Povežite se s nama

U fokusu

Jelena Klinčević: „Kada nestane nevidljivi koronavirus, čekaju nas vidljive posljedice u mentalnom zdravlju!“

Objavljeno:

- dana

Mjere za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa veliki dio svjetske populacije natjerao je da bude zatvoren u svojim domovina. Dugotrajni boravak u zatvorenom prostoru, nemogućnost interakcije s većim brojem ljudi i odvajanje od načina života koji je do toga trenutka bio uobičajen različito utječu na svakog pojedinca. Dok većina ipak uspješno prevladava poteškoće, jedan manji dio ljudi pokazuje iskrivljeno ponašanje.

I kampanja „Iza vrata“ čiji je cilj osvijestiti građane da ne okreću glavu i prijave nasilje koje se događa u njihovoj blizini, dokazuje da se društvo suočava s porastom nasilničkog ponašanja. Kampanju zajedničkim snagama predvode Ministarstvo unutarnjih poslova, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i agencija „Degordian“.

– Trenutno smo zatvoreni u svoje domove i većinu vremena provodimo s članovima obitelji, što nije uobičajen način života jer smo socijalna bića, naviknuti smo na veći broj socijalnih kontakata, a trebamo i puno više fizičkoga kretanja. Ovi su uvjeti življenja jako frustrirajući za sve dobne skupine i moguće je da zbog opsežnih promjena uobičajenog ritma i navika pojedinci imaju problema s kontrolom ljutnje i porastom agresivnog ponašanja. Mnogi ljudi ovih dana zovu psihološka telefonska savjetovališta ili se informiraju na portalima na kojima se može naći puno dobrih savjeta psihologa o tome kako rješavati burne situacije s djecom ili među partnerima. To je normalno, treba vremena da se prilagodimo na nove uvjete svakodnevnog života – ističe Jelena Klinčević, mr. spec. kliničke psihologije.

Kako na osobe koje su inače sklone nasilju, utječe trenutna situacija izolacije?

– Važno je da ne brkamo agresivno i nasilno ponašanje. Nije svaka agresivnost nasilje, ali svako nasilje je agresivno. Nasilje je upotreba sile, prisile ili moći (fizičke, verbalne, psihičke) od strane nasilnika, što rezultira ozljedom (fizičkom ili psihičkom) ili smrću žrtve. Nasilnici su opasni ljudi. Žrtve obiteljskog nasilja u ovim uvjetima stalne prisutnosti nasilnika u istom kućanstvu još teže mogu zatražiti pomoć nego inače i nasilnici su sada stvarni gospodari njihova života.

Mislim da nasilnicima odgovara ova situacija i da nas ostale trebaju zabrinjavati posljedice dugotrajnije ekspozicije takvom životnom scenariju. Trebamo imati na umu da je fizičko zlostavljanje manji dio nasilja koje se zbiva unutar četiri zida, prevladava emocionalno zlostavljanje i omalovažavanje. Dosta su prisutni seksualno zlostavljanje unutar braka (veze) i ekonomsko-financijska tortura. O različitim oblicima nasilja nad djecom također se nedovoljno govori.

Sve što završi u policijskoj evidenciji tek je djelić pakla u kojem žive brojne obitelji. Prerano je da bi se mogle detektirati posljedice mjera karantene na trendove nasilničkog ponašanja u obitelji, a situacija bi se mogla još više pogoršati kada nas sustignu posljedice ekonomske recesije. Mislim da iduće godine možemo očekivati porast mentalnih poremećaja i generalno još veću stopu nasilničkog ponašanja u općoj populaciji – mišljenja je Klinčević

Tko su nasilnici i kako ih prepoznati u svojoj okolini?

– Ovisnici o psihoaktivnim tvarima, kao i oni koji nisu ovisni, ali su pod njihovim utjecajem, najčešći su nasilnici općenito i najčešći nasilnici među onima koji pate od duševnih bolesti i poremećaja. Prema nekim istraživanjima u našoj kulturi oko 80 posto svih počinitelja nasilnih kaznenih djela (onih protiv života i tijela) bilo je u vrijeme počinjenja toga djela pod utjecajem alkohola. Nažalost, ova izvanredna situacija posebno je pogodna da bi se (p)ostalo ovisnikom, a kako ovisnici zanemaruju radne i obiteljske obveze, vrte se u začaranom krugu svoje ovisnosti. Intoksikacija ih dovodi do dezinhibicije agresivnih poriva te tako postaju nasilni prema članovima obitelji i najbližoj okolini.

Nadalje, nasilnici su odrasle osobe specifične strukture ličnosti, a najčešći su oni s antisocijalnim, graničnim ili paranoidnim poremećajem ličnosti. Javnosti je poznat pojam psihopata. To su osobe vješte u socijalnoj manipulaciji, jako će vas lako uvući u svoju mrežu, a kako nisu empatične, ne mogu se unijeti u poziciju drugog i emocionalno osjetiti tuđu bol. Oni ne doživljavaju svjesni osjećaj krivice, a svoje ponašanje uvijek racionaliziraju. Imaju nizak prag tolerancije na frustracije, impulsivni su i agresivni. Narcistički poremećaj ličnosti čest je kod psiholoških zlostavljača, oni su uvijek u centru, uvijek u pravu. Osobe sa paranoidnim poremećajem ličnosti mogu do iznemoglosti optuživati druge za ovo ili ono provodeći kontinuirano psihičko, ali i fizičko nasilje. Obzirom da je strukturu ličnosti u tih osoba teško promijeniti, najbolje bi bilo naučiti ih prepoznati i izbjegavati ih u svom životu! – objašnjava Jelena Klinčević.

Ima li zbog pandemije koronavirusa više nasilja u obitelji?

– To će tek vrijeme pokazati. Nasilja, u svakom slučaju, ima previše, jer ono generira čitav niz posljedica, među kojima su trajne smetnje u psihičkoj prilagodbi i razvoj psihičkih poremećaja.

Generalno, zadnjih godina u Hrvatskoj pratimo trend pada broja prijavljenih slučajeva za obiteljsko nasilje, u kombinaciji s izuzetno malim brojkama bezuvjetno osuđenih osoba i kontinuiranim višegodišnjim rastom broja kaznenih djela među bliskim osobama i u obitelji. Nasilje se seli iz sfere prekršajnog prava u sferu kaznenog prava, što nikako nije pokazatelj uspješne i učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja.

Kako se sustavno boriti protiv nasilja u obitelji za vrijeme pandemije?

Negdje sam pročitala da je u Francuskoj prijavljeno 36 posto više slučajeva obiteljskog nasilja nakon što su u zemlji uvedena stroga ograničenja kretanja. No, Francuska je objavila da će plaćati hotelski smještaj za žrtve obiteljskog nasilja i otvorila je privremene savjetničke centre. Započeli su i kampanju u kojoj se žrtve nasilja mogu javiti  ljekarnama, trebaju samo ljekarnicima iza pulta izgovoriti šifru “maska 19” i time prijaviti nasilje. Naravno da su tako ohrabrili i one koji su prije pandemije šutjeli i trpili zlostavljanje: žrtve su dobile smještaj, a zlostavljači sudske procese.

Hrvatska policija pokrenula je kampanju „Iza vrata“ kojom se građane potiče na susjedsku solidarnost i to je za pohvalu, ali kakva je korist za žrtve obiteljskog nasilja koje će, usprkos svemu, ostati u svome domu sa zlostavljačem, zato što resori zdravstva i socijale u uvjetima epidemije nisu osigurali jasne procedure za smještaj žrtava nasilja u sigurne kuće…

Što nas čeka nakon pandemije?

– Pretpostavljam da su zbog egzistencijalno neizvjesne postkarantene pred nama teška vremena suočavanja s brojnim psihičkim bolestima, poremećajima i psihološkim tegobama u svim dobnim skupinama. Kada nestane nevidljivi koronavirus, čekaju nas vidljive posljedice u mentalnom zdravlju – zaključuje Jelena Klinčević, mr. spec. kliničke psihologije.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje