Povežite se s nama

Ljudi i priče

Jedna košnja godišnje na dječjem igralištu u Jalkovcu – dovoljna?!

Objavljeno:

- dana

ZAŠTO NA NEKIM DJEČJIM IGRALIŠTIMA ODLIČNO USPJEVA – TRAVA?

Mališani iz Jalkovca sada se mogu bezbrižno igrati na dječjem igralištu koje se nalazi kraj nogometnog terena u tom varaždinskom prigradskom naselju.

Prošli tjedan igralište je pokošeno drugi put, no, kako doznajemo, to je učinjeno na zamolbu Mjesnog odbora Jalkovec s obzirom da je Udruga mladih KREEK prošlog vikenda organizirala Dan otvorenih vrata humanitarnog karaktera uz taj prostor. S obzirom na to da je sunce zapeklo, trava više ni ne bi trebala rasti toliko brzo kao što je to bilo ovog promjenjivog proljeća s puno kiše, kada je trava rasla kao luda!

Regač, koprive…

Na to nas je upozorila čitateljica iz Jalkovca (podaci poznati redakciji) kojoj je odlazak na to igralište sa svojim unukom u vrijeme kada je bilo obraslo travom, regačom i koprivama, bila prava avantura.

– Ne usudite ga se pustiti u travu zbog svih nevidljivih predmeta koji se “skrivaju” u njoj, ali i raznih kukaca koji su u visokoj travi našli sigurno sklonište – požalila se čitateljica.

Zvuči nevjerojatno, ali na tom dječjem igralištu prema Programu održavanja zelenih površina, predviđena je tek jedna košnja godišnje!

– Igralište u Jalkovcu kosi se jedanput u godini prema odobrenom Programu te je igralište već pokošeno početkom svibnja – izvjestila je Martina Žnidar, rukovoditeljica radne jedinice zelene površine iz tvrtke Parkovi.

Da je prema Programu održavanja zelenih površina za navedeno igralište predviđena jedna košnja godišnje potvrdili su i u Gradu Varaždinu, ali su i dodali da će se izvršiti i više košnji ukaže li se potreba. No, pitanje je kako i tko će to platiti s obzirom na Program koji je na snazi i prema kojem je predviđena samo jedna košnja godišnje?

– Za održavanje dječjih igrališta na području Grada Varaždina i prigradskih naselja u što spada redovita košnja, čišćenje od raznog smeća i održavanje dječjih igrala Grad Varaždina iz proračuna u 2012. godini će izdvojiti 77.000 kuna (održavanje opreme postojećih dječjih igrališta i održavanje okoliša dječjih igrališta), dok se košnja vrši redovito i ona ulazi u poseban Program održavanja zelenih površina Grada Varaždina, odnosno košnja se vrši na dječjim igralištima kada se kosi i naselje – izvjestili su nas i Grada Varaždina.

Pokošeno – na molbu

I predsjednik Mjesnog odbora Jalkovec Josip Dreven slaže se da jedna ili dvije košnje godišnje nisu dovoljne za dječje igralište u Jalkovcu, pogotovo kad je puno kiše, kao što je to bilo ove godine.

– To je problem i vidjet ćemo hoće li biti potrebe za još kojom košnjom koju ćemo organizirati sami – najavio je Dreven kojem se zbog nekošenja tog dječje igrališta, priznaje, često žale i mještani varaždinskog prigradskog naselja.

Od njihovih žalbi, nažalost, neće biti koristi tako dugo dok se nešto ne promijeni po pitanju broja košnji na dječjem igralištu u Jalkovcu. Dok se to ne dogodi, mame, tate, bake i djedovi koji s mališanima odlaze na spomenuto igralište i dalje će zavidno promatrati obližnje, uredno podšišano nogometno igralište i nadati se da će se njihova djeca za koju godinu tamo igrati. Pa koga onda za visoku travu?!

Josip Dreven upozorava da jalkovečko dječje igralište nije jedino koje ima problema s nekošenjem.  – Koliko sam mogao čuti od predsjednika Mjesnih odbora iz drugih varaždinskih prigradskih naselja, svi imaju isti problem. No, nisu u pitanju samo dječja igrališta. Ima i puno javnih površina koje se ne kose, a to je problem koji se “vuče” već deset godina – rekao je predsjednik MO Jalkovec.

 

 

Izvor:
Foto: Andrej Švoger

Ljudi i priče

POMOZITE NAJSLABIJIMA O Vašoj pomoći ovisi život malene Viktorije, kćeri Tetiane i Marijana!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska udruga za pomoć žrtvama nasilja, djeci i siromašnima (HUPŽNDS) obratila se javnosti zamolbom za žurne donacije obitelji Marijana Kovačevića, odnosno njegovoj supruzi Tetiani i Viktoriji njihovom dijetu starosti 7 mjeseci.

Naime, Marijan je 100-postotni invalid, a cijela lijeva strana tijela mu je u cijelosti trajno paralizirana prije malo više od godinu dana nakon teškog oblika korone, tri tjedna kome i teškog moždanog udara.

Obitelj ovog hrvatskog branitelja živi kao podstanar u izrazito teškim i nehigijenskim uvjetima – bez struje i hrane, u mraku, na što su prisiljeni.

U nastavku članka priložena je dokumentacija s fotografijama i preporukama za donatore.

– U ovom trenutku HITNO je potrebno prikupiti: 12.439,75 kuna, sukladno predračunu trgovine Pevex, ponuda broj: 1-0013-9718  od 1. kolovoza 2022. godine (Prodajni centar Novi Zagreb). Gospodin Marijan Kovačević dobio je prije malo više od godinu dana najteži oblik Covid-19, od kojeg je na tri tjedna završio u komi u bolnici. Kada se probudio iz kome, dobio je teški moždani udar i cijela lijeva strana mu je ostala trajno paralizirana. Nije mogao niti pričati, tek sada u tome pomalo uspijeva. Navedeno potvrđuje i Marijanov liječnik te je isti izdao liječničku potvrdu. A navedeno se može pročitati i u otpusnim pismima kliničke bolnice Dubrava Zagreb i SBMR Stubičke toplice. Svakodnevno nastavlja liječenje u bolnicama, a određen mu je i fizioterapeut – ističu u HUPŽNDS.

Zbog dugotrajnog ležanja razvile su mu se dekubitalne rane, ima povišen arterijski tlak i stanje akutnog infarkta srca, a uz sve to boluje od šećerne bolesti.

– Zbog svega, Marijan Kovačević je prema vještačenjima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Tvrtkova ulica 5. Zagreb i rješenju Centra za socijalnu skrb Zagreb od 6. listopada 2021. godine proglašen 100-postotnim invalidom IV. Stupnja. Zaključeno je rješenjem Centra za socijalnu skrb i Zavoda za vještačenje i da mu je potrebna trajna pomoć i njega u punom opsegu. Marijanova supruga mu pomaže do toaleta, do liječnika i sve što treba, a istodobno se brine o djetetu, jer Marijan s obzirom na bolest djetetu ne može promijeniti niti pelene. Paraliziran je i nepokretan. Mi im pomažemo, svakodnevno donosimo hranu i provodimo s njima određeno vrijeme – naglašavaju u Udruzi.2

I dodaju:

– S obzirom na to da mi kao Udruga od Grada i Države nismo primili niti jedne kune, ova i druge obitelji ovise isključivo o Vašoj pomoći. Ovoj obitelji odmah, bez odgode, bit će predana donacija koja se prikupi na bankovni račun Udruge te kupljena hrana, higijenske potrepštine, uredit će se stan za najosnovnije uvjete života i to soba, kuhinja i kupaona, kupiti krevet za spavanje, kinderbet za dijete, popraviti ulazna vrata koja su u jako teškom i raspadnom stanju, kupiti sudoper, stol (jer nemaju nijedan), frižider, WC školjka, peć, sve sukladno Vašim uplatama pomoći. Za dijete će se kupiti ono što u ovom trenutku najviše treba, što će odlučiti roditelji, kao primjerice robica, hrana, pelene i drugo – ističu.

Obitelj je sada bez hrane, bez struje, u mraku, podstanari su, u teškim i nehigijenskim uvjetima. Spavaju na prastarom krevetu u raspadnom stanju, na kojem su do prije više od 5 godina spavale osobe koje su preminule!

Ne mogu si ni jaje ispeći!

S obzirom na to da nemaju struju, ne mogu ispeći niti jaje. Neizdrživo je živjeti u takvim uvjetima i odlučili su potražiti Vašu pomoć.

– Marijan, Tetiana i njihovo dijete Viktorija prema potvrdama zemljišnoknjižnog odjela suda u Zagrebu u vlasništvu nemaju nikakve nekretnine. Marijan i Tetiana kod Javnog bilježnika Alen Juroš iz Zagreba, Dankovečka 8, ovjerili su našoj Udruzi suglasnost broj: OV-3878/2022, punomoć OV-3876/2022 te punomoć od 14.07.2022 ovjerenu kod Javnog Bilježnika Senija Škrinjar Kos, Zagreb, Vlaška ulica 103, broj: OV-1461/2022  da se pomoć prikuplja na račun Udruge, jer su Marijanu računu blokirani, a njegova zakonita supruga Tetiana je Ukrajinka i nema račun. Sve što se prikupi bit će odmah bez odgode predano obitelji i kupljeno sve što im treba, kao i u prethodna tri mjeseca. Za ovu obitelj otvorili smo poseban račun na koji se prikuplja pomoć samo za njih, a koji je sastavni dio ove molbe. Sve što se uplati na ovaj račun ide direktno ovoj obitelji – napominju organizatori humanitarne akcije.

Prema potvrdi Ministarstva hrvatskih branitelja, Marijan je hrvatski branitelj i u teškom je zdravstvenom stanju. Njegova supruga Tetiana Doroshenko rođena je u Ukrajini, u kojoj je trenutno rat i ostala je bez svega. Zbog brige o djetetu, kćeri koja je starosti 7 mjeseci i nepokretnom suprugu nije u mogućnosti odlaziti na posao. Marijan je trajno radno nesposoban i prima 1.500,00 kn osobne invalidnine Centra za socijalnu skrb na zaštićeni račun, jer mu je tekući blokiran. Drugog prihoda nema.

Marijan je cijeli život kao kuhar, a onda i vozač taksija – bio u radnom odnosu. Što se tiče sudjelovanja u Domovinskom ratu, u njemu je proveo 146 dana na bojišnici u Novoj Gradišci.

– Marijan kaže volio bi raditi kao što sam radio i prije i brinuti o obitelji, sve dok ga bolest prije malo više od godinu dana nije spriječila u tome. Bio bi, kaže, najsretniji kada bi radio. Do sada nikada nije molio pomoć, već je i sam pomagao drugima. Liječnici kažu da će cijeli život ostati nepokretan. Osobnu invalidninu Centra za socijalnu skrb Zagreb, u iznosu 1.500,00 kn, zbog blokiranosti tekućeg računa prima na zaštićen račun, na koji mu nitko ne može uplatiti bez odobrenja FINA-e. Ministarstvo Hrvatskih Branitelja i Grad Zagreb upoznati su s ovim problemom i komisija istih bila je kod obitelji, no dosad se osim utvrđenja teškog stanja, psiho podrške i preporuke ništa nije riješilo. Preporuku za pomoć ovoj obitelji dao je Župnik Zagrebačke Nadbiskupije, koji je zajedno s župnim caritasom obišao obitelj i utvrdio teško stanje. Preporuku za ovu obitelj dao je i Centar za socijalnu skrb Zagreb, Peščenica, Predstojnica. Hrvatski Crveni Križ također je utvrdio izrazito teško stanje, a sa svim su upoznati i mediji – navodi se u apelu donatorima.

U nastavku donosimo potrebne informacije za pomoć Marijanu, Tetiani i Viktoriji:

Primatelj: sukladno punomoći od 14.07.2022., ovjerena kod Javnog Bilježnika Senija Škrinjar Kos, Zagreb, Vlaška ulica 103, broj: OV-1461/2022, koju su potpisali gosp. Marijan Kovačević i Marijanova zakonita supruga Tetiana, na traženje ove obitelji, financijska pomoć za ovu obitelj uplaćuje se prema sljedećim podacima:

HRVATSKA UDRUGA ZA POMOĆ ŽRTVAMA NASILJA, DJECI I SIROMAŠNIMA

Primatelj skraćeni naziv Udruge: HUPŽNDS

IBAN: HR6324020061500119802

Račun za ovu obitelj otvoren u Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Opis uplate: Za Marijana, Tetianu i Viktoriju.

Poziv na broj: 1962-1982

Swift/bic za uplate iz inozemstva: ESBCHR22

Prikupljena financijska pomoć i detaljni izvještaji biti će odmah bez odgode predano obitelji, a detaljni izvještaji sa svim obrazloženjima podneseni Institucijama Republike Hrvatske i knjigovodstvu.

Ovaj bankovni račun otvoren je samo za obitelj Kovačević Marijan, Marijanovu suprugu Tetianu i njihovo dijete od 7 mjeseci Viktoriju. Ovaj račun isključivo služi za prikupljanje pomoći za ovu obitelj i u druge svrhe se neće i ne smije upotrebljavati.

Zahvaljujemo od srca svima koji će pomoći ovoj nesretnoj obitelji!

HRVATSKA UDRUGA ZA POMOĆ ŽRTVAMA NASILJA, DJECI I SIROMAŠNIMA

Skraćeni naziv Udruge: HUPŽNDS.

Ivekovićeva ulica 35. Zagreb. I.kat.

OIB: 47407637610.

Registrirano kod: REPUBLIKA HRVATSKA. Gradski ured za opću Upravu Grada Zagreba.

Registarski broj: 21011908.

Upisano u Ministarstvu Pravosuđa i Uprave RH.

Kontakt Udruge: 091 614 8399.

Email: [email protected]

Nastavite čitati

Ljudi i priče

Zlatni pir Ivana i Anke Čurila s Halića: Oduvijek i zauvijek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kad su se Ivan i Anka Čurila prije 50 godina međusobno obvezali na vjernost, ljubav i poštovanje, bili su mladi i zaljubljeni i nisu znali što je ispred njih.

Nisu ni razmišljali. Znali su da se vole i žele zajedno u budućnost, pa što i kako bude. Tek danas, pola stoljeća potom, kad se osvrnu iza sebe, znaju da su uspjeli. Iza njih su desetljeća životnih radosti i tuga, zajedno su se smijali i plakali, ali nikad nisu odustali. I niti na trenutak nisu požalili što su se zadnjeg dana 1967. godine, 31. prosinca, upustili u tu, za njih avanturu života: brak.

Životne zamke lakše je bilo prebroditi zajedno

Život je, kako već to biva, imao svoje zamke, ali Ivanu i Anki ih je bilo lakše zajedno prebroditi. Kad im je sin Ivica nesretno stradao kao mladić, ranjena srca su zajedno liječili.
Danas se gotovo ni ne sjećaju života kad nisu bili zajedno, jer se sve važno u njihovim životima dogodilo u ovih zadnjih 50 godina. Imali su dva sina, njihov sin Nenad sa suprugom Blaženkom također ima dva sina, Ivicu i Matea. Unuci su im danas sve i beskrajno su ponosni na dečke, a nadaju se da će stariji Ivica uskoro uploviti u brak s djevojkom Stelom, pa će opet biti dječjeg smijeha koji, kako oboje vele, grije dušu.

– Možda bude i koja curica u obitelji nakon pola stoljeća, tko zna – smije se Ivan, a supruga Anka ga prijekorno gleda: – Svejedno što bude, samo neka je živo i zdravo. Na kraju oboje zaključuju: “Eto, nas dvoje već i o praunucima, a tko zna što je mladima u glavi.”

Što god da je “mladima u glavi”, oni će im uvijek, kažu, biti potpora, jer Mateo i Ivica su centar njihova svijeta. Budući da žive u susjedstvu, od rođenja su svakodnevno u njihovim životima. Ivan i Anka Čurila su cijeli život u Gornjem Knegincu, na Haliću, dva Ivanova brata su također život provela na istom brijegu, a tu živi i Nenad s Blaženkom i dečkima. To što se nitko iz obitelji desetljećima nije odselio najbolje govori o obiteljskoj povezanosti, koja je za Ivana i Anku svetinja.

Njih dvoje će se, kažu, i dalje voljeti, poštovati i povremeno svađati, pa se hitro i pomiriti, a Blaženka i Nenad već razmišljaju kako im dijamantni pir, za 25 godina, učiniti nezaboravnim.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje