Povežite se s nama

U fokusu

Jeste li spremni: za projekte u poljoprivredi EU daje do tri milijuna eura!

Objavljeno:

- dana

OTVORENI NATJEČAJI ZA PROGRAME RURALNOG RAZVOJA

Poljoprivrednici opremu za berbu, sortiranje ili pakiranje ove godine mogu kupiti uz pomoć Europske unije. Natjecati se mogu i ako planiraju graditi ili opremati objekte za životInje, odnosno za uzgoj bilja, ako trebaju novu poljoprivrednu mehanizaciju ili posaditi nove, višegodišnje nasade.

Na potporu mogu računati i ako im trebaju računalni programi, licence patenti ili autorska prava, ali i u slučaju da planiraju zbrinjavati stajsko gnojivo kako bi smanjili štetne utjecaje na okoliš.

To je samo dio troškova za koji je moguće dobiti sufinanciranje putem Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. budući da su otvoreni natječaji za Mjeru 4 toga Programa.

Na raspolaganju ukupno 640 milijuna kuna

– Poljoprivrednicima je ove godine na raspolaganju ukupno 640 milijuna kuna – izvijestili su iz Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA), koji su pozvali zainteresirane da se uključe u podmjere “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” te “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”.

Putem mjere „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednog gospodarstva“ sufinanciranje troškova iznosi do 50 posto prihvatljivih troškova.

Moguće je i uvećanje za dodatnih 20 posto za ulaganja koje provode mladi poljoprivrednici koji nemaju više od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva.

– Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5.000 eura, dok najviša iznosi 3 milijuna eura. Iznimno vrijednost javne potpore po projektu iznosi do 5 milijuna eura u sektoru govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, voća i povrća gdje je riječ o ulaganju u zatvorene odnosno zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje novih višegodišnjih nasada, kao i kos zajedničkih projekata – ističu iz Županijske agencije.

Druga podmjera, ona pod brojem 4.2. je Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, namijenjena je fizičkim i pravnim osobama koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a obuhvaća „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ (operacija 4.2.1.).

Iznimno do 5 milijuna eura

– Kod povećanja dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova, a može biti uvećan za dodatnih 20 postotnih bodova za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva i za ulaganja koja provode proizvođačke organizacije. Vrijednost javne potpore po projektu iznosi od 5.000 do 3 milijuna eura, a iznimno do 5 milijuna eura u sektoru mesa te mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za preradu s pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom – navode iz AZRA-e.

Napominju da im se svi potencijalni korisnici mjera javiti ako trebaju dodatno savjetovanje, pripremu i razradu projektne ideje, kao i za samu aplikaciju projekta.

U nastavku donosimo više detalja o otvorenom natječaju.

 

Podmjera 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“

– Putem te mjere mogu se sufinancirati troškovi ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, objekte za uzgoj bilja, ali i ostalih gospodarskih objekata. Tu je i nabavka opreme za berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda ili kupnja nove poljoprivredne mehanizacije, opreme za primarnu proizvodnju i gospodarskih vozila. Moguće je i sufinanciranje troškova ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za skladištenje, rashlađivanje, čišćenje, sušenje, klasiranje i pakiranje proizvoda, podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada. Operacija predviđa i sufinanciranje troškova podizanje novih ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, poboljšanje kvalitete zemljišta, a do 10 posto vrijednosti zemljišta sufinancira se i njegova kupnja.

Kod nematerijalnih troškova sufinancira se kupnja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, robni žigovi i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem. Prihvatljivi opći troškovi su usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti, a do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta. Sufinanciranje troškova iznosi do 50 posto prihvatljivih troškova. Moguće je i uvećanje za dodatnih 20 posto za ulaganja koje provode mladi poljoprivrednici koji nemaju više od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva. Zatim za zajedničke projekte, kao i za ulaganja u planinskim područjima, područjima sa značajnim prirodnim i posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskog inovacijskog partnerstva ili ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom – navode iz AZRA-e.

 

Podmjera 4.1, Operacija koja predviđa „Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliša“

– U sklopu te Operacije moguće je sufinanciranje troškova za ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate, za ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva, a moguće je i sufinanciranje stjecanja objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do iznosa tržišne vrijednosti imovine. I u ovoj operaciji moguće je sufinanciranje do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova. Najniža vrijednost javne potpore je 5.000, a najviša milijun eura te 5 milijun eura za zajedničke projekte – navode iz AZRA-e.

 

Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

– Namijenjena je fizičkim i pravnim osobama koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a obuhvaća „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ (operacija 4.2.1.).

Kod povećanja dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova, a može biti uvećan za dodatnih 20 postotnih bodova za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva i za ulaganja koja provode proizvođačke organizacije. Vrijednost javne potpore po projektu iznosi od 5.000 do 3 milijuna eura, a iznimno do 5 milijuna eura u sektoru mesa te mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za preradu s pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom.

Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje su ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, klaonica, rasjekaonica, objekata za preradu i uskladištenje (mesa, jaja), centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, objekta za preradu voća, povrća, grožđa (osim za vino), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva, za preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje meda, ulaganje u građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata te upravnih prostorija koje su u funkciji djelatnosti prerade te objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme, građenje i/ili opremanje objekata za obradu otpadnih voda, ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za vlastite potrebe, ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost kupnje prije podnošenja Zahtjeva za potporu, ali ne prije 1. siječnja 2014. te u prilagodbu novouvedenim standardima.

Prihvatljivi nematerijalni troškovi su kupnja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, robni žigovi, a prihvatljivi opći troškovi su usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti, do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta – navode iz AZRA-e.

Izvor:
Foto: deere.com

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje