete ove godine, a iduće nas godine očekuje realizacija. Upravo zbog tih velikih ulaganja, iduća će nam godina biti najjača dosad – izjavio je novomarofski gradonačelnik, HDZ-ov Siniša Jenkač, koji je za proračun naglasio da nastavlja trend velikih ulaganja i investicija na području Novog Marofa.

Podsjetio je na izgradnju novog Centra za socijalnu skrb, uređenje i energetsku obnovu školskih objekata, kao i brojne druge investicije koje se u ovoj godini mjere u desecima milijuna kuna.

Jenkač je, govoreći o proračunu, posebno naglasio početak otkupa zemljišta za groblje u Novom Marofu, što je kapitalna investicija u budućnosti. Istaknuo je i da se u idućoj godini kreće s urbanističkim planom uređenja središnjeg naselja Novi Marof, budući da je ove godine završen i usvojen novi prostorni plan. Što se tiče gospodarstva, sredstva u proračunu predviđaju daljnji razvoj poslovnih zona.

– Uz sve velike projekte svakako moram istaknuti daljnja ulaganja u poslovne zone Možđenec i Oštrice. Oštrice pripremamo polako, jer prije izgradnje obilaznice nema smisla počinjati s radovima, ali to je već predviđeno kroz prostorni plan. Poslovna zona u Možđencu je mala zona i tu ćemo polako iduće godine početi projektirati i krenuti s prodajom zemljišta – zaključio je Jenkač te dodao da je iz ovoga vidljivo da se kroz proračun razmišlja o daljnjem razvoju gospodarstva u Novom Marofu.

U konačnici proračun je dobio podršku većine vijećnika, njih trinaest. Dio vijećnika SDP-a bio je protiv, a dio suzdržan kod glasanja, dok je protiv bio i vijećnik iz redova Narodne stranke – Reformista.

Uz proračun za iduću godin u vijećnici su većinom glasova prihvatili izmjene i dopune ovogodišnjeg proračuna. Tako će proračun za godinu koja je za izmaku u konačnici iznositi 35,5 milijuna kuna što predstavlja veliko povećanje u odnosu na konačni iznos proračuna godinu dana ranije.

Siniša Jenkač

Gradonačelnik Siniša Jenkač

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

U fokusu

Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke.

Građane i gospodarstvo stoga čekaju veliki izazovi. Za većinu potrošača cijena električne energije ograničena na 59 eura po megavatsatu. No, Vladine mjere pomoći na snazi su do 1. travnja.

Trenutačno su se cijene na veleprodajnom tržištu stabilizirale – između 150 i 170 eura, što je znatno niže nego prije godinu dana kada su povremeno prelazile 400 eura, a u prosjeku su bile oko 270 eura po megavatsatu.

Iz Vlade kažu, već se analizira situacija kako bi se na vrijeme odlučilo što dalje, nakon 31. ožujka, javlja HRT.

– Ono što mi kao poslodavci očekujemo je da na vrijeme dobijemo što se događa s cijenama energenata nakon 31. ožujka. Kao što sam više puta naglašavala, okruženje sigurnosti i izvjesnosti je neophodno za sve poslodavce, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Građani koji imaju ugovore s privatnim opskrbljivačima, već dobivaju najave o poskupljenju od 1. travnja, te ih se upućuje da se prebace u HEP.

Što će biti od 1. travnja s cijenama električne energije, Vlada tek treba odlučiti.

– Mi smo zadužili nadležne ministre, prije svega ministra gospodarstva i ministra financija da pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1.travnja – rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog tople zime i povoljnih hidroloških uvjeta, cijene struje na tržištu su niže nego prije godinu dana, ali su još znatno više od onih prije krize i kreću se oko 160 eura po megavatsatu.

– Analize pokazuju i neka predviđanja da će takve cijene ostati barem sljedeće dvije do tri godine, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje