DOK JEDNI ODMARAJU, DRUGI RADE

Zalutate li jutrom u Općinu Petrijanec, naići ćete na pomalo nesvakidašnji prizor. Na općinskoj plantaži krastavaca petnaestak tinejdžera, u svakoj u tri grupe, dva puta tjedno od 8 do 10 sati beru krastavce i pritom se dobro zabavljaju.

Kasnije biciklima odlaze do centra Općine, zgrade nekadašnje poljoprivredne zadruge, gdje poseban stroj sortira njihov urod i priprema ga za prodaju, a oni će za svoj rad biti uredno plaćeni. Riječ je o projektu koji je ove godine pokrenula Općina Petrijanec da bi potaknula sezonsko zapošljavanje nezaposlenih i omogućila studentima i srednjoškolcima da tijekom ljeta zarade nešto za džeparac. Općina je osigurala sve, od zemljišta, nasada i stručne pomoći do plasmana proizvoda, a zaposlenici i mladi trebaju odraditi svaki svoj dio posla i tako zaraditi novce.

Prkose žalopojkama

– Izvukli smo mlade ljude s kompjutera, igrica i svega čega su danas zaljubljenici ili zarobljenici. Dođu ovdje u grupama, zabavljaju se i kroz to rade nešto korisno za društvo i sebe, a to je najbitnije. Vidite kakvo je danas vrijeme, samo se priča da se ništa ne isplati raditi, a mi želimo prkositi takvoj priči – govori nam načelnik Općine Petrijanec Vladimir Kurečić, inicijator projekta, inače i sam diplomirani agronom. Općina Petrijanec sedam godina subvencionira proizvodnju povrća malih proizvođača na njihovim površinama, a ove su godine odlučili napraviti korak dalje. Na pola hektra općinskog zemljišta zasijali su krastavce da bi na održavanju nasada i u berbi angažirali nezaposlene, studente i srednjoškolce s područja Petrijanca.

Pomoć stručnjaka

Kroz javne radove zaposlili su sedam ljudi, od kojih dvoje svakodnevno radi na održavanju nasada, i 55 mladih iz Općine koji su se javili na oglas. Podijelili su ih u tri grupe te preko Facebooka dobivaju obavijesti kad trebaju doći na berbu, što ovisi o vremenskim uvjetima. Na plantaži smo sreli dvije sezonske zaposlenice koje svaki dan rade puno radno vrijeme i brinu da nasadi ostanu zdravi. Ova je godina bila dosta kišna, što pogoduje razvoju štetočina i bolesti, ali su uz minimalna tretiranja uspjeli održati nasad zdravim. Osigurali su navodnjavanje nasada putem sustava “kap po kap”, a dobili su i stručnu pomoć šefa Podravkinog sektora razvoja Zdravka Matotana, koji je doktorirao na krastavcima, te pomoć poljoprivredne Savjetodavne službe.

Krastavci se razvrstavaju u tri klase, ovisno o veličini. Najmanji ulaze u ekstra klasu, koja služi za kiseljenje, i oni postižu najvišu cijenu, a slijede prva i druga klasa. Prevelike krastavce doniraju pučkoj kuhinji. Stoga je važno krastavce brati redovito da bi dobili što više ekstra klase, a redovitim se branjem biljku potiče na stvaranje novih cvjetova i plodova.

 

Općina je osigurala nasad, i od mladih berača otkupljuje sve što uberu, te povrće prodaje Podravci

– Imamo vrt, ali ovo je prvi put da berem za novce. Super je jer se družimo, a i nemam ništa za raditi preko ljeta. Djeca koja su tu uglavnom doma imaju neku poljoprivredu pa im nije problem raditi, ali mislim da puno njih ne bi ovo voljela raditi – govori nam Ena, koja je ovog ljeta upisala gimnaziju u Varaždinu. Anamarija je maturantica i kaže da joj nije teško raditi jer i kod kuće pomaže svojima u radovima, a ovo je ujedno prilika da nešto zaradi.
– Novce ću štedjeti za prijevoz i fakultet – kaže Boris, koji u Čakovcu studira održivi razvoj, smjer termotehnika.

Tijekom dva mjeseca svaki će u prosjeku raditi ukupno 20 do 25 dana po dva do maksimalno tri sata dnevno i zaradit će oko 2.000 kuna, ovisno o tome koliko se puta odazvao pozivu i koliko je nabrao. Nakon branja, krastavci se odvoze na sortirnicu i bilježi se koliko je tko nabrao te Općina otkupljuje njihov urod i dalje ga plasira Podravci s kojom ima sklopljen ugovor.

 

Neki štede za fakultet, a drugi će zarađenime novcem platiti vozački ispit ili dijelove za bicikl

– Mislim da im je zarada motivirajuća i da će svakome dobro doći. Jedna djevojka kaže da će si platiti vozački ispit, druga da će kupiti dijelove za bicikl. Svi su mladi prijavljeni preko učeničkog tj. studentskog servisa, imaju otvorene žiro račune, osigurani su i ovih će dana dobiti prvu tranšu novca, a krajem kolovoza drugu. Općina je u projekt uložila 30-ak tisuća kuna i do kraja kolovoza ukupno će se ubrati 25 do 30 tona krastavaca. Računamo li da je prosječna otkupna cijena četiri do pet kuna po kilogramu, to znači da ćemo dobiti 120 tisuća kuna novostvorene vrijednosti. Time je ulaganje Općine potpuno opravdano i pokazali smo da se isplati raditi – smatra Kurečić.

Uskoro i trajni nasadi borovnica u Petrijancu

Plantaža krastavaca samo je uvod u još veću priču, govori nam načelnik Petrijanca Vladimir Kurečić i najavljuje da od ove jeseni kreću u podizanje trajnih nasada, najvjerojatnije borovnica. Na dva hektra općinske zemlje posadit će se više sorti borovnica, od sibirskih do američkih sorti, kako bi sezonu branja proširili na razdoblje od svibnja do listopada i time osigurali dobre otkupne cijene.

– Tu će moći raditi nezaposleni, socijalni slučajevi, studenti i učenici, slično po modelu krastavaca. To će biti jezgro na koje će se organizacijiski moći priključiti i mali kooperanti s manjim parcelama. Mi ćemo im sve osigurati, od savjeta, sadnica, plasmana i financiranja putem kredita koji će moći vraćati kroz proizvodnju – opisuje poduzetni načelnik viziju poljoprivredne kooperative na tlu svoje općine. Objašnjava nam da već dugo godina proučava modele talijanskih i austrijskih kooperativa te njihove sustave veletržnica. Svjestan je da su tranzicija i otvaranje tržišta devastirali domaće poljoprivrednike koji se teško sami upuštaju u poduzetništvo. Smatra da Općina može nešto poduzeti kroz razvoj socijalnog poduzetništva.

– Privatnik gleda isključivo svoj profit i kako će uštedjeti, a Općina može poslovati s nulom ili malim gubitkom ako će time donijeti dobrobit i stvoriti novu vrijednost za zajednicu, kao što smo napravili s krastavcima – govori Kurečić, dodajući da za borovnice već ima zainteresirane kupce iz Rusije i Turske.

Izvor:
Foto: