Povežite se s nama

U fokusu

Je li samo Pernar problem? Štromar s djecom prosvjedovao, a Vijeće učenika vodili SDP-ovci!

Objavljeno:

- dana

TKO ZLOUPOTREBLJAVA DJECU?

Zloupotrebljavaju li se djeca u političke svrhe i u Varaždinskoj županiji?

To pitanje otvara slučaj Ivana Pernara, saborskog zastupnika Živog zida koji je ušao u nekoliko škola i tamo se fotografirao sa srednjoškolcima te ih poticao na kršenje školskih pravila.

Zbog toga je reagirala pučka pravobraniteljica za djecu, a potom i Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je izrazilo žaljenje zbog te zlouporabe djece u političke svrhe, a u škole su uputili preporuku kako se ponašati prilikom neovlaštenoga ulaska stranih osoba u prostore odgojno-obrazovnih ustanova.

U Varaždinskoj županiji je bilo sličnih slučajeva, no na to – koliko je javno poznato – baš nitko nije reagirao.

“Zlouporabili su djecu”

HNS-ov župan Predrag Štromar je u lipnju prošle godine kod autobusnog kolodvora u Varaždinu organizirao prosvjed za nastavak sufinanciranja prijevoza učenika srednjih škola, a pritom je nasmiješen pozirao sa srednjoškolcima.

Već sljedećeg dana je zastupnik HDZ-a Anđelko Stričak u Saboru, u kojem se upravo tada bilo raspravljalo o izvješću o radu pučke pravobraniteljice za djecu, istaknuo da je pravobraniteljica trebala reagirati na HNS-ov i SDP-ov prosvjed.

– Iskoristili su djecu, srednjoškolce. Na fotografijama se vidi da djeca drže transparente, dok su se šefovi HNS-a i SDP-a povukli u hlad. Nije sporno što je HNS održao prosvjed, a ne bi bilo sporno ni da su ga organizirali srednjoškolci. Međutim, tada su ga trebali organizirati srednjoškolci, a ne HNS. Ovo je školski primjer zlouporabe djece u politikanske svrhe – istaknuo je tada Stričak.

I dok tada reakcija (barem ne javnih) nije bilo, čini se da su slučaj Pernar te slučaj Kišić – Bajsić, u kojem je srednjoškolac iz Ludbrega uvučen u unutarstranačke političke obračune, ipak potaknuli odgovorne da malo bolje prate što se događa u Hrvatskoj.

Kad je u pitanju Varaždinska županija, vidljivo je da je politika itekako prisutna u Županijskom vijeću učenika, koje je „predstavničko tijelo svih učenica i učenika Varaždinske županije“.

U siječnju 2015. za predsjednika Vijeća izabran je Lovro Lukavečki, aktivni član Foruma mladih SDP-a.

Vijeće učenika ima svoju Facebook stranicu, na kojoj i dalje piše da je Lukavečki predsjednik iako je u međuvremenu upisao fakultet, ali i postao predsjednik Foruma mladih SDP-a Varaždin.


Alen Kišić i Lovro Lukavečki, koji je 2015. izabran za predsjednika Županijskog vijeća učenika, a 2016. za predsjednika Foruma mladih SDP-a Varaždin

Već letimični pogled otkriva da gotovo nijedno događanje u organizaciji tog Vijeća nije prošlo bez SDP-ovog župana Alena Kišića kao gosta.

Zanimljivo je kako su u studenome 2015. u Županijskoj palači obilježili Međunarodni dan srednjoškolaca: gost nije bio samo Kišić, nego i Ivana Pomahač, županijska vijećnica SDP-a, a u publici je sjedio i Luka Zrinski, predsjednik Foruma mladih SDP-a Varaždinske županije.
 

Gosti Županijskog vijeća učenika su 2015. bili Kišić, a i Ivana Pomahač, županijska vijećnica SDP-a

Izvor:
Foto: ARHIVA RT / VŽ ŽUPANIJA / FACEBOOK

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje