Povežite se s nama

Međimurje

Protiv izgradnje hidroelektrana: „Mura i Drava naše su blago! Nitko nema pravo uništiti ovaj jedinstveni ekosustav!“

Objavljeno:

- dana

Brojne udruge, ekološki aktivisti, ali i stručnjaci na području zaštite prirode, sve glasnije dižu svoj glas protiv najavljenih inicijativa oko izgradnji hidroelektrana na Muri i Dravi. Slovenska Vlada prema prvim je najavama razmatrala mogućnost gradnje čak osam hidroelektrana na 50 kilometara toka rijeke Mure na slovenskom teritoriju. Sada je svoje ambicije smanjila na četiri elektrane, ali koliko god da ih i bude u planu, smatraju „zeleni“, bit će ih previše.

Prosvjedni marš

– Gradnja hidroelektrana imala bi katastrofalne posljedice na tok rijeke Mure u Hrvatskoj. No, nadamo se da do toga ipak neće doći, jer Slovenija je sama tok rijeke Mura proglasila kao „Natura 2000“ područje, pa sumnjam da će Europska unija samo tako dopustiti da jedna zemlja članica pregazi zajedničku okolišnu politiku. Međimurje bi bilo izravno pogođeno promjenom režima Mure u Sloveniji. Lokalna flora i fauna bile bi pogođene već u samom procesu gradnje, ali bi stradao i migratorni koridor za ribe, došlo bi do promjena razina podzemnih voda… – pojašnjava Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“.

Ravnatelj Golub je sa svojim kolegama 6. siječnja sudjelovao u Sloveniji i na prosvjednome maršu protiv gradnje elektrana na Muri.

Slovensko ministarstvo odbacilo je dosadašnje prijedloge, ali je spremno razmotriti nove ideje

– Savez „Za našu Muru“, koji okuplja desetke udruga s obiju strana granice, u posljednje je tri godine svojim izvještavanjem i prikazom druge strane priče oko gradnje elektrana uspio dovesti do toga da je tri četvrtine načelnika promijenilo mišljenje te više ne žele elektrane na svojem području. Srećom, tu je i europska inicijativa „Natura 2000“, kojom ekolozi ne plaše investitore, ali je ona u određenim stvarima obvezujuća za državu koja ju je usvojila. Naime, ako je neka država prilikom ulaska u Europsku uniju odlučila pojedine dijelove svojeg teritorija uvrstiti u europsku mrežu „Natura 2000“, ne može se sada predomisliti.

Aktivisti se protive novim elektrana na rijeci Dravi

Da bi Slovenci sada mogli raditi elektrane na Muri, trebali su prije 20 ili 30 godina negdje drugdje u svojoj državi napraviti jednaki ekosustav kao što je ovaj uz Muru. Na taj bi način kompenzirali štetu koju će napraviti eventualnom gradnjom elektrana Muri. Takva je zajednička europska politika i ne mogu se donositi jednostrane odluke – dodaje Golub.
Na tragu toga je i posljednja odluka slovenskog Ministrstva za okolje in prostor, koje je u jednom od svojih posljednjih izvještaja obavijestilo javnost da aktualni prijedlozi oko izgradnje hidroelektrana nisu prihvatljivi. Doduše, u tom istom izvještaju stoji da je to ministarstvo spremno razmotriti nove ideje i prijedloge.

I dok bi Slovenci na Muri gradili čak četiri elektrane, i hrvatski elektroprivrednici imaju slične ideje, ali na rijeci Dravi. Točnije, aktualna je inicijativa o gradnji elektrana u Podravini kod Đurđevca, Molve 1 i 2.

Betoniziranje

– Teško je ljudima koji načelničke i gradonačelničke mandate sagledavaju kroz četiri ili osam godina pokazati dugoročnu štetu koju elektrana napravi u prostoru. Građevinski lobi traži svoj dio financijskoga kolača na tržištu. S obzirom na to da je u ovom slučaju riječ o području UNESCO-vog rezervata biosfere, betoniziranje Drave ne može se promatrati izdvojeno iz cijelog sustava Mura – Drava – Dunav. Čovjek u svojoj malenkosti pojedine ljudske jedinke teško može sagledati riječni sustav Mura – Drava – Dunav u cjelini, no taj je sustav jedinstven i ono što je već snašlo Dravu u uzvodnim dijelovima snažno utječe na dinamiku rijeke u Hrvatskoj. “Svi živimo nizvodno” bila je krilatica pod kojom se jedne godine obilježavao Svjetski dan voda, i višestruka je istina skrivena u toj krilatici. Ponavljam, čovjek je uglavnom usmjeren na svoje dvorište i svojih „deset kvadrata“, a šira slika svijeta ga prečesto ne zanima – mišljenja je ravnatelj Siniša Golub.

Razvoj društva za sobom povlači i sve veću potrebu za energijom. „Zeleni“ ne bježe od te činjenice, no zagovaraju rješenja koja neće narušiti prirodnu ravnotežu.

– Struke elektroinženjera i građevinaraca čine neosporno pametni ljudi, ali sa stavovima oprečnima zaštiti prirode. Snažno zagovaraju ideju, po njima činjenicu, da nam je potrebno sve više i više električne energije i da za proizvodnju nešto treba žrtvovati. Ali oni ne vide širu sliku turističkih i ostalih potencijala naše regije ili ih ta slika jednostavno ne zanima. Uostalom, čak da taj prostor nema nikakvih potencijala, što nije točno, ali recimo da jest, zar stvarno sve treba podrediti čovjeku i potrebama njegova komoditeta? Gdje je granica kad će kapital i ljudska pohlepa stati, ustuknuti? Mislim da nitko nema odgovor na to pitanje. Zasad – zaključuje Siniša Golub.

„Ne damo Dravu ni za živu glavu“

Rijeka Drava, slažu se stručnjaci, gradnjom elektrana Varaždin, Čakovec i Donja Dubrava podnijela je svoju žrtvu u stvaranju elektroenergetskih kapaciteta Hrvatske. Svaki novi zahvat bio bi jednak katastrofi.

– Upravo zbog svoga specifičnog toka, Drava pruža stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Ne slažemo se u zadiranje u prirodno bogatstvo gradnjom hidroelektrana. Priroda, ovakva kakva je, ima svoju najveću vrijednost te je moramo očuvati – poručuje Janja Škoda, predsjednica Zaštitarsko-ekološke udruge „Senjar“ (ZEUS).
S njom se slaže i Ivana Korn Varga, voditeljica projekata zaštite prirode u hrvatskoj podružnici svjetske organizacije WWF (World Wildlife Fund).

– Ono što znamo da nije izgrađena nijedna velika hidroelektrana u Europi od proglašenja „Nature 2000“. Na području gdje se planiraju graditi Molve 1 i 2, osim „Nature 2000“ na snazi je i Regionalni park „Mura – Drava“, što je pak dio UNESCO-voga prekograničnog Rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“. Rezervat je zasad proglašen između Hrvatske i Mađarske, ali postoji ideja da bude proglašen i u ostalim zemljama kroz koje prolaze ove rijeke, dakle Austriji, Sloveniji i Srbiji. Upravo dio rijeke Drave koji prolazi kroz Koprivničko-križevačku županiju je najprirodniji na cijelom dravskom toku. Javnost mora znati da mi nismo apsolutno protiv hidroenergetike, već želimo i potičemo održivu hidroenergetiku. Treba sustavno planirati i uključiti što više stručnjaka iz različitih područja kako bi se pronašlo najbolje rješenje za sve – ljude, Dravu, floru i faunu – zaključuje Korn Varga.

Međimurje

Vičević: „Općina će se preseliti, a dobivamo i 15-ak novih stanova!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Selnica prije nekoliko godina suočavala se s raznim problemima, u velikoj mjeri zbog pravnoga spora s Geodetskim zavodom iz Splita za čiju su se geodetsko-katastarsku izmjeru sredstva nenamjenski potrošila. Prije dviju godina spor je uspješno riješen te je dogovoreno da će Općina mjesečno isplaćivati po 70.000 kuna kako bi se isplatio dug prema Zavodu, što Selnica redovito čini.

Novi vrtić

Krajem 2019. u Selnici je započet projekt vrtića za koji je Općina u okviru programa ruralnog razvoja dobila bespovratnih 7,4 milijuna kuna, dok je preostali iznos do ukupnih 10,7 milijuna osiguran iz drugih izvora financiranja.

– U novome Dječjem vrtiću “Zvončići” funkcionirat će četiri grupe, od čega dvije jasličke, što znači da mališane iz selničkoga kraja njihovi roditelji više neće morati voziti u susjedne gradove i općine. Ove godine bi se trebao položiti i kamen-temeljac za novi vatrogasni dom. U Selnici funkcionira jedno od najstarijih međimurskih dobrovoljnih vatrogasnih društava, čiji članovi apsolutno zaslužuju novi dom, s obzirom na činjenicu da postojeće prostorije nisu adekvatne.

U Selnici se planira niz aktivnosti. Jedna od važnijih je projekt pikača, predan na Ministarstvo kulture i medija RH. Radi se o pokladnoj maski koja se nalazi na Listi nematerijalnih dobara kulturne baštine Republike Hrvatske. Projekt teniskih terena čeka objavu natječaja za sport i rekreaciju. Spomen park nafte također ćemo prijaviti na neki od natječaja. Prioritet su nam ceste: budući da je Ministarstvo regionalnog razvoja ove godine oborilo rekord s novcem namijenjenim lokalnoj samoupravi, očekujem da ćemo s obzirom na kategoriju Općine dobiti dobar iznos od tih sredstava te asfaltirati nekoliko dionica koje su dosad bile bez asfalta – nabraja selnički načelnik Ervin Vičević.

Projekt kampa kod ribnjaka u Selnici smatra dobrim primjerom politikanstva i time kako ono kod nas funkcionira.

– Prije par godina upravo su ga sa Županije ocijenili vrhunskim, a kakva je trenutačna situacija? Kamp Selnica ima građevinsku dozvolu, prioritet je međimurskoga turizma kao jedini pravi kamp na području Međimurja, no do danas se nije pomaknuo isključivo radi politike, i to posebno županijskog vrha koji samo puno priča, dok vidljivih pomaka nema! Dozvola je izdana prije godinu i pol: ne bih želio da dođemo u situaciju u kakvu smo došli s projektom pješačke staze iz Ulice Zrinskih do crkve i raskrižja s kojim u realizaciju krećemo taman kad je građevinska dozvola pri isteku.

Neke se stvari odvijaju presporo. Dobrano kasni i kanalizacija, odnosno aktivnosti povezane s Aglomeracijom. Unatoč svemu, Selnica se kreće uzlaznom putanjom, na čemu možemo zahvaliti i Vladi RH – napominje Vičević.

Zgrada u Vukovarskoj

U petak, 19. veljače, u dvorani selničkoga Doma kulture predstavljen je i projekt izgradnje poslovno-stambene zgrade u Selnici. Nova zgrada nalazit će se u blizini novoizgrađenog vrtića, u predjelu poznatom pod nazivom „Bukovčak“.

– Projekt smo zamislili kao javno-privatno partnerstvo pa smo ga odlučili predstaviti s ciljem privlačenja potencijalnih ulagača. Jedan od ciljeva izgradnje bio je da Općina dobije nove, adekvatne prostore. U sadašnjim prostorijama nemamo vijećnicu s prozorima, kao ni arhiv, što bismo po zakonu trebali imati… Želim naglasiti da će Općini u novoj zgradi pripadati samo jedan dio prizemlja, odnosno uredit će se vijećnica, tri ureda za četiri zaposlena i čajna kuhinja – rekao je Vičević na predstavljanju.
Osim navedenoga, u prizemlju će se smjestiti i ambulante (opće medicine i stomatološka), čekaonice, sanitarne prostorije, poslovni prostor za trgovinu i ljekarna.

– Na prvome i drugome katu zgrade nalazit će se stanovi – još razgovaramo o tome hoće li ih biti 16 ili 18. Tražimo partnera za projekt: s nekim smo ulagačima već razgovarali – istaknuo je selnički načelnik, dodavši da je Općina u projekt dosad uložila nešto više od milijun kuna.
Izgradnja bi trebala započeti tijekom ove godine, a ulaz će biti smješten sa strane sporedne ulice koja će nositi ime „Vukovarska“.

Vičević treći put kandidat za načelnika

U Društvenome domu u Selnici u utorak, 2. ožujka, održano je predstavljanje kandidata Hrvatske demokratske zajednice za načelnika Općine Selnica na predstojećim lokalnim izborima. Trenutačni načelnik Vičević kandidirat će se i za treći mandat. Podržavaju ga vijećnik Dragutin Bohnec (HSLS), kao i vijećnici Miljenko Vrančić i Ivan Levačić, ali i gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak te Nikola Hren – kandidat za zamjenika međimurskoga župana iz Selnice.

– Nastavljam u istome tonu. Nova stambeno-poslovna zgrada ostavila je izvrstan dojam. Već imamo zapisano četvero zainteresiranih za kupnju stanova. Velik interes vlada i za izgradnju. Kada dobijemo građevinsku dozvolu, tada će se znati i potencijalni investitor – objasnio je selnički načelnik.

Na dan predstavljanja na poziv državne tajnice Sandre Herman bio je u Ministarstvu turizma, dodao je. S njom je razgovarao o projektu selničkoga Kampa te je zamolio da se osiguraju sredstva kako bi se Kamp kod ribnjaka konačno izgradio tijekom sljedećih triju godina.

Nastavite čitati

Međimurje

Potpisan ugovor za izgradnju Centra PrInOS: Čakovec dobiva prostore za pružanje skrbi beskućnicima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na mjestu bivšeg skladišta Međimurskih voda u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu u utorak je potpisan ugovor s izvođačima radova na uređenju Centra PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi.

Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec će putem ovog projekta, na zemljištu koje im je Ugovorom o pravu građenja ustupio Grad Čakovec, izgraditi te voditi prostore za smještaj beskućnika, njihovo lakše uključivanje u zajednicu i pripremu toplih obroka za potrebite starije sugrađane.

Ugovor su potpisali ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Čakovec Kristijan Valkaj i Alen Vugrin, predstavnik izvođača radova, tvrtke „Intermegrad“ iz Čakovca.

Uz potpisnike ugovora, novinarima su se prigodnim riječima obratili i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač te izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt.

– Trenutno beskućnici borave u nužnom smještaju, no izgradnjom ovog Centra to će postati prošlost. Posebno je važno što će rekonstrukcija vrijedna 14 milijuna kuna biti u potpunosti financirana europskim novcem. Osim toga, posao izgradnje putem javnog natječaja dobila je čakovečka tvrtka, što je u ovo pandemijsko, krizno vrijeme izuzetno važno – rekao je gradonačelnik Kovač.

Stručna podrška

Predstavljajući projekt, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Čakovec Kristijan Valkaj, dr. sc., rekao je da će se izgraditi pet stambenih jedinica za prihvat osoba bez trajnog smještaja te objekt za pružanje novih izvaninstitucionalnih usluga usmjerenih prema starijim i nemoćnim osobama u lokalnoj zajednici.

Korisnici Centra imat će na raspolaganju stručnu podršku koja će biti osigurana putem usluge poludnevnog boravka, što će beskućnicima dati šansu za životne promjene i izlazak iz nepovoljnog statusa.

Isto tako, u Centru će se omogućiti priprema i dostava toplih obroka za starije i nemoćne osobe, s ciljem suzbijanja siromaštva i prevencije institucionalizacije, kao i pružanje socijalne usluge pomoći u kući. Usluga dostave toplog obroka obuhvaćala bi 140 korisnika, dok će smještaj za beskućnike u samom Centru moći prihvatiti do 20 osoba.

Za projekt vrijedan 14 milijuna kuna Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec sredstva je dobilo putem natječaja dobilo od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Radovi na rekonstrukciji i izgradnji trebali bi početi sredinom ožujka, a prvi korisnici Centar PrInOS će moći koristiti već krajem ove godine.

Nastavite čitati