Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je publikaciju “Ozljede u Republici Hrvatskoj” u kojoj se navodi da ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.

Publikacija prikazuje mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji, a sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.

Autorice publikacije su Ivana Brkić Biloš, dr. med., spec epidemiologije, koja je ujedno i glavna urednica, te Petra Čukelj, mag. psych.

Hrvatska

U publikaciji HZJZ-a stoji da se posljednjem desetogodišnjem razdoblju ukupne ozljede nalaze na trećem ili četvrtom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Stope smrtnosti od ozljeda u oba spola ukupno osciliraju u zadnjem desetogodišnjem razdoblju u rasponu 65-73/100.000, a uočava se blagi trend rasta stopa smrtnosti od ozljeda u osoba ženskog spola, dok su stope smrtnosti od ozljeda kod muškaraca u blagom padu.

U 2019. godini ozljede se nalaze na četvrtom mjestu ljestvice smrtnosti s ukupno 2812 umrlih i udjelom od 5,4 posto u ukupnoj smrtnosti, iza bolesti srca i krvnih žila, od kojih je umrlo 22.020 osoba, novotvorina, od kojih je umrlo 13.718 osoba, te endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, od kojih su preminule 4034 osobe. Od ozljeda umire više osoba muškog spola, i to 59 posto, u odnosu na osobe ženskog spola.

Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je u tome što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. U 2019. godini vodeći su uzrok smrti u dobi od 10 do 39 godina u oba spola ukupno, u muškaraca od 10 do 49 godina, a u žena od 10 do 29 godina starosti.

Padovi, samoubojstva, prometne nesreće

Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u Hrvatskoj u 2019. godini su padovi, čiji udio iznosi 45 posto, samoubojstva s udjelom od 21 posto i prometne nesreće s udjelom od 13 posto, a zatim slijede otrovanja s udjelom od tri posto te gušenja s također tri posto udjela.

U publikaciji se također ističe da se dinamika kretanja dobnospecifičnih stopa razlikuje ovisno o vanjskom uzroku, spolu i dobi. Analizom dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda prema vanjskom uzroku u oba spola ukupno vidljivo je da djeca od 0 do 19 godina najviše umiru zbog prometnih nesreća, mlađe osobe od 20 do 39 godina i osobe srednje dobi od 40 do 64 godine umiru najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba, sa 65 i više godina, pad vodeći vanjski uzrok smrti sa značajno višom stopom smrtnosti u odnosu na ostale uzroke, piše HZJZ.

Stope smrtnosti za vodeće vanjske uzroke ozljeda, kao što su padovi, samoubojstva i prometne nesreće, u osoba muškog spola više su u odnosu na ženski spol u svim prikazanim dobnim skupinama, osim u najstarijoj dobi, gdje su stope smrtnosti zbog padova nešto niže u odnosu na žene.

Stanje u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, navodi HZJZ, u svijetu godišnje zbog svih ozljeda smrtno strada 4,8 milijuna ljudi s udjelom od 8 posto u ukupnoj smrtnosti. To je 50 posto više od umrlih zbog posljedica HIV infekcije i tuberkuloze zajedno. Od ozljeda umire dvije trećine osoba muškog spola i jedna trećina osoba ženskog spola. Vodeći su uzrok smrti u djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina starosti.

Ozljede zbog svog visokog udjela u smrtnosti i pobolu predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno izražen u srednje i slabo gospodarski razvijenim državama svijeta. Vodeći uzroci mortaliteta zbog ozljeda su prometne nesreće s udjelom od 30 posto, samoubojstva s udjelom od 18 posto i padovi s udjelom od također 18 posto. Pritom se Hrvatska sa stopom 8,1/100.000 nalazi ispod prosjeka Europske regije po smrtnosti uslijed prometnih nesreća, ali ima tri puta višu stopu u odnosu na Švedsku i Švicarsku.

U mnogim razvijenim državama svijeta posljednjih se godina bilježi smanjenje smrtnosti od ozljeda kao posljedica primjene preventivnih programa. Ako se nastave dosadašnji trendovi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, cestovne prometne nesreće i samoubojstva u 2045. godini zauzet će niža mjesta na ljestvici mortaliteta u odnosu na 2016. godinu, dok će padovi zauzeti više mjesto. Procjenjuje se da bi prometne nesreće mogle pasti s 9. na 10. mjesto vodećih uzroka smrti, samoubojstva s 15. na 19., dok bi padovi s trenutnog 20. mjesta došli na 16. mjesto.