Povežite se s nama

Međimurje

Izlaz iz negativnih trendova moguć krajem 2013.

Objavljeno:

- dana

Prof. dr. sc. Alka Obadić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o aktualnoj gospodarsk

Nemoguće je očekivati značajnije smanjivanje broja nezaposlenih osoba nigdje, pa tako ni u Hrvatskoj, bez pokretanja proizvodnje, novih razvojnih projekata i izvozne aktivnosti – tvrdi prof. dr. sc. Alka Obadić, izvanredna profesorica na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Realna potreba

0,73% BDP-a iznosila su 2010. ulaganja u istraživanja i razvoj u Hrvatskoj,  dok su ona u drugim razvijenim zemljama, primjerice u Finskoj bila 3,8 % BDP-a, odnosno 3,1 % u Danskoj.

Ambiciozna znanstvenica, dobitnica brojnih stručnih nagrada i priznanja, rođena je Varaždinka koja je svojedobno bila angažirana i na projektu osnivanja europskog sveučilišta u Varaždinu, koji, nažalost, zbog političkih razloga nije realiziran. No, svoj znanstveno-istraživački rad nastavila je u Zagrebu te je danas na Ekonomskom fakultetu nositeljica kolegija Gospodarstvo Hrvatske i kolegija Politika zapošljavanja, koji je upravo na njezinu inicijativu prošle akademske godine uveden kao izborni predmet i za koji vlada velik interes studenata.Trenutno je angažirana i na nastavku projekta Hrvatske gospodarske komore “Migracije za razvoj Hrvatske”.
S obzirom da se bavi politikom zapošljavanja, ekonomikom obrazovanja, i strukturnim promjenama na tržištu rada, bio je to povod za razgovor o aktualnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, velikom broju nezaposlenih i politici zapošljavanja.

Kakva je hrvatska politika zapošljavanja?

Izdaci za aktivne mjere zapošljavanja u Hrvatskoj su pet puta manje nego što se prosječno izdvaja za EU

S obzirom na postojeću gospodarsku situaciju u Europi i Hrvatskoj i s obzirom na ograničena proračunska sredstva, politike zapošljavanja pretežno su usmjerene na pasivne mjere i to pretežno u obliku naknada za nezaposlene. Tek ostatak projiciranih proračunskih sredstava namijenjen je za primjenu aktivnih politika zapošljavanja. Izdaci za pasivne mjere u Hrvatskoj kreću se oko 0,2-0,4% BDP-a, dok izdaci za aktivne mjere čine od 0,17% BDP-a do svega 0,03%. To je gotovo pet puta manje nego što se prosječno izdvaja u zemljama EU-27. Da bi njihov učinak bio vidljiv, njihova primjena mora biti permanentna s obzirom da ad hoc djelovanje ne može polučiti bitne rezultate. No, dodajmo i to da je Hrvatska ozbiljnije počela primjenjivati aktivne politike zapošljavanja tek od 2002., a pokazalo se da je najuspješnija mjera bila “S faksa na posao”.

Kakva bi politika zapošljavanja trebala biti?

Kako bi pojedine mjere bile što učinkovitije, presudno je da budu donesene u suradnji s potrebama lokalne zajednice.
Iskustva europskih zemalja u provođenju politika zapošljavanja pokazuju kako bi težište svih mjera trebalo biti na ublažavanju opasnosti od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost i smanjenju broja dugotrajno nezaposlenih osoba. Za nezaposlene osobe je presudno da ne izgube radno iskustvo i vezu s tržištem rada te da ne završe u skupini “obeshrabrenih radnika” o kojima se tada gubi više bilo kakav trag.

Konačno bolje?

Rast BDP-a mogao bi se vidjeti u drugoj polovici 2013., što će se pozitivno reflektirati i na tržište rada

Što bi Hrvatska trebala učiniti da se nezaposlenost smanji? Naime, s jedne strane nezaposlenih je svakim danom sve više, a s druge strane, gospodarske aktivnosti su slabe, nema otvaranja novih radnih mjesta.
Uz pokretanje proizvodnje, novih razvojnih projekata i izvozne aktivnosti, što sam spomenula na početku, mora postojati odgovarajuća ekonomska politika koja će podupirati obrazovanje i znanstveno-tehnološko poduzetništvo. Poticanje rasta i otvaranja novih radnih mjesta nema ako se premalo ulaže u istraživanje i razvoj, a Hrvatska ima taj problem. Primjerice, u 2010. ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila su oko 0,73 % BDP-a, dok druge razvijene zemlje poput Finske s oko 3,8 % BDP-a i Danske s 3,1 % BDP, izdvajaju znatno više.
No, hrvatsko gospodarstvo ima problema i s produktivnošču mjerenom novostvorenom vrijednošću po zaposlenom, što je posljedica nekonkurentnosti proizvoda i usluga. A, upravo su ključni čimbenici koji donose povećanje novostvorene vrijednosti – inovacijske aktivnosti.

Pred ulaskom smo u EU. Što možemo očekivati – jaču gospodarsku aktivnost, otvaranje novih radnih mjesta ili samo još više nezaposlenih?

Nemoguće je očekivati značajnije smanjivanje broja nezaposlenih osoba nigdje, pa tako ni u Hrvatskoj, bez pokretanja proizvodnje, novih razvojnih projekata i  izvoza. Poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta nema ni ako se premalo ulaže u istraživanje i razvoj.

Može se realno očekivati da bi se dašak optimizma u kretanju realnog rasta BDP-a eventualno mogao vidjeti u drugoj polovici 2013. što će se s kraćim vremenskim odmakom pozitivno reflektirati i na tržište rada. Tome, bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija s obzirom na to da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova.

Nismo svjesni moći klastera

Uz prof. dr. sc. Mirjanu Dragičević, autorica ste sveučilišnog udžbenika Klasteri i politike razvoja klastera u kojoj se govori da su oni jedan od temelja rasta konkurentnosti gospodarstva, ekonomskog rasta i zaposlenosti. Kako?  

Klastere najjednostavnije možemo definirati kao geografsku grupu neposredno povezanih poduzeća, specijaliziranih dobavljača, poduzeća u povezanim industrijama i institucijama (sveučilišta, razvojne agencije, trgovinska udruženja i dr.) na određenom području, koje povezuju sličnosti i komplementarnosti. Njihova uloga je posebno važna u zemljama poput Hrvatske u kojoj postoje velike regionalne nejednakosti u razvoju i kretanju nezaposlenosti. Klasteri predstavljaju stimulativno okružje za stvaranje inovacija i znanja. Omogućuju sudionicima da budu produktivniji i inovativniji, te stoga mogu lakše pokrenuti rast i novo zapošljavanje nego pojedinačno poduzeće.  

No čini se da klasteri u Hrvatskoj baš i nisu popularni.

Nije bitna popularnost ili nepopularnost klastera, već je bitno prevladavajuće neznanje o važnosti klastera za budući ekonomski rast i rast konkurentnosti gospodarstva Hrvatske. U svim bitnim strateškim, razvojnim dokumentima EU klasteri se podrazumijevaju kao nužnost. Nažalost, klasteri u Hrvatskoj još uvijek nisu shvaćeni i ustrojeni na pravi način te je naša zemlja u razvoju politika klastera još na početku. Strategija klastera trebala bi početi mapiranjem potencijalnih klastera (sektora, regija) kako bi se mogle identificirati lokalne i regionalne konkurentske prednosti. Nažalost, mi danas u Hrvatskoj još niti ne znamo koliko klastera točno postoji. Prema adresaru članica Zajednice klastera pri HGK, ima ih oko 70, a naše istraživanje je pokazalo da ih je stvarno aktivno možda 20-ak.

Klasteri omogućuju ostvarenje širokog spektra lokalnih razvojnih ciljeva, stvaranje zaposlenja i novih vještina, čime se jednostavnije privlače direktne strane investicije koje nedostaju našoj zemlji. Potrebno je stoga što prije razviti odgovarajuće politike klastera kako bi se njihovom implementacijom iskoristili klasteri u rastu konkurentnosti, inovacija i kreiranju radnih mjesta. Tablica prikazuje primjere uspješnih regionalnih klastera u EU, nastalih kombinacijom lokalne tradicije i globalnih trendova u regionalnoj politici.

U čemu je problem?

Pri HGK registrirano 70-ak klastera, no stvarno ih je aktivno možda 20-ak

Osnovni problem dosadašnjeg razvoja uspješne klasterske politike danas u Hrvatskoj je nedostatak koordinacije pri pristupu razvoju klastera i nemogućnosti identificiranja mreža među poduzećima. Tako je nedavno Ministarstvo gospodarstva (MINGO) oblikovalo tri sektorska klastera: drvni, automobilski i poljoprivredno prerađivački. U situaciji recesije kad treba “spašavati” preostalu proizvodnju jednostavnim okrupnjavanjem, povezuje se sve proizvođače unutar spomenutih sektora. No pitanje je jesu li to uopće klasteri? Na način kako su nastali, to zasigurno nisu. Kuriozitet je i činjenica što su ti klasteri nazvani klasteri konkurentnosti, a po definciji bi  ionako svi klasteri trebali biti konkurenti. Drugi kuriozitet su tzv. poslovni klasteri koji su u nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta (MINPO-a). I ovdje je opet vrlo nejasno što je to, jer po definiciji svi klasteri su poslovni. Tako su danas u maloj zemlji dva relativno velika ministarstva (MINGO i MINPO) nadležna za razvoj klastera. U razvoj klastera i njihovo financiranje uključeni su još i HGK, HUP, ali i Agencija za investicije i konkurentnost. Očito je riječ o brojnim inicijativama, ali nažalost još uvijek se stječe dojam da među njima nema odgovarajuće koordinacije. Nakon ulaska u EU situacija će se značajno poboljšati jer će nam za financiranje razvoja klastera i klaster inicijativa na raspolaganju biti strukturni instrumenti Kohezijske politike EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond). Razvoj klastera u EU danas je conditio sine qua non svake uspješne industrijske i inovacijske politike.

Sindikati bi se u Hrvatskoj trebali svakako modernizirati!

Jedna ste od urednica znanstvene knjige Evolucija sindikata. Zašto knjiga o sindikatima u 21. stoljeću, ima li smisla sindikalno udruživanje u današnje vrijeme?

Smatramo kako u suvremenom društvu postoji potreba upravo za sindikatima, ne u smislu u kojem su bili potrebni u kvazirobovlasničkom društvu na početku industrijske revolucije, nego su neophodni za izgradnju civilnog društva. Ti “novi” sindikati brinu se za radništvo i društvo, ali istovremeno razumiju poslodavce i vlade te rastuću konkurenciju i globalizaciju te imaju potencijala biti poluga koja će osigurati ravnotežu u društvu.

Jesu li danas radnici izgubili povjerenje u sindikate i je li to razlog zbog kojeg je broj članova sindikata u padu? 

Brojni su razlozi koji su utjecali na opadanje snage sindikata te se nikako ne može reći da je gubitak povjerenja glavni razlog opadanja sindikalnog članstva. U našoj knjizi kolegica prof. dr. sc. Pološki Vokić i ja vrlo detaljno sistematiziramo te razloge u četiri skupine. Prvi su strukturni razlozi (gospodarski, institucijski, demografski), drugi su organizacijski (uvođenje novih tehnologija, menadžerska oporba), treći su sindikalni (neaktivnost sindikata, razmrvljenost) i četvrti su individualni razlozi. Također, u knjizi ukazujemo na ulogu sindikata u društvu te dajemo i viziju za evoluciju postojećih sindikata prema održivim sindikatima budućnosti.

Kako komentirate svojevrsnu apatiju u koju je upalo hrvatsko društvo? S jedne strane vlada nezadovoljstvo, a s druge strane ne postoji želja za poduzimanjem bilo kakvih akcija, poput prosvjeda i štrajkova.

Apatija nije samo hrvatska “bolest”, ona je danas prisutna u većini zemalja pogođenih recesijom. Prosvjedi i štrajkovi zasigurno ne bi smjeli biti glavni i jedini način izražavanja nezadovoljstva pojedinca, a posebno ne sindikalnog djelovanja. Sindikati u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj trebali bi postati kreativni, proaktivni, kooperativni, fleksibilni i realistični. Postoji niz strategija i taktika koje mogu revitalizirati ulogu sindikata. Stoga bi se sindikati u Hrvatskoj svakako trebali modernizirati i postati atraktivni novim generacijama zaposlenika.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Proslava Dana Međimurske županije trajat će 32 dana u 78 manifestacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na konferenciji za medije 27. ožujka u parku Centra znanja predstavljen je bogat program proslave Dana Međimurske županije.

Trajat će 32 dana u 78 manifestacija kojima će se slaviti razvojna snaga, inovativnost i kultura Međimurja. Program započinje u srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec humanitarnom izložbom i koncertom za Katružu, a završava 12. svibnja smotrom tamburaških sastava u Mačkovcu, s centralnom svečanošću 30. travnja u Čakovcu, na sam spomendan stradanja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Da bi se ovoliki organizacijski posao kvalitetno izveo, Međimurskoj županiji pridružili su se brojni čuvari baštine, pojedinci, udruge s područja kulture, te županijske ustanove.

Predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina osvrnuo se na središnji dio proslave: “Nakon uskrsnih blagdaa započinjemo s proslavom Dana Županije. Centralni dio proslave bit će svečana sjednica Skupštine Međimurske županije 30. travnja, u čast naših povijesnih velikana Zrinskog i Frankopana. Uz prisjećanje na njihovu žrtvu, svečana sjednica bit će prigoda da prikažemo rezultate izvršne i predstavničke vlasti u proteklih godinu dana. S ponosom ćemo, tada, predati najviše županijske nagrade – Nagradu Zrinskih i Povelju Međimurske županije, u ruke našim zaslužnim građanima.”

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da se promoviraju vrijednosti utkane u međimurski identitet, kulturu, baštinu i postignuća: “Poštujemo prirodne ljepote Međimurja, poštujemo vrijednosti naših ljudi i nagrade koje su kruna predanog rada svih Međimurki i Međimuraca i zato je slogan ovogodišnjih Dana Međimurske županije u zelenom tonu i glasi “Green is in”. Međimurje je in. Spomen je to na činjenicu da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja je osvojila nagradu Green Destination i simbol koji ističemo i kojim zahvaljujemo svima koji čuvaju ovaj naš najljepši falačec svijeta. Ove godine, pripremili smo 78 događaja kojima kažemo hvala svim ljudima vezanima za našu povijest, kulturu, za postignuća u sportu, obrazovanju, gospodarstvu… Proslavu završavamo upravo na Dan Europe, jer su europske vrijednosti duboko utkane u naš karatkter.”

Predsjednik Udruge Zrinska garda Đuro Bel govorio je o dijelu programa u organizaciji udruge koju predstavlja naglasivši da će 24. travnja u Riznici biti predstavljena knjiga o obitelji Zrinskih, a tradicionalni mimohod povijesnih postrojbi održat će se 27. travnja.

Humanitarno

Upraviteljica Zaklade solidarnosti Katruža Petra Vadlja istaknula je: “Iznimno me veseli što ovogodišnje Dane Županije otvaramo u humanitarnom tonu. U srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec otvaramo izložbu Vuprem oči. Zahvaljujemo Astronomskom društvu Vega na donaciji od 15 prekrasnih, zvjezdanih fotografija. Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva idu Katruži za nove cikluse pomoći našim sugrađanima u liječenju i rehabilitaciji. Dobrotvorni program te večeri nastavlja se u 19 sati tradicionalnim koncertom Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu. Cijena ulaznice je simbolična 7 eura jer je koncert dar i zahvala svima koji podržavaju rad Zaklade.”

Ulaznice za humanitarni koncert za Katružu, na kojem će nastupiti 14 izvođača, mogu se nabaviti na blagajni Centra za kulturu, kao i u uredu Katruže u Međimurskoj županiji.

I ovogodišnji program obilježavanja Dana Međimurske županije dostupan je putem QR koda, a naljepnice s kodom bit će dostupne u svakom kutku Međimurja. Programski sadržaji mogu se pratiti i putem plakata te objava na internetskim stranicama Međimurske županije.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska županija i Općina Nedelišće sporazumom utvrdile put prema gradnji nove škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak potpisali su sporazum o izgradnji nove škole u Nedelišću, kojim su definirana i pitanja imovinsko-pravnih odnosa na predviđenoj lokaciji, nadomak sportskog centra Aton.

Međimurska županija zatražila je od Ministarstva znanosti i obrazovanja suglasnost za idejni projekt, o čemu ovisi način realizacije projekta. Županija se obvezala, sukladno proračunskim mogućnostima, pratiti izgradnju škole, no omjer financiranja će ovisiti o odobrenim novčanim sredstvima.

S obzirom na blizinu Nacionalnog gimnastičkog centra Aton, ovim sporazumom definirana je mogućnost da učenici koriste sportsku dvoranu Atona u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, što će Općina Nedelišće osigurati vlastitim sredstvima, u slučaju da idejni projekt izgradnje škole dobije suglasnost resornog Ministarstva.

Župan Matija Posavec naglasio je da se važnost ovog ulaganja u obrazovanje ogleda i u činjenici da je potreba za novom školom u Nedelišću iskazana još prije 20-ak godina.

– S naše strane smo učinili sve da otvorimo put prema gradnji nove škole, projekta koji bi predstavljao značajan korak naprijed u razvoju obrazovanja u Međimurju i našoj najvećoj općini. Sada je na potezu država, a kada situacija bude jasna, pristupit ćemo realizaciji ovog sporazuma ili pronalaziti nove opcije – rekao je župan, dodavši da je u ovom trenutku jedino sigurno da Međimurska županija neće odustati.

Načelnik Nikola Novak zahvalio je županu na podršci te izrazio nadu da Ministarstvo neće uskratiti suglasnost: “Gradnjom nove škole ne samo da bismo podigli standard života u našoj općini ulaganjem u jedno od vitalnih područja, već bismo, uz suglasnost Županije i prijenos vlasništva nad objektima stare škole u ruke Općine, dobili vrijedne prostore za naše udruge i javne potrebe.”

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje