Povežite se s nama

U fokusu

Je li neistina da je Čistoća milijunima kuna iz depozita “krpala” gubitke?

Objavljeno:

- dana

Kako je moguće da vladajući u Gradu Varaždinu nemaju pojma o sudbini depozita gradske komunalne tvrtke Čistoća d. o. o. iz 2014. godine? Je li tu riječ o diletantizmu ili nečemu gorem, ekskluzivno je za Regionalni tjednik progovorio bivši zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Zlatan Avar.

Tijek novca
– Nekakve “neslužbene informacije” koje je gradonačelnik Neven Bosilj iznio na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća o depozitu, koji je zapravo iznosio 19,7 milijuna kuna, a ne koliko on prezentira, jednostavno ne drže vodu. Naime, planom podjele društva Varkom d. d., Čistoći je pripao spomenuti iznos, koji nije netragom nestao niti je utrošen za pokrivanje nerentabilnog poslanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Štoviše, tvrtka je vodila spor protiv Varkoma za neisplatu 2,1 milijuna kuna koje joj nisu bili isplaćene – tvrdi Avar.

I dodaje da se cijeli tijek potrošnje novca iz spomenutog depozita može bez imalo problema iščitati sa službenih internetskih stranica Čistoće. A ondje, pod tabom informacije (Nadzornog odbora), svatko koga ozbiljno zanima financijsko poslovanje te tvrtke može pronaći zanimljive podatke. Naime, iz njih proizlazi da je Uprava Čistoće zdravorazumski dio novca utrošila u nabavu itekako potrebnih sredstava za rad. Odnosno, novac je utrošen za povećanje imovine društva koje danas zapošljava oko 130 ljudi, a najteži posao obavljaju radnici na terenu.

Susrećemo ih svaki dan u gradu, i to od jutra do mraka jer rade u tri smjene… Tvrtka u kojoj rade je sukladno javno dostupnim dokumentima počela od nule, te nisu imali ni “žlicu”. Stoga je u prvoj godini poslovanja Čistoća za plaće, gorivo i zbrinjavanje tekućeg otpada potrošila oko 4 milijuna kuna iz depozita. Potom, u razdoblju od 2015. do kraja 2016. godine, nije potrošila ni kune iz depozita, da bi 2017. napokon morala ulagati u pripremu izgradnje sortirnice i pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj.

Dobro gospodarili
Investiranje je nastavljeno 2018. godine, te je u međuvremenu kupljen i kompleks na Šintariji, gdje je uređen kompletan pogon koji posjeduje sve važeće dozvole za gospodarenje otpadom. Sve to je društvo stajalo ukupno 14 milijuna kuna. Podsjećamo, sukladno zakonskim odredbama, Varkom je morao 2014. godine razdvojiti djelatnosti vodnoga gospodarstva od gospodarenja otpadom. Zato je nastala Čistoća, koja je 2019. godine novac preostao iz depozita u visini od 2 milijuna kuna prvo uložila u nabavu vozila i ostale opreme za obavljanje primarne djelatnosti.

– Iz svega navedenog jasno je da Čistoća uopće nije trošila novac za pokrivanje nekakvog nerentabilnog poslovanja, niti je “krpala” gubitke. Da je tomu tako, a ne kao što to imputira Bosilj, najbolje govore tablice iz kojih je vidljivo da je Čistoća do 2020. godine u svoju imovinu uložila 35,3 milijuna kuna. Pa odakle se stvorilo 16 milijuna kuna za dodatno ulaganje u imovinu ako ne iz odgovornog poslovanja? – pita se Avar.

Da je Čistoća od dolaska Davora Skroze na njezino čelo funkcionirala po načelu dobroga gospodara, razvidno je i iz toga što je broj zaposlenih porastao do kraja 2020. godine za 45 novih radnika, naših sugrađana. Tvrtki su ujedno od 2014. do 2020. godine prihodi narasli s 23 na 40 milijuna kuna. I pritom je Uprava vodila računa da se posluje isključivo sukladno pozitivnim zakonskim odredbama i na zadovoljstvo zaposlenika, kojima su isplaćene sve zakonom zajamčene naknade.

Kadroviranje SDP-a
– Nažalost, ova gradska tvrtka, koja je bila primjer u rukovođenju i ostvarivanju funkcije pružanja javne usluge u svojoj branši, od lipnja 2021. godine izložena je destrukciji i postaje poligonom za uhljebljivanje stranačkih kadrova. Da citiram sadašnjeg gradonačelnika iz SDP-a: “Na jednog našeg direktora treba zaposliti barem 10 stranačkih drugova” – zaključio je Zlatan Avar.

Tek će se vidjeti hoće li bivši direktor Davor Skroza napisati memoare, pa da svi skupa pročitamo kako je “smrdeča” lokalna politika pokušavala godinama uništiti Čistoću za tuđi račun.

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

Nastavite čitati

U fokusu

U ponedjeljak kreću prijave za upis u srednje škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

srednja strukovna škola varaždin

Prijave za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. počinju u ponedjeljak 23. svibnja, a po odluci o upisu planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela, piše tportal.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

U javnim, odnosno školama čiji su osnivači država, županije i gradovi planirana su mjesta za 43.793 učenika u 1988 razrednih odjela, u privatnim za 1719, a u školama čiji su osnivači vjerske zajednice 865 učenika.

Za gimnazijske programe u javnim srednjim školama planirano je 10.710 mjesta u 447 razrednih odjela, u četverogodišnjim programima strukovnih škola ima mjesta za 18.438 učenika u 808 razrednih odjela, a u trogodišnjim za 6242 učenika u 284 razredna odjela.

U programima obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine ima mjesta za 4.858 učenika, u petogodišnjim programima za medicinske sestre i tehničare ima mjesta za 1.214 učenika, a u programima obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme za 124 učenika.

U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju ima 838 mjesta u 97 razrednih odjela.

U glazbenim i plesnim školama ima mjesta za 1.369 učenika u 77 razrednih odjela.

Prijave u sustav u ljetnom upisnom roku počinju 23. svibnja, a obrazovni programi mogu se prijavljivati od 25. do 28. lipnja.

Dodatni ispiti i provjere održavat će se od 29. lipnja do 4. srpnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 9. srpnja.

Izvor: tportal

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje