Povežite se s nama

Međimurje

Izmjene Zakona: dopuštena razina alkohola u krvi zasad se neće mijenjati, no regulirat će se pitanje električnih romobila

Objavljeno:

- dana

Na međimurskim i hrvatskim cestama proteklih su tjedana zaredale prometne nesreće.

Početkom travnja na Krku je došlo do slijetanja automobila u provaliju, pri čemu su poginula dvojica mladića. U srijedu, 21. travnja, na autocesti Goričan – Zagreb u visini mjesta Komin smrtno je stradao muškarac. Početkom travnja u Merhatovcu maloljetnik je teško ozlijeđen nakon što su on i mladi vozač s kojim je bio u automobilu vozilom sletjeli u odvodni kanal, a nedavno je automobil pokosio drveće i završio na plugu...

Pogledamo li statistiku poginulih na hrvatskim cestama za prva tri mjeseca i dio travnja 2021. godine i usporedimo li te rezultate s onima iz 2019. i 2020. godine, primijetit ćemo da je lani do velikoga pada došlo upravo u travnju. Nameće se logičan zaključak da je do toga došlo zbog prvog lockdowna u kojem veći dio stanovništva nije sudjelovao u prometu na uobičajenoj razini. No, zato u travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji bilježimo porast broja poginulih od 142,9 posto – sa 7 na 17. Druge razlike koje možemo primijetiti pad je u siječnju ove godine u odnosu na prošle dvije, ali i blagi porast u ožujku. Što se tiče epidemiološke situacije, ona nije najbolja s obzirom na činjenicu da dnevno bilježimo i više od 3000 slučajeva, dok je po 35.000 ljudi u samoizolaciji. Unatoč tomu, nesreće i broj poginulih nisu se značajno smanjili.

Izmjena dopuštene razine alkohola?

Hrvatsko zakonodavstvo na razne je načine pokušalo doskočiti rješavanju problema smrtnosti i velikoga broja nesreća. Nedavno se kao jedno od rješenja počelo spominjati ponovno uvođenje nulte tolerancije na alkohol. Doduše, radi se samo o novome Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

– Brzina i alkohol predviđeni su kao predmet istraživanja u prvom razdoblju (2021.-2023.) provođenja programa Nacionalnoga plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine te je do završetka istraživanja nepotrebno spekulirati o eventualnoj implementaciji nepostojećih rezultata. U tom smislu nisu predviđene novosti u predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u koje će se ići.

Također možemo reći kako je određen broj vozača koji su prouzrokovali prometnu nesreću bio pod utjecajem alkohola, odnosno imao određenu koncentracije alkohola u krvi, te se alkohol u krvi ne kvalificira kao uzrok prometne nesreće. Razlog tome je što ista koncentracija alkohola u krvi ne djeluje na svakog čovjeka jednako pa se zato svaka od utvrđenih koncentracija alkohola u krvi, u slučajevima teških prometnih nesreća, dodatnim vještačenjima individualizira kako bi se točno utvrdilo kolika je mogućnost da je alkohol, odnosno njegova koncentracija bila uzrok nesreće – odgovorili su nam iz MUP-a.

Dakle, do 2023. godine provodit će se istraživanje te će se tek na temelju tih rezultata možda poduzimati kakve zakonske mjere. Podsjećamo, u Hrvatskoj je odredba o nula promila bila na snazi tijekom 3 i pol godine prvoga mandata Vlade Ive Sanadera. Ukinuta je sredinom 2008. godine, ali je ostala za kategorije mladih vozača.

Što se tiče drugih europskih zemalja, Mađarska, Češka i Slovačka već duže imaju nultu toleranciju na alkohol za upravljačem. U Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj vozači u krvi smiju imati 0,2 promila, dok je 0,5 promila dopušteno u mnogim državama, poput Austrije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske… Zanimljivo je da se u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj tolerira čak 0,8 promila. Naravno, većina spomenutih zemalja ima dodatna ograničenja za mlade i profesionalne vozače ili neke druge kategorije.

O najavljenim izmjenama i dopunama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Dinom Posavcem, mag. ing. Posavec je u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora bio i vanjski član Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te je autor priručnika „Učim prometna pravila i pravilno se ponašati u prometu“ namijenjenog svim hrvatskim vozačima, ali i kandidatima za vozače koji se osposobljavaju u autoškolama. Bavi se problematikom povećanja sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu na području Republike Hrvatske.

– Svaka je pozitivna mjera koja doprinosi povećanju sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju stradavanja dobrodošla. Međutim, ad hoc nešto napisati u Nacionalnome planu sigurnosti cestovnog prometa bez znanstvenog uporišta i provedbe raznih istraživanja je bespredmetno.
Republika Hrvatska je prije svega srednjoeuropska i mediteranska zemlja te bi iz perspektive gospodarstva i turizma smanjenje ili ukidanje tolerancije od 0,5 promila predstavljalo štetnu odluku, posebice ako želimo razvijati domaću enogastronomsku ponudu. Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera bila bi, naprimjer, da vam kada posjetite vinsku kuću, pojedini vinski podrum, restoran ili disko klub, oni osiguraju prijevoz do kuće.

To bi uvelike doprinijelo povećanju sigurnosti cestovnog prometa, posebno u dane vikenda u kasnim noćnim satima. Ne smije se zanemariti i činjenica koju su potvrdila strana istraživanja da je mala količina alkohola u kombinaciji s drugim opojnim sredstvima itekako opasnija kod pojedinih osoba, a o tome se baš i ne priča. Svjedoci smo činjenice da mladi vozači u dane vikenda stradavaju u prometnim nesrećama upravo zbog konzumacija droga, lijekova i sl.

Ono na čemu je potrebno raditi su edukacija i prevencija, to jest promjena svijesti kod svih sudionika cestovnog prometa: ako vozač nije duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilom, da ne sjedne u vozilo i kreće se u prometu na cesti, bez obzira je li popio čašu vina ili piva. U Švedskoj je, primjerice, svijest na visokoj razini, tako da će osoba koja je tijekom večeri konzumirala alkoholna pića uzeti taksi ili koristiti drugi javni prijevoz kući. Kod nas je sasvim druga situacija: većina nas razmišlja samo da izbjegne plaćanje kazne prilikom nadzora u prometu. Upravo takvo razmišljanje dovodi nas do potencijalnih prometnih nesreća.

Problematika konzumiranja alkohola kod vozača se rješava jedino edukacijom i prevencijom i započinje od obiteljskog doma, odgojno-obrazovnih ustanova, autoškola i kasnije cjeloživotnim obrazovanjem – ističe Posavec.

Romobili i autonomna vozila

Uz izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama uredit će se i statusi nekih dosad neuređenih prometala kao što su električni romobili, segwayjevi, hoverboardovi i (polu)autonomna vozila.

U HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ od 7. travnja govorilo se i o temi autonomnih vozila. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija tada je rekao da će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.

– Ako je vozilo u potpunosti automatizirano, to je druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni Europa, to još nije potpuno definirano – dodao je. Iz MUP-a su nam poslali obavijest povezanu i s tim dijelovima Zakona. Kažu da se predstojećim izmjenama i dopunama predlaže reguliranje kategorija prijevoznih sredstava koja trenutačno nisu regulirana zakonom – romobila i raznih drugih naprava na električni pogon, kako bi mogla sudjelovati u prometu na cestama. Dodaju da žele propisati tko njima smije upravljati, kako i pod kojim uvjetima.

– Prema našem sadašnjem prijedlogu vozači električnih romobila neće se smjeti kretati po kolniku već po biciklističkim stazama, odnosno trakama. Tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će svakako morati voditi računa o pješacima te se neće smjeti kretati brže od pješačkog hoda.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je i uvođenje novog pojma koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika od vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično autonomna vozila) te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično autonomna vozila na način da za vrijeme vožnje nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Naime, u prometu na cesti su se pojavili vozači koji upravljaju vozilima više i visoke klase, s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču za upravljanje vozilom bez korištenja upravljača, koji zloupotrebljavaju ugrađene sustave tako da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati, odnosno preuzeti kontrolu nad vozilom u slučajevima nepredviđenih, odnosno incidentnih situacija. S obzirom na to kako na ovaj način može doći do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, ovakva vrsta prekršaja smatra se izrazito teškim prekršajem počinjenim s izravnom namjerom te se stoga predlaže propisivanje sankcije u iznosu od 3000 do 7000 kuna – naglasili su iz MUP-a.

Na kraju su napomenuli i da se radi tek o prijedlozima za predstojeće izmjene i dopune Zakona kojima predstoji postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i daljnja procedura do konačnog usvajanja i donošenja. Svi su njihovi prijedlozi podložni promjenama pa odgovori na pitanja koja smo im postavili ne znače najavu konačnih odredbi Zakona.

Kako kaže ing. Posavec, u prošlome sazivu Hrvatskog sabora politička stranka Glas unutar Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu pokrenula je inicijativu za uređivanje statusa električnih romobila u zakonskoj formi.

– Navedeni prijedlozi nisu dobili zeleno svjetlo i vraćeni su na doradu te je dogovoreno da će MUP u 2021. pripremiti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama te urediti to pitanje. Moje mišljenje, a i prijedlozi MUP-a, idu u tome smjeru da je električnim romobilima i sličnim vozilima prije svega mjesto na biciklističkoj stazi ili traci, a nikako ne na nogostupu ili kolniku.

Međutim, ukoliko ne postoji izgrađena biciklistička infrastruktura, električni romobili će se smjeti kretati nogostupom, odnosno pješačkom stazom, ali uz ograničenje brzine pješačkog hoda. Pritom će biti potrebno obratiti posebnu pozornost na najugroženije sudionike prometa: pješake, djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. Naravno, postavlja se ključno pitanje: tko će kontrolirati brzinu električnog romobila na nogostupu? Opet se vraćamo na svijest i edukaciju, odnosno na razvijenu prometnu kulturu – zaključuje Posavec.

Međimurje

Dino Dolenec: “Volio bih da se što više ljudi cijepi kako bi se život vratio u normalu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom svibnja na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Donjega Kraljevca Općina je dodijeljivala priznanja zaslužnim organizacijama i pojedincima.

Jedan od dobitnika bio je i Dino Dolenec, student 3. godine radiološke tehnologije na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, koji je navedeno dobio zbog osvajanja Dekanove nagrade na matičnom Fakultetu. Njegov je nagrađeni angažman poslužio kao povod za razgovor. Objašnjava da je trenutačno u završnim mjesecima studija.

– Ostalo mi je obavljanje kliničkih vježbi te kliničke prakse u KBC-u. Najčešće se klinička praksa održava svaki dan u jutarnjoj smjeni, od 8 do 14 sati, dok se vježbe održavaju po dva sata dnevno. Vježbe su po meni i najzanimljivije, jer je moguće vidjeti raznovrsne slučajeve i pacijente, pomoći tehnolozima u radu i zapravo najviše naučiti o struci uz rad. Kolegiji su nam koncipirani tako da najviše imamo teorije, to jest predavanja, zatim prakse u bolnicama te po jedan seminar za svaki kolegij.

Trenutno najzanimljiviji dio studija, a i same struke, po meni je magnetska rezonancija, s obzirom na ogromne dijagnostičke mogućnosti i kompleksnost izvođenja pretrage. Super su mi sam izazov njezina izvođenja i količina znanja potrebna da se kvalitetno izvodi pretraga – ističe Dino.

Vrijedan trud

Dodaje da je Dekanova nagrada najveća koju student može dobiti na Fakultetu.

– Ona može biti rezultatom prosjeka, izvannastavnih aktivnosti, objavljenih znanstvenih radova, volontiranja i tako dalje. Osobno sam najviše bodova za dobivanje Dekanove nagrade skupio prosjekom i volontiranjem te angažmanom u Studentskom zboru Fakulteta zdravstvenih studija, u kojem sam predstavnik preddiplomskoga stručnog studija radiološke tehnologije i trenutačno zamjenik predsjednice. Prethodne akademske godine bio sam na mjestu predsjednika. Veoma sam sretan što se moj trud na Fakultetu pokazao vrijednim. Priznanje za Nagradu dodijelila mi je i Općina, na čemu zahvaljujem načelniku i članovima Općinskog vijeća.

Moje obveze uključuju predstavljanje moga smjera u Skupštini Studentskoga zbora, donošenje prijedloga za unapređenje smjera i projekata koji doprinose promociji i poboljšanju smjera. U suradnji s predsjednicom pišem i ostvarujem projekte. U tijeku je preuređenje studentskih prostorija kako bi bile ugodnije boravku studenticama/studentima te nabavljamo društvene igre koje će studenti u njima moći koristiti – naglašava mladi student. Upitali smo ga i za mišljenje o pandemiji, odnosno kako prema njegovu iskustvu pojedinci kod nas doživljavaju koronavirus.

– Veoma me zabrinjava situacija s COVID-om, s obzirom na to da mnogi ljudi ne shvaćaju virus ozbiljnim i ponašaju se kao da uopće ne postoji. Osobno sam vidio pacijente koji su u kritičnoj situaciji uzrokovani koronom te mogu reći da to nije ugodan prizor. Kako bih pomogao u suzbijanju pandemije, volontiram putem Gradskoga društva Crvenog križa Rijeka u akcijama cijepljenja na području Grada Rijeke. Uistinu bih htio da se što više ljudi cijepi kako bi se život vratio u normalu – apelira Dolenec.

Što se tiče obrazovanja, kaže da su se uvjeti studiranja jako promijenili. Prema njegovu mišljenju, od zabavnih predavanja u učionici i druženja nakon predavanja prebacili su se na gledanje prezentacija na ekranu laptopa. Stvarno mu nedostaju kvalitetni izlasci uz koncerte i ispijanje kave nakon predavanja, napominje.

Međimurski Irci

Dinu mnogi znaju i kao člana međimurskog benda Captain’s Daughter & the Sailors, koji izvodi irsku folk glazbu i autorske pjesme u sličnome stilu.

– U glazbi sam već 14 godina. Zapravo sam s glazbom započeo svirajući bisernicu u KUD-u Općine Donji Kraljevec. Ušao sam u bend Captain’s Daughter & the Sailors uz pomoć svoga brata Davida. Jedne večeri me upitao jesam li zainteresiran naučiti novi instrument i pridružiti se bendu u kojem je on već svirao godinu dana, na što je moj odgovor bio: “Zašto ne?” Tako sam naučio svirati mandolinu i upoznao fenomenalnu ekipu, to jest članove benda.

Najljepše sjećanje iz benda su mi koncerti u Rock clubu “Hard Place” u Zagrebu kada se obilježavao blagdan svetog Patrika (17. ožujka svake godine). Nažalost, zbog trenutne pandemije nije moguće održavati koncerte te sam zasad glazbu stavio u drugi plan. Znam tu i tamo uzeti u ruke gitaru i naučiti neku novu pjesmu. Volontiram i u Udruzi “Ri Rock”. Udruga se primarno bavi promocijom glazbe (metal, rock, punk, alternativa…) i bendova s područja Rijeke i okolice. Članovi pomažu i ostalim udrugama s područja Rijeke, a najzabavnije aktivnosti su organizacije koncerata. Osobno sam pomagao u organiziranju 41. Ri Rock festivala, kao i Dark circle festivala. Već godinu i nešto, od početka pandemije, nije moguće organizirati koncerte pa je time i Udruga trenutno na pauzi – dodaje Dino.

Što se njegovih drugih hobija tiče, kaže da su se, s obzirom na nemogućnost okupljanja više osoba, on i prijatelji prebacili na manja kućna druženja uz društvene igre kao što su “Catan”, “Unstable unicorns”, “Exploding kittens” i druge. Navedene aktivnosti, kao i svakotjedna online sesija igre “Dungeons and Dragons”, pomaže im da psihički izdrže ovo zahtjevno razdoblje, zaključuje.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurskoj županiji dva nalaza pozitivna na koronavirus, u bolnici je 19 pacijenata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

koronavirus, korona, ilustracija, cjepivo

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata nije bilo obrađenih ni pozitivnih uzoraka PCR testiranjem, priopćio je 14. lipnja županijski Stožer civilne zaštite.

Obavljenim testiranjima brzim antigenskim testovima evidentiran je 1 pozitivan nalaz, a iz drugih županija prijavljen je 1 pozitivan slučaj kod osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 14 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 78.

Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzet 60.871 uzorak, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 19 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus.

U protekla 24 sata hospitaliziran je 1 pacijent, otpušten je 1 pacijent, dok su 2 pacijenta na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije obavještava, ukoliko stanovnici Međimurske županije imaju problema s izdavanjem COVID putovnica, da se mogu javiti na e-mail: [email protected].

Potrebno je poslati ime, prezime, MBO (matični broj osiguranika) te fotografiju ili sken potvrde o cijepljenju (radi podatka o seriji cjepiva koje ste primili). Napominju da izdavanje COVID putovnica ovim putem nije moguće za inozemne osiguranike, koji imaju EKZO.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!