Zbog gradnje turbo rotora u Gojancu oko tri mjeseca će biti zatvoren ulaz od Ivanca prema Varaždinu
Danas je u 15 sati u HNK u Varaždinu počela 7. sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina. Na aktualnom satu je...
U fokusu
Jedini izlaz – dogovor: sporovi oko baliranog otpada u Brezju rješavat će se mirnim putem
Varaždinski gradski vijećnici u petak su na 13. sjednici Gradskog vijeća većinom glasova prihvatili prijedlog Zaključka kojim se predlaže jednogodišnja obustava daljnjeg sudskog spora koji se vodi između Grada i trgovačkog društva T&H Invest oko ništetnosti ugovora o interventnom zbrinjavanju baliranog otpada.
U tom bi se razdoblju trebalo mirnim putem riješiti predmetni spor i početi sa zbrinjavanjem preostalog baliranog komunalnog otpada u Brezju na zakonit i ekološki prihvatljiv način. Prihvaćanju prijedloga Zaključka prethodila je dugotrajna rasprava koja se razvila nakon što je punomoćnik Grada, odvjetnik Krešimir Jelaković, izvijestio vijećnike kratkom informacijom o pravnom položaju i ogromnim rizicima Grada Varaždina u spomenutom pravnom postupku.
Podsjećamo, spor se zakomplicirao u lipnju ove godine kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvaćanjem revizije T & H Investa (bivšeg T7 VIS-a), ukinuo djelomičnu presudu Trgovačkog suda u Varaždinu od 2014. godine i onu Visokog trgovačkog suda od 30. kolovoza 2016., čime je predmet vratio na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, odnosno Trgovačkom sudu u Varaždinu. Pa ako ispadne da ugovori između grada i T&H investa nisu ništetni, što je sasvim izgledno, ova tvrtka će ostati jedan od izvršitelja zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada u Brezju. U svojem izlaganju odvjetnik Jelaković nije nimalo okolišao, nedvosmisleno je objasnio što to znači.
– Revizijsko mišljenje Vrhovnog suda RH je za prvostupanjske sudove takvo da ga oni moraju poštovati i mogu se iščitati rizici za Grad Varaždin da će izgubiti spor s T&H investom – izjavio je između ostalog Krešimir Jelaković.
Situacija bez presedana
Rasprava o tome što treba napraviti kako bi se Grad izvukao iz pravne zbrke koju ima započela je konstatacijom Maria Lešine iz Glasa da je to „situacija bez presedana!“
– Trebamo pronaći integralni model za rješavanje ovih sporova koji će obuhvatiti i rješavanje bala. Pregovaračka pozicija Grada tu nije baš dobra i šteta je neizbježna – ustvrdio je Lešina.
Konkretan je bio i Vjeran Strahonja, nestranački vijećnik s liste HDZ-a, koji je smatra da su vijećnici zarobljenici prošlosti.
– Umjesto s vizijama i projektima mi se još bavimo balama i JUGS-om. Loše odluke bile su donesene kada je odlučeno da se balira otpad, a kasnije i s dodjelama koncesije (zajednici ponuditelja na čelu s tvrtkom CE-ZA-R d.o.o.). Štetu trpe građani i to zahtjeva ozbiljnost. Da ugovori o interventnom zbrinjavanju (za MBO obradu 120.000 tona otpada iz 2008./2009./2010. godine) nisu valjani, imali bi jedan pravni posao. No postojali su razlozi za to, jer bale s otpadom su i danas opasne – rekao je Strahonja.
Za riječ se potom javio ugledan hrvatski odvjetnik Vlado Sevšek, vijećnik s liste Lige za Varaždin.
– Moji stavovi su bliski s Jelakovićevim, ali nisu s onim iznijetim u jednom lokalnom mediju u članku kojeg je potpisao Miroslav Marković (šef gradske organizacije SDP-a). To vam je tako napisano kao da ja napišem članak o informatici. To je zapravo pisao neki odvjetnik koji obmanjuje čitatelja, kao što bih ga i ja doveo u zabludu da pišem o informatici. To je kobno i poražavajuće te mi kao Gradsko vijeće ne bismo smjeli dopustiti izvrtanja stajališta Vrhovnog suda RH – naglasio je Sevšek i ponovio kako stavovi tog suda obvezuju nižestupanjske sudove.
Postupak dosad koštao 7 milijuna kuna
Ukazao je i na činjenicu da je dosad postupak koštao više od vrtoglavih 7 milijuna kuna!
– Nastavimo li dalje s parnicom, Grad će imati dodatne troškove. Postupak treba privesti kraju na posve drugačiji način, nipošto suđenjem. Naime, svatko ima pravo na nadoknadu štete ukoliko mu je pričinjena i to je povod za ozbiljan razgovor. Možemo nastaviti s postupkom ili ga možemo riješiti mirnim putem jer osim povlačenja tužbe postoji i mogućnost sudske nagodbe – rezolutan je Vlado Sevšek.
Nakon izlaganja je dodatno objasnio zašto bi prava katastrofa za Grad bila kako presuda u njegovu korist, tako i presuda protiv Grada Varaždina.
– Ako bi se ugovori utvrdili ništetnima – što je Grad tražio za vrijeme mandata gradonačelnika Gorana Habuša – tada svaka strana mora vratiti što je primila i nadoknaditi svu nastalu štetu. Detaljna analiza takvog slučaja je poražavajuća za Grad. Ako pak bi Gradu bio odbijen tužbeni zahtjev i ugovori ostanu na snazi, šteta bi bila za Grad enormna, jer se sukladno važećim ugovorima ništa nije poduzimalo zbog vođenja spora, ali tu imamo još i koncesiju koja je također važeća. Svo to izgubljeno vrijeme tijekom kojeg se nije radilo, građani bi morali platiti. Zato je Habuš morao strogo provoditi ugovore i nipošto se ne upuštati u preskupu avanturu njihovog pobijanja – rekao je Sevšek.
U raspravu se uključio i Davor Patafta, potpredsjednik gradskog vijeća, koji je, dodajmo, jedini ostao suzdržan kod izglasavanja prijedloga Zaključka o jednogodišnjoj obustavi daljnjeg sudskog spora koji se vodi između Grada i trgovačkog društva T&H Invest.
– Držim da svi ovdje znate da sam u jednom od ovih poslova sudjelovao i bio supotpisnik ugovora iz 2008. godine. Ja u ovom odlučivanju neću sudjelovati. Štoviše, namjeravao sam se suzdržati i od rasprava. No, ozbiljni ljudi tražili su od mene da svoja znanja o problematici podijelim s gradskim vijećnicima i svima zainteresiranima. Također, reagirat ću kada vidim da se iznose neistine. Građani su dosad baliranje i zamatanje u folije platili 50 milijuna kuna. I nije rizik da se taj posao plati duplo već još tri ili četiri puta – upozorio je Davor Patafta.
Potom se iz redova oporbe u raspravu uključio SDP-ov vijećnik Neven Bosilj. Po njemu je presudom Vrhovnog suda RH Gradu stvorena potencijalna novčana obveza od oko 120 milijuna kuna.
– SDP-u je neshvatljivo da gradski čelnici forsiraju izjave da je Grad u lošoj poziciji. Smatramo da gradonačelnik Ivan Čehok ne bi trebao sudjelovati u pregovorima oko ovog problema te da integralni model rješavanja spora može biti problematičan. Nismo za to da se izađe iz sudskog spora dok traju pregovori s T&H investom i CE-ZA-R –om. Trebamo govoriti da je Grad u odličnoj situaciji, a ne u bezizlaznoj, tako se ne pregovara – poručio je Bosilj.
Nema šale s Vrhovnim sudom RH
Na to mu je varaždinski gradonačelnik odgovorio da nitko nikada nije rekao da je Grad u bezizlaznoj situaciji, ve da se mora ozbiljno razmotriti činjenicu da egzistiraju dva obvezna pravna odnosa – i koncesija i MBO.
– Bilo što da mi sada učinimo, ili nastavimo spor, to neće ukloniti tužbu Pripuza ili T&H Investa. Bosilju, kada ste sudjelovali u vlasti, imali ste važeći ugovor s Varkomom i Visom punih 6 godina i pozivali su vas da im predate otpad. Imali ste i ugovor 5 godina s CE-ZA-R-om, pa ni njima bivša vlast HNS-a i SDP-a nije predavala balirani otpad. Ništetnost ne anulira tih nekoliko godina što je nekome onemogućen ugovoren posao. MBO je bio dobar svima u Hrvatskoj, ali ne i vama, jer htjeli ste dokazati da je Čehok radio krivo. A nije, slušao sam struku, shvatio sam da je tamo u Brezju ekološka bomba, a to vam je sad i Vrhovni sud rekao – kazao je Čehok.
Napomenuo je i da je bivša vlast postupala suprotno odredbama plana gospodarenja otpadom Grada Varaždina kojeg je donijelo Gradsko vijeće.
– Još gore je napravila Habuševa vlast na varaždinskom aerodromu, gdje su opet dva pravna posla… Ja se također isključujem iz odlučivanja oko ove problematike, ali nemojte zaboraviti da moramo postići integralni dogovor i oporabiti bale u MBO-u. To je ključno kako bi dobili sufinanciranje zbrinjavanja bala od strane Fonda za zaštitu okoliša i da se povuku tužbe – naglasio je gradonačelnik.
Na to mu je Neven Bosilj kratko replicirao i iznio konačan stav SDP-a.
– Jesmo da se pregovara ali neka se ne povlači tužba – sugerirao je Bosilj kojeg je podržao i stranački kolega Bruno Ister rekavši da je kompromisni Zaključak prihvatljiv za SDP.
Gradski SDP promijenio retoriku!
Potom se za riječ ponovno javio Vlado Sevšek ocijenivši retoriku Nevena Bosilja „bitno različitom od onoga što je ranije iznosio u medijima.“
– To me raduje, ako je SDP spreman za dogovaranje. Ja govorim u interesu Grada i zastupam kao vijećnik njegove interese. Nakon analize cjelokupne situacije, mogu ustvrditi da bi pravomoćna presuda, koja nije u korist Grada, bila prava katastrofa – rekao je Sevšek.
Nakon njega za riječ se ponovni javio vijećnik Davor Patafta iz Lige za Varaždin, pozvavši kolegice i kolege da nastave konstruktivno razgovarati da se riješi najveći politički i ekološki problem u Varaždinu.
Čak je pohvalio Bosiljeve prezentacije o revitalizaciji Dravskih bazena i drugih projekata, ali ga je odmah i pokudio. Naime, kod rasprave o ovako aktualnim problemima nije bilo njegovih prezentacija ni brojki.
– Pa ne možete ničime osporavati čak dva nalaza Inspekcije zaštite okoliša da se bale moraju hitno maknuti s vodozaštitnog područja. Onog koje je u neposrednoj blizini vodocrpilišta Bartolovec. I nemojte smetnuti s uma da tvrtke koje trpe štetu imaju pravo na zatezne kamate – zaključio je Davor Patafta.
S pravne strane nastalu situaciju koja je potencirala prihvaćenje prijedloga Zaključka komentirao je i predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan.
Godinu dana za pregovore
– Olučili smo od više zala odabrati manje. Takva je nažalost pozicija Grada na što sam se osvrnuo i u raspravi u ime Kluba HDZ-a. Grad je nažalost u ovoj situaciji zbog postupaka bivše gradske vlasti te danas imamo dva valjana pravna posla, jedan s bivšom tvrtkom T7 VIS (današnji T&H Invest) i drugi zbog koncesije sa zajednicom ponuditelja na čelu s tvrtkom CE-ZA-R d.o.o. I jedni i drugi imaju pravo na svoja potraživanja. Na sjednici Gradskog vijeća odlučili smo da u ovom postupku, koji je pokrenuo Vrhovni sud vračanjem presuda o ništetnosti na ponovno suđenje prvostupanjskom, dobijemo godinu dana za mirno rješavanje spora. To je ono što možemo i iskreno se nadam da ukoliko će biti dobre volje od svih triju strana, u tom rješavanju možemo iznaći svima prihvatljivo rješenje – ističe Habijan.
Ako se to ne dogodi, sukladno Zakonu bit će nastavljen postupak na prvom stupnju.
– Međutim, ono na što sam posebno ukazao, a što su ujedno spominjali kolege Vlado Sevšek i Krešimir Jelaković, pravna pozicija Grada Varaždina u tom postupku je prilično loša. To govorim ne samo kao predsjednik Gradskog vijeća i (gradskog) HDZ-a već kao odvjetnik. Jedini izlaz je da se sporovi riješe mirnim putem i na način da gradski proračun što manje trpi – zaključio je Damir Habijan.
U fokusu
Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.
U fokusu
Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Crna kronikaprije 9 minuta
Maloljetnik ozlijeđen kada ga je u Varaždinu na zebri udarilo teretno vozilo
Sportprije 51 minuta
Karlo Kovačić zlatni, a Leo Jantolek srebrni na Prvenstvu Hrvatske
Život i društvoprije 1 sat
“Vjerujem da će se gradnja Smart kvarta u V. Toplicama pokazati kao učinkovita demografska mjera”
Život i društvoprije 3 sata
Počeo Festival znanosti i Dani otvorenih vrata na Sveučilištu Sjever
Međimurjeprije 3 sata
Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
