U Varaždinu u četvrtak počinju 7. dani Josipa Klime
Tradicionalni, 7. dani Josipa Klime ove će se godine održati od 7. do 12. ožujka. Posvećeni su komornoj glazbi, jednom...
Predgovor za katalog i izbor radova napravila je povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner, koja će i otvoriti slikarovu izložbu u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja.
Tihomir Lončar rođen 1953. u Vinagori u Hrvatskome zagorju. U Zagrebu je završio Školu za primijenjenu umjetnost (1974.) i Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je 1980. diplomirao na slikarskom odjelu u klasi prof. Vasilija Jordana.
Prvu samostalnu izložbu priredio je 1985. u zagrebačkoj Galeriji Buljat, a otada je samostalno izlagao više od trideset puta. Najznačajnije su mu monografska izložba u Muzeju za umjetnost i obrt 1993. i izložba “Tri godišnja doba” u Umjetničkom paviljonu 1999., obje priređene u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama i objavio nekoliko grafičkih mapa. O njegovu životu i djelu objavljene su monografije Stanka Špoljarića (1995.), Vladimira Bužančića (2000.) i Nikole Albaneže (2017.)
Crpeći znanje utemeljeno na tradiciji tonskog slikarstva i učeći od profesora Ljube Ivančića, Miljenka Stančića te Vasilija Jordana i Josipa Biffela, umjetnik Tihomir Lončar isprva slika klasične kompozicije interijera, mrtvih priroda i portreta prigušenog kolorita. Na njegov slikarski razvoj bitno će utjecati boravak u majstorskoj radionici slikara Ede Murtića. Početkom 1980-tih u svoj likovni jezik unosi promjene i započinje slikati krajolike, koji će do danas ostati centralna tema i strukturna okosnica većine njegovih djela u smislu rješavanja problema likovnih odnosa unutar slike. U drugoj polovici 1990-ih, Lončar je nastavio put prema redukciji motiva i otvaranju palete.
Od početka novoga tisućljeća do danas „Lončar se sve sigurnije i opuštenije kreće u vlastitom likovnom prostoru. U recentnoj produkciji evidentan je organski razvoj prema sveobuhvatnoj paleti i još liberalnijem shvaćanju forme, u likovno pročišćenim kompozicijama“ (D. Weitner) na kojima se još uvijek prepoznaju odjeci nekadašnjih krajolika.
Tihomir Lončar živi i djeluje u Zagrebu. Jedan je od osnivača neformalne umjetničke Grupe
Contra. Izložba se može pogledati do 16. kolovoza, radnim danom 8–18 sati, vikendom 10–14 sati (za razgled je potrebno javiti se na recepciji Muzeja).
HNK Varaždin najavljuje premijeru baleta Pinocchio koji je nastao u koprodukciji s baletom Ivan pl. Zajc iz Rijeke u okviru konzorcija K-HNK. Koreografiju, koncept i dramaturgiju potpisuje prvak riječkog Baleta Michele Pastorini. Varaždinska premijera održat će se u nedjelju, 21. travnja u 17 sati na Velikoj sceni, a dio ulaznica je u slobodnoj prodaji.
Očaravajuće maštovita produkcija temeljena je na, svim generacijama omiljenom, romanu Carla Collodija. Prilagodba ostaje vjerna izvornom zapletu, dodajući dašak humora i puno šarma te otkrivajući i neke tajne sporedne priče. Kroz razigranu koreografiju publika i ansambl zajedno tragaju za srži Pinocchijeve avanture, a ovo baletno iskustvo postaje zajedničkim umjetničkim putovanjem koje najmlađima nudi užitak, raspiruje maštu i potiče ljubav prema plesnoj i kazališnoj umjetnosti.
Riječ je o plesnoj avanturi za djecu, ali i njihove roditelje te sve odrasle koji nisu izgubili dijete u sebi, čiju originalnu glazbu potpisuje Marin Butorac, scenografiju i kostimografiju Aleksandra Ana Buković, a svjetlo Kristian Baljarevski.
-Naša verzija oživljava sve likove, ukazujući da je svatko od njih važan za priču. Bilo je to puno složenije napraviti negoli u knjizi ili filmu jer je balet kraći. Naša adaptacija razlikuje se najviše u izboru avantura. Puno avantura znači i puno kratkih, kompaktnih scena koje moraju biti bogate i žive kako bi zadržale pažnju najmlađe publike. Puno smo radili na produbljivanju osobnosti naših likova. Roman postoji dulje od 140 godina, a njegovi su likovi oduvijek bili i ostali isti. Čini mi se kako su se i sami umorili od toga – kaže koreograf Michele Pastorini.
Ravnateljica Baleta Maša Kolar pak ističe da iako riječki Balet postaje žarištem plesne umjetnosti, na svom repertoaru nemaju često predstave za djecu.
-Stoga vjerujem da nije bilo naodmet upustiti se u dijalog s metodički i pedagoški odgovornom disciplinom kazališta: dječjom baletnom predstavom. Odluka je pala na Pinocchija. Danas kultna priča kroz sjajnu koreografiju našeg plesača Michelea Pastorinija iznalazi novi identitet kroz njegov osebujan pristup priči o lutku koji silno želi postati dječak. Pozivam sve gledatelje, od najmlađih do najstarijih, da dođu i nauče nešto novo o kazalištu, plesu, transformaciji, životu, ljudima i samima sebi – poručuje publici Maša Kolar.
Ovaj balet je već druga ovogodišnja koprodukcija s riječkim baletom. Intendantica Senka Bulić navodi da je riječki balet kojeg vodi Maša Kolar oduševio varaždinsku publiku gostovanjem Plamteće vode prošle godine. Nakon toga smo dogovorili koprodukciju na baletnom diptihu Sad i nikad više, energičnoj i emotivnoj izvedbi s početka sezone. Nastavili smo suradnju i na baletu za djecu jer nam jako nam je važno da u plesnom repertoaru imamo vrhunske naslove s izvrsnim plesačima kojima stvaramo i novu publiku za plesne programe.
Ulogu Pinocchija u alternaciji plešu Thomas Krähenbühl i Federico Rubisse, Geppetta Valentin Chou i Ali Tabbouch, Plavu vilu Ksenija Krutova, Marta Voinea Čavrak i Mio Sumiyama, Zrikavca Álvaro Olmedo i Giorgio Otranto, Lisicu Janne Boere i Noa Gabriel Siluvangi, a Mačka Soyoka Iwata i Maria Matarranz de las Heras. U ostalim su ulogama Alejandro Polo , Giorgio Otranto, Noa Gabriel Siluvangi, Alessia Tacchini , Isabelle Zabot, Mio Sumiyama, Gabrielle Colson i Yurika Kimura. Iz pozadine su čuje glas dramskog gluaca Aleksandra Cvjetkovića.
Premijerne ulaznice je moguće kupiti putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.
Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.
– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.
„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.
Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.
U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.
Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.