Kulturna događanja zbog koronavirusa praktički su zaustavljena, ali to ne znači da miruju umjetnici, glazbenici i glumci. Varaždinskom glumcu Janu Kerekešu i u vrijeme kada su mnogi prisiljeni ostati kod kuće nije dosadno. S ocem, također glumcem Ljubomirom Kerekešom, priprema nove projekte u njihovu Kerekesh Teatru.

Na društvenim mrežama Jan je osvojio mlađu publiku kratkim skečevima u kojima na duhovit način pristupa aktualnim zbivanjima, a baš ovi videouradci imaju tisuće “šeranja” tijekom koronakrize. S mladim glumcem razgovarali smo o aktualnoj situaciji, ali i o planovima za budućnost.

U vrijeme kada su mnogi zatvoreni u domovima zbog koronavirusa, vi ih uveseljavate videoskečevima koji su vrlo popularni na društvenim mrežama. Jedan od njih je i s temom povrata novca za ulaznice Tjedna smijeha, koji je organizirao Kerekesh Teatar. Odakle ideja za skečeve i je li vam drago što su jako dobro primljeni?

Iskreno, ideja se rodila nakon velikog broja vraćenih ulaznica za predstave, odnosno zbog načina na koji su ljudi tražili povrat novca i količine nepromišljenih situacija i rečenica. Na primjer, došao je gospodin vratiti ulaznice i tražiti povrat novca, ali je ulaznice ostavio doma, pa tako nije znao ni za koju predstavu, niti ništa. Jedna žena htjela je vratiti ulaznice za predstavu koja je održana prije dva dana. Naravno, sve nas je ova situacija zatekla, i svima će novac biti vraćen čim se otvori blagajna HNK-a u Varaždinu, jer novac može biti vraćen samo na mjestu na kojem su ulaznice kupljene. Počeli smo s objavom komičnih videoskečeva, “svaki tjedan video jedan”, tako da će ih biti još puno, puno. Teme videa će uvijek biti aktualne, dakle, sigurno će se naći tu i e-propusnice, prisilni godišnji odmori, toaletni papir i slično. Jako nam je drago što su ljudi prihvatili naše kratke komične videe i što ih “šeraju” izrazito puno jer to je i nama jedini način da ne klonemo duhom i da humorom pokušamo hrabriti jedni druge.

>> VIDEO Stražnjica Jana Kerekeša na biciklu dobro nasmijala njegove obožavatelje

Ovogodišnji Tjedan smijeha morao je ranije završiti, također zbog koronavirusa. Jeste li razočarani? Kakvi su planovi za 12. Tjedan smijeha?

Naravno da smo razočarani, ali istovremeno i zahvalni. Varaždinke, Varaždinci i publika diljem Varaždinske županije još jednom je potvrdila da je najkvalitetnija na svijetu i, bez obzira na izvanrednu situaciju, posjećenost je i ove godine bila rekordna. Više od 11.000 ljudi pogledalo je ukupno 41 predstavu tijekom šest i pol dana trajanja festivala. Da je festival održan do kraja, vjerujemo da bi broj gledatelja bio veći od 17.000, što je nevjerojatno velika brojka. Zahvalni smo do neba našoj publici, a što se tiče planova za 12. Tjedan smijeha, mogu vam samo reći da će trajati duže i biti još veći i bolji. Samo nek’ je zdravlja.

Na ovogodišnjem Tjednu smijeha trebali ste imati premijeru nove predstave “Ringišpil”. O čemu se radi?

Nažalost “Ringišpil” će morati pričekati još malo. Bili smo tek dva dana do premijere, do brojnih rasprodanih izvedbi, i teškog srca smo zaustavili cijeli projekt. Tata i ja, kao Stanko i Tonko, sigurno ćemo nasmijati našu publiku čim država otvori “lunapark”.

Koronavirus

Što vam se čini kako se Varaždinci nose s koronavirusom, poštuju li pravila?

Pa mislim da se zasad dobro nosimo s koronavirusom. Teško nam je svima. Biti doma u četiri zida, bombardiran ružnim i negativnim vijestima sa svih strana i zapravo ne znati kada i kako će ovo završiti. Pojedinci koji narušavaju ovaj red i disciplinu svih nas kojima je stalo da ovo što prije prođe i što bezbolnije, ti pojedinci će sigurno jednog dana biti kažnjeni. Ja vjerujem u karmu. Karma je zeznuta stvar.

Čime se vi i vaš otac Ljubomir Kerekeš bavite kod kuće u ovo vrijeme kada se nikamo ne može?

Tata piše tekst za novu predstavu, koja će imati premijeru 2021., brine se o ukućanima, da imaju sve što im je potrebno, kuha i povremeno igra igre na kompjuteru. Ja isto tako pišem novi kazališni tekst, pišem projekte koje prijavljujemo na Ministarstvo kulture i Hrvatski audiovizualni centar, puno kuham, odlazim u trgovinu umjesto još nekoliko starijih susjeda. Zapravo, u ovom razdoblju napravit ću sve što nisam stigao zadnjih nekoliko godina. Joj da, trebam i očistiti fuge u kupaonici, sad sam se sjetil.

Što ćete prvo napraviti i kamo otići nakon završetka mjera zbog koronavirusa?

Nadam se da ću prvo otići na predstavu i nasmijati više od 400 ljudi. Iskreno, bojim se da bi ta predstava mogla biti tek nakon pola godine i to je užasno. No, kad bude, svakako će biti posebna.

Član ste i benda Cold Snapa. Kako bend podnosi ovo vrijeme kada nema svirki? Jesu li u planu kakvi novi projekti? Mnogi glazbenici kažu da nemaju od čega živjeti trenutno, kako vi to komentirate?

Da, situacija je izrazito teška, pogotovo na alternativnoj metal sceni. Ovo će sigurno ostaviti neizbrisiv trag u cijeloj glazbenoj industriji. Mi u izolaciji pišemo samo još mračnije i žešće pjesme. Trenutno radimo na nekoliko novih pjesama koje bi se mogle čuti možda već prije ljeta. Htjeli bismo snimiti i spot, naravno ako to bude moguće.

Što nam nova do kraja ove godine priprema Kerekesh Teatar?

U pripremi imamo dvije premijere, “Ringišpil” autora i redatelja Ljubomira Kerekeša, u kojoj glumimo tata i ja, a druga premijera je “Imovina”, u kojoj ćemo glumiti Mirna Medaković, Luka Petrušić, Marko Cindrić i ja. Nadamo se da ćemo ovog ljeta moći izvesti naše nove predstave, za koje već sad vlada velik interes. “Ringišpil” je imao 12 rasprodanih izvedbi u trenutku kad su sve otkazane, a Kerekesh Teatar je ukupno ostao bez 62 predstave do sredine ljeta. To je jako puno predstava i nadamo se da ćemo jednog dana to nadoknaditi.

Gdje je, prema vašem mišljenju, najbolja kazališna publika?

Na predstavama Kerekesh Teatra.

Publika

Prošle godine napravili ste i predstavili film “Ufuraj se i pukni”. Kako ste zadovoljni njegovim uspjehom? Na premijerama ste se družili s ljudima, kakav je to bio doživljaj?

Mi smo prezadovoljni i upravo zato smo već krenuli u pripremu novog projekta “Marginalci”. Film “Ufuraj se i pukni,” u režiji Ljubomira Kerekeša, publika je prihvatila genijalno. Bili smo u više od 20 gradova diljem Hrvatske i gledali film s publikom koja je nakon dugo vremena imala na platnu pravu hrvatsku komediju. Interesantno je to kako se ljudi isto smiju u Varaždinu, Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Puli, Krapini i Virovitici. Nije bilo jednostavno odlučiti se na taj pothvat, ali iskustvo koje sad imamo svakako ćemo deseterostruko iskoristiti u novom projektu kako bi bio još bolji.

Predstavili ste projekt kulturnog centra Kerekesh Teatra u Varaždinu. Gdje bi se trebao nalaziti? Kad bi mogao zaživjeti?

Teška su nam ova pitanja. Novac koji smo štedjeli za kulturni centar trenutno koristimo za isplatu plaća šest zaposlenih. Svi imamo obitelji, kredite, obveze, a ja sam taj koji je odgovoran za tih šest ljudi. Kulturni centar ćemo izgraditi na području Varaždina, sigurno. Trenutno ne znamo kad, no imamo veliki plan koji će zasad morati pričekati bolja vremena. Plan uključuje našu publiku, prijatelje kazališta, glazbe, plesa i drugih izvedbenih umjetnosti, a nakon što se svi zajedno udružimo, stvorit ćemo nešto što će ispisati povijest grada Varaždina. Moramo samo pričekati bolja vremena.

Što nam u budućnosti poslovno i privatno pripremaju Jan i Ljubomir Kerekeš?

Poslovno pripremamo nove predstave, čak i neke poznate TV projekte stavljamo na kazališne daske, okrećemo se i snimanju filma, a možda i serije. Privatno se okrećemo obitelji i prijateljima koje smo pomalo zanemarili u zadnjih nekoliko godina. Ovaj period sad nam pokazuje neke prave društvene vrijednosti i trudit ćemo se da ih na zaboravimo kad sve ovo prođe.

Komentari

Komentara