Povežite se s nama

Život i društvo

Jedina stranka naših diplomata bi trebala biti Republika Hrvatska

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Prvi posao upisan u radnu knjižicu muzikologinje i diplomatkinje Zdenke Weber je recepcionerka hotela Peharček u Njivicama na Krku. Lani u srpnju je u mirovinu otišla kao opunomoćena ministrica za kulturu pri hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.

U međuvremenu je stigla ostvariti bogatu karijeru doma i u inozemstvu. I uvijek je, čini se, znala što želi.

Kultura i Hrvatska

U njezinom radnom vijeku nije bilo previše lutanja ili traženja. Kad je vjerovala da bi nešto dobro odradila, potrudila se to i napraviti. Tako je bila prva asistentica ravnatelja Deutsche Oper Berlin, radila u hrvatskim asocijacijama u Njemačkoj, zaposlila se u Odjelu za kulturu Ministarstva vanjskih poslova i bila ministrica za kulturu u Veleposlanstvu u Beču. Studijski i radno je boravila u Parizu, Tokiju i Berlinu, a Francuska ju je odlikovala vitezicom umjetnosti i kulture. U međuvremenu je Zdenka Weber stigla napisati i nekoliko knjiga te objaviti na stotine publicističkih tekstova. – Valjda sam hiperaktivna – smije se.

Zdenka Weber je imala zanimljiv život. Nije tu bilo dramatike, naglih obrata ili nepredvidivih situacija. Ali nije to bio niti klasičan život prosječne Hrvatice. Točku na i svoga službenoga radnog vijeka stavila je na “Srijedi u Muzeju” predavanjem pod nazivom Moj život govori mnoge jezike. Kako je pisalo u najavi događanja, program je zamišljen kao svojevrsna šetnja svijetom.
Ako Zdenka Weber nešto voli, to su kultura i Hrvatska. Imala je sreću, pa je to dvoje uspjela spojiti u svom poslovnom životu. – Znate ono kad se kaže da je nevjerojatna sreća kad ti netko plaća da radiš ono za što bi i sam platio? E, tako je sa mnom. Imala sam privilegij biti na mjestima na koja bih platila da odem, a još su mi to i plaćali – govori.

S miksom zagorskih i slavonskih gena, ona je iz Varaždina otišla u Zagreb kako bi se u prvoj generaciji upisala na studij muzikologije. I majka Anđela je bila talentirana za glazbu, ali u njezino vrijeme se još smatralo da su kazališta i operne kuće samo za žene lakog morala, pa je operetne arije, koje je jako voljela, pjevala dok je radila po kući. – Na teatar i kazalište se gledalo kao na javne kuće. Djevojka iz građanske obitelji nije imala što tamo tražiti – govori Zdenka Weber. Tako je ona bila prva iz muzikalne obitelji koja je svoj talent nadogradila i formalnim glazbenim obrazovanjem. Paralelno s maturom u Gimnaziji, maturirala je i klavir u varaždinskoj Glazbenoj školi.
Nakon studija Muzikologije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i Germanistike i Anglistike na Filozofskom fakultetu 1975. godine, ostala je raditi na Akademiji.
Ni godinu dana poslije je Zdenka Weber otišla na specijalizaciju u Beč, da bi 1978. godine dobila stipendiju francuske Vlade za doktorat na pariškoj Sorboni. – Tema doktorata je bila Prijem glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj. Taj je rad deset godina poslije tiskan kao njezina prva knjiga – Impresionizam u Hrvatskoj. – Mislim da sam prvi student koji je na Sorboni branio hrvatsku tema. Kad sam došla na referadu u upis i rekla temu, zaposlenica me pitala što je to Hrvatska? Nisu imali pojma – prisjeća se. Vratila se doma i na Akademiji preuzela katedru Povijest glazbe, poslali su je u Osijek i početkom devedesetih je otišla u Berlin na odmor, gdje je prije odradila i dvije tromjesečne stipendije.

Deutche Oper Berlin

– Čula sam da generalni muzički direktor Deutsche Oper traži referenta. Informativno sam se predstavila samo zato da vidim kakve su mi šanse na međunarodnom tržištu. Dobila sam posao – govori Zdenka Weber kako je došla na dva tjedna u Berlin i ostala deset godina. – Puno sam putovala. U životu najviše volim gledanje i slušanje koncerata. Verdijev Krabuljin ples sam gledala sedam puta, Wagnerov Ring, čije sve četiri predstave traju 19 sati, sam gledala četiri puta… – prisjeća se Zdenka Weber tih, kako veli, baš lijepih vremena. Kad je 1996. godine maestro odlazio, prema njemačkom je običaju odlazio i njegov prvi asistent.

S obzirom na to da je cijelo vrijeme surađivala s hrvatskim asocijacijama u Njemačkoj, konzuli su joj sad davali sve više posla i prevodila je za Konzulat. Organizirala je i razne koncerte, između kojih i koncert Zbora hrvatskih liječnika s Berlinskim simfonijskim orkestrom, koji je gledalo oko 1,5 tisuća ljudi. Tadašnji generalni konzul ju je vodio uokolo i predstavljao kao hrvatskoga kulturnog atašea. – Govorila sam pa ja nisam ataše, on je rekao ako nisi, budeš – smije se. Predviđanje konzula Marina Mihanovića se obistinilo. Odlaskom maestra 1997. godine položila je potrebne ispite na Ministarstvu vanjskih poslova i ostala 4 godine na mandatu u Berlinu, kao savjetnica za kulturu. Po povratku u Zagreb radila je u središtu Ministarstva na Zrinjevcu. – S kulturnim programima smo opsluživali sva hrvatska diplomatska predstavništva u svijetu, a bilo ih je 70. Zvali su nas cure iz kulture – smije se.

Kad rezimira, veli da je za vrijeme mandata u Beču najbolje vidjela što znači biti kulturan narod. – Vozim se u tramvaju, a iza mene tri dečeca razgovaraju o Bethovenovim simfonijama, svake večeri je u tri operne kuće svih 3.500 mjesta rasprodano, svi moji susjedi u šesterokatnici su imali pretplate na neki od teatara. To nije samo stvar kulture nego odgoja i obrazovanja. U Austriji je kultura dohodovna ekonomija, a kod nas rashodovna. Samo se priča da kultura košta. Treba mijenjati svijest – kaže i zaključuje: – U Hrvatskoj u svemu, pa tako i u kulturi, kritično nedostaje entuzijazam i fali optimizam.

Kadroviranje i nepotizam ubijaju hrvatsku kulturu

– Kultura pada i sve u vezi s njom stagnira. Nepotizam i kadroviranja su sve uništili. Na pitanje kako bi to objasnila, odgovara: – Nemamo sreću s političarima. Negativna je selekcija. Ne mogu svi biti sve. Ja sam u diplomaciju ušla s 47 godina starosti, pariškim doktoratom i s puno iskustva. Trebaš imati struku, znanje, iskustvo i biti pošten čovjek da bi sjedio na nekoj od visokih funkcija – jasna je Zdenka Weber.
Ona nikad nije bila politički aktivna niti članica bilo koje stranke. Oni oko nje smatraju da je bila prava osoba za ministricu, ali to nikad nije postala jer se nije željela stranački opredijeliti. – Za mene je kultura nadstranačka – veli i dodaje kako prema njezinom mišljenju ni diplomati ne bi smjeli biti u strankama. – Diplomatima je stranka Republika Hrvatska – rezolutna je. S njezinim odlaskom hrvatska diplomacija je ostala gotovo bez ijednoga stručnoga kulturnjaka. O ministrima baš i neće govoriti, ali će reći da ona osobno nikad nije u kulturnim krugovima čula za spornoga bivšeg ministra Zlatka Hasanbegovića dok nije postao ministar. A ona je cijeli život u kulturi. U Ministarstvu je radila i u vrijeme HDZ-ove i SDP-ove vladavine. Skroz izbliza je gledala uspon, razvoj i pad odnosa prema kulturi. Bilo je, kaže, političara sklonijih kulturi i puno više onih koji su, sa svakim novčanim problemom, prvo uzimali novac od kulture. Gledajući strogo kulturni aspekt, ona veli da su među najvećim pozitivcima bili Ivo Sanader i Božo Biškupić. – Hrvatska bi mogla pristojno zarađivati od kulturnog turizma, ali prvo to netko treba shvatiti.

Izvor:
Foto: Andreja Krobot

Život i društvo

Mons. Radoš pozvao sve vjernike na sutrašnju proslavu jubileja Varaždinske biskupije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš gostovao je u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija, u povodu proslave 25. obljetnice uspostave Varaždinske biskupije.

Srebrni jubilej Varaždinske biskupije bit će proslavljen svečanom misom u nedjelju, 25. rujna, na otvorenom prostoru iza varaždinske katedrale s početkom u 17 sati, koju će predslaviti zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s biskupima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore.

U 16 sati započet će molitveni program na prostoru za slavlje te će u katedrali biti prilika za svetu ispovijed. U nedjelju navečer odredbom biskupa Radoša u Varaždinskoj biskupiji neće biti drugih slavlja misa.

Biskup Radoš pozvao je sve vjernike: svećenike, vjeroučitelje, odgojiteljice u vjeri, članove župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, sakristane, zvonare, pjevače, čitače, ministrante, članove župnih Caritasa, molitvenih skupina, zajednica mladih, živih vjerničkih krugova, buduće krizmanike… da dođu u Varaždin na slavlje.

U subotu uoči proslave, 24. rujna u svim župnim crkvama Varaždinske biskupije vjernici će se okupiti na euharistijsko klanjanje da bi zajedno zahvalili za srebrni jubilej biskupije i molili za njezine potrebe.

Mons. Radoš u emisiji je između ostalog rekao da su protekle tri godine bile specifične i izazovne te da su brzo su prošle. Dodao je da je u tom razdoblju dobro upoznao biskupiju.

– Biskupija je živi organizam i stalno se događaju stvarnosti koje treba slijediti, upoznavati i živjeti zajedno s njima. Moj prioritet svakako je biskupiju još bolje upoznati. Želja mi je nastaviti s kanonskim pohodom, vizitacijama župa, jer susret s vjernicima daje dodatnu snagu biskupu, a vjerujem i vjernicima. To su dani kada izmijenimo iskustvo, zajedno se molimo, otkrivamo koji je to put Duh Sveti zacrtao za nas. Posebice u ovom nedostatku mogućnosti komunikacije i susretanja s prezbiterijem, želja mi je da to bude prioritet – da se u ovoj godini i godinama koje dolaze susrećemo kroz molitvu, razgovore, druženja da bismo zajedno rasli u našemu poslanju – istaknuo je.

Svjestan potrebe da se zastane pred euharistijskim Kristom, najavio je i da se radi na pripremi trajnoga euharistijskoga klanjanja u kapeli u samostanu sestara uršulinki u Varaždinu, koje bi trebalo početi ove godine.

Također, ove godine trebao bi biti otvoren i Centar sv. Jeronima u kojem će se pripremati i ostvarivati programi za rad s mladima, obiteljima i ostalim skupinama, kao i u župnoj katehezi.

Varaždinski biskup kazao je i da bi u jubilarnoj godini u Varaždinskoj biskupiji trebala početi gradnja nekoliko novih crkvi.

Nastavite čitati

Život i društvo

Dan na Dravi: nordijsko hodanje je jedan od najzdravijih i najjeftinijih oblika rekreacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj u subotu je prisustvovao na otvorenju manifestacije „Dan na Dravi“ koji se već tradicionalno održava povodom obilježavanja Međunarodnog dana rijeke Drave, u organizaciji Udruge nordijskog hodanja i pješačenja Drava, a pod pokroviteljstvom Grada.

Na prostoru Dravskog kupališta i u Dravskoj park šumi održava se prezentacija sportsko-rekreativnih aktivnosti i promocija nordijskog hodanja kao jednog od najzdravijih i najjeftinijih oblika rekreacije.

Čak devet varaždinskih udruga i klubova – Udruga Drava, Klub podvodnih aktivnosti Drava, Orijentacijski klub Varaždin, Streličarski klub Cekin Varaždin, Kajak kanu klub Varaždin, Trkački klub Marathon 95, SRD Sjeverozapad, Športsko-ribolovni klub Varaždin i Triatlon klub Sjever Varaždin okupilo se kako bi građanima približili rijeku Dravu i prezentirali im svoje aktivnosti i sportove.

Gradonačelnik je pozdravio sve sudionike i organizatore manifestacije koja promovira sport, rekreaciju i zdrav način života, a istovremeno približava građanima prirodu i rijeku Dravu.

– Veseli me danas ovdje vidjeti veliki broj naših sugrađana koji su odabrali subotu ujutro provesti ovdje na Dravi, našoj rijeci koja je u prvom petodržavnom rezervatom biosfere na svijetu Mura-Drava-Dunav. Kao dio tog rezervata svi moramo doprinijeti da se ovo područje štiti i očuva, da obnavljamo prirodu i da podržavamo sve projekte koji vraćaju život uz rijeku, da živimo u skladu s prirodom, a ne da priroda osjeća štetne posljedice našeg načina života. Ostavljamo je takvom svima onima koji dolaze iza nas. Grad Varaždin snažno zagovara održiv razvoj, zelenu transformaciju i zelenu tranziciju pa je stoga i jedan od naših slogana „Živim zeleno“. Vjerujem da svi vi, članovi naših sportskih udruga koje puno svojih aktivnosti provodite upravo na rijeci Dravi, najbolje znate i vidite na čemu sve treba još raditi, što moramo unaprijediti i kako naša rješenja u potpunosti okrenuti prirodi. Zato vam hvala na organizaciji ovog događaja. Također želim dati podršku radu vaših klubova i posebno želim potaknuti naše sugrađane da se uključe u vaše aktivnosti, da se okušaju u nordijskom hodanju koje je zaista pristupačan i zabavan oblik rekreacije za sve životne dobi – rekao je gradonačelnik.   

U sklopu manifestacije promovira se nordijsko hodanje, pješačenje, trčanje, vožnja bicikla i sve ostale aktivnosti dostupne na i uz rijeku Dravu.

Organiziran je i okrugli stol pod nazivom „Što nas svrbi“, uz sudjelovanje predstavnika sportsko-rekreativnih udruga i klubova, Grada Varaždina i gradskih komunalnih tvrtki, na temu uređenja područja uz rijeku Dravu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje