Povežite se s nama

Kultura

Jo Nesbø, Žohari

Objavljeno:

- dana

ŠTO ČITATI

Jo Nesbø, Žohari, prev. s njem. Dalibor Joler, Profil, Zagreb, rujan 2012.

Jedina loša stvar oko Nesbøvih romana o Harryju Holeu je ta što su naši nakladnici (a dva su, Znanje i Profil) pomrsili izvorni redoslijed njihovih objava. Tako smo prvo dobili treći roman iz serije, pa četvrti, peti, šesti i sedmi, pa prvi i drugi, pa nedavno i osmi („Snjegović“, koji mi je još jedini preostao da ga pročitam), a što bi hrvatske čitatelje, ponešto ipak nenavikle da prate Nesbøa u norveškom originalu, moglo zbuniti, pa i s razlogom uzrujati.

„Žohari“ su drugi roman o Holeu, i dobri su, čak i iznenađujuće dobri, bolji od „Šišmiša“, „Nemeze“ i „Đavolje zvijezde“. U ovoj Holeovoj tajlandskoj pustolovini, u kojoj se razotkriva dramatična tema pedofilije, nema još onoga velikoga autorskoga pripovjedačkog zamaha i faustovskih moralnih implikacija kakve nalazimo u „Crvendaću“ i „Spasitelju“, ali ima svega onoga zbog čega je Jo Nesbø nedvojbeno najbolji pisac trilera današnjice: višeslojni likovi, živopisne lokacije, neobični zapleti, mračna (ovaj put i vlažna) „noireovska“ atmosfera, prirodni dijalozi, uvjerljivi odnosi i, prije svega, majstorsko pripovijedanje koje „ide kao nož kroz putar“.

Za razliku od većine suvremenih angloameričkih i mnogih drugih autora koji svoje krimiće sve češće pišu priučeno, kao solidni početnici koji, slijedeći upute iz priručnika, možda znaju spremiti dobro, ali pomalo bezukusno jelo, Nesbø je prirodni talent, bogomdani „masterchef“ koji će vam s lakoćom skuhati pravu književnu poslasticu. To je ta fina razlika između onih koji samo misle da znaju što je prava književnost i onih koji pravu književnost pišu, i to na očaravajući način.

[email protected]

Izvor:
Foto:

Kultura

IKAR fest idući tjedan u Varaždinu: doznajte tajne konzervatorsko-restauratorske struke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prvi put u Gradskome muzeju Varaždin održava se IKAR – internacionalni konzervatorsko-restauratorski festival, stručni skup festivalskog tipa otvoren za javnost.

Cilj ovakvog događanja, koji pomalo iskače iz okvira uobičajenih stručnih susreta, je upoznati publiku, kako djecu tako i odrasle, s konzervatorsko-restauratorskom profesijom, o čijoj se ljepoti ne govori mnogo, a eliksir dugovječnosti predmeta od kulturne, povijesne i umjetničke važnosti nerijetko ostaje skriven iza vrata dvorskih zidina.

U ovom slučaju lik Ikara utjelovljuje kulturnu baštinu koja pod utjecajem negativnih čimbenika, Sunčeve svjetlosti i vlage poprima sličnu konotaciju, a glas Dedalov poziv je na brigu o naslijeđu.

– Pridružite nam se u ovom trodnevnom edukacijskom događanju kako bismo zajedno podignuli svijest o očuvanju kulturne baštine! – poručuju iz varaždinskog GMV-a.

Organizator je Gradski muzej Varaždin, stručna voditeljica programa Daša Suhić Hižak, konzervatorica-restauratorica u GMV-u, a organizacijski odbor čine ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini, viša kustosica Elizabeta Igrec, viša dokumentaristica Petra Marincel, konzervator-restaurator Petar Nevžala, muzejska pedagoginja Jelena Petković i muzejski tehničar Marko Stančin.

Festival se organizira uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Varaždina.

Stručni dio festivala / izlaganja i prezentacije (14. 6. – 16. 6. 2023.)

IKAR FEST se službeno otvara u srijedu, 14. 6. 2023. godine, u 10 sati u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10), gdje će se tijekom trodnevnog trajanja festivala održati i sva izlaganja i prezentacije. Na festivalu sudjeluje više od 50 stručnjaka iz hrvatskih muzeja, Hrvatskog restauratorskog zavoda, hrvatskih sveučilišta i drugih baštinskih ustanova, kao i nekoliko njih iz Slovenije i Austrije.

Programi za javnost

SRIJEDA, 14. 6. 2023. 

Restauratorski izlog 

Otvorenje izložbe, 19 sati, Palača Sermage

Izložba prezentira posao konzervatora-restauratora, odgovara na pitanje kakva je naobrazba uz talent neophodna za ovaj delikatan poziv te objašnjava kojim se znanstvenim metodama služe za procjenu stanja i sastava umjetničkog predmeta. Otvorenje se priređuje u sklopu Srijede u Muzeju. 

Fashion Pests

Modna revija, 21 sat, Trg Miljenka Stančića

Razne vrste insekata napadaju umjetnička djela. Oštećuju ih grickanjem i kopanjem kanala u kojima grade stanove za svoje ličinke. Zbog toga konzervatori-restauratori predmete od povijesne, kulturne i umjetničke vrijednosti moraju preventivno štititi, a u slučaju infestacije posegnuti i za metodama njihova suzbijanja u korist baštine. Modna revija inspirirana kukcima podiže svijest o brizi i načinima njezina očuvanja, za što se pobrinula varaždinska diplomirana modna dizajnerica Melita Kukec i Kookabee design. U slučaju kiše program se održava u palači Sermage GMV-a.

ČETVRTAK, 15. 6. 2023.

Izložba Restauratorski izlog i radionica Restauratorski izazov

10 – 14 sati, Palača Sermage

Posjetitelji će moći obići restauratore na djelu i u „izlogu“ vidjeti tajnu njihove struke. Kako se restauriraju slike, tekstil, skulpture i papir te kakva je naobrazba uz talent neophodna za zvanje konzervatora-restauratora moći će saznati i u Restauratorskom izazovu, radionici u sklopu ove izložbe, gdje će uz njihovu pomoć pokušati izvesti manji zahvat na predmetu iz vlastite kolekcije.

Predstava Muzejske spike

17 – 18 sati, Palača Sermage

Teme o zanimanju konzervatora-restauratora mogu se ispričati na sasvim drugačiji način, pa i – predstavom! Igraju: Mirna Ostrošić i Igor Baksa.

Muzejsko kino: film Labyrinth

18 – 20.15, Palača Sermage

Predavanje i koncert Večer s Divjo babo / Drum Attack

21 – 23 sata, Stari grad

U spilji Divje babe u Sloveniji nađena je kost spiljskog medvjeda, koja se smatra neandertalskim glazbenim instrumentom. Glazbenica Katinka Dimkaroska ispričat će nam priču o tajnovitoj flauti, izradi njezine replike i otkriti nam kako je zvučala glazba neandertalaca.

Pod imenom Drum Attack udaraljkaši Glazbene škole u Varaždinu pokazat će svoje umijeće te vlastitim koreografskim i ritmičkim nastupom probuditi duše spiljskog čovjeka!

PETAK, 16. 6. 2023.

Izložba Restauracija vs. Relaksacija

10 – 12 sati, Izložbeni salon palače Sermage

Što konzervatori-restauratori rade u slobodno vrijeme i kako odmaraju svoje istančano oko? Svoju kreativnost na raznim poljima umjetnosti kao što su slikarstvo, kiparstvo, fotografija ili glazba predstavit će publici na izložbi vlastitih umjetničkih djela koja izrađuju u slobodno vrijeme.

Izlaganje Interdisciplinarnost na djelu – restauracija čembala

12 – 13 sati, Palača Sermage

Restauracija glazbala posebna je grana struke. Složena je, delikatna, a prije svega minuciozna i zahtjevna. O tehnikama restauracije glazbala s tipkama i struci koja ih je spojila otkrit će nam u zanimljivom predavanju kreativni dvojac Zlatko Pavlinić i Mihovil Depolo!

Nastavite čitati

Kultura

U Kerameikonovoj Galeriji K10 otvorenje izložbe „Taj divni svijet životinja“ Renate Vranyczany Azinović

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 10. lipnja, u 18 sati u Kerameikonovoj Galeriji K10/Izlozi (Kukuljevićeva 10, Varaždin), održat će se otvorenje izložbe keramičkih skulptura, skulpturalnih kompozicija i instalacija pod nazivom „Taj divni svijet životinja“ autorice Renate Vranyczany Azinović.

Organizator je Kerameikon HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje, a riječ je o izložbi iz Kerameikonovog projekta „Ceramica Multiplex 2023.“

Kustosica izložbe je Višnja Slavica Gabout, za koordinaciju i asistenciju su zaslužne Željka Bračko i Smiljana Brezovec Meštrić, a izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija, Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Izložba će za razgled biti postavljena do 12. srpnja 2023. godine.

O autorici

Renata Vranyczany Azinović rođena je 1950. u Zagrebu. Diplomirala je na FEN-u Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1986. počinje se baviti umjetničkom keramikom: pohađa Centar za likovni odgoj u Zagrebu (International Insea Institute) i uči kod profesorica Višnje Markovinović i Višnje Jelačić. Od 1986.–1989. studira slikarstvo kod prof. Vjere Lalin, a tijekom 1987. 1988. usavršava keramiku kod Ivane Jelačić.

Malu plastiku konzultativno uči kod prof. Branka Ružića (1988.–1989.). Ostvarila je niz ciklusa male plastike i reljefa: „Iz Agramerskog spomenara“, „Radnici“, „Vježbači“, „Mornari“, „Franjevci“, „Svećenici“, „Časne sestre“, „Anđeli“, „Mladenci“, „Animalistički ciklus“ (psi, supovi, sove, itd.), „Prijatelji“ (ljudi s ljubimcima), „Pingvini“, „Kupači“, „Creske mačke“ … u keramici, engobiranoj keramici i bronci. Osim malom plastikom, bavi se povremeno slikanjem, fotografijom, oblikovanjem kazališnih lutaka, ilustracijom, a aktivna je i u očuvanju prirode i u zaštiti životinja.

Priredila je 45 samostalnih izložbi, a sudjelovala na više od 200 žiriranih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1989., Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1997. (sa statusom samostalne umjetnice) i počasna članica KERAMEIKON-a. Godine 2014. izdana joj je monografija.

O izložbi

– Hrvatska animalistika ima bogatu tradiciju u svim likovnim disciplinama, a svoj doprinos joj je u kiparskom mediju dala i Renata Vranyczany Azinović, donijevši u ovo područje svojim ciklusima keramičkih skulptura malog formata novu svježinu i novu kvalitetu. Njezin animalistički opus donosi priče o životinjama koje nas uvode u autoričin poseban svijet, u kojem ona ima sasvim poseban odnos s njima. Odnos koji je prisan i komunikativan, pun razumijevanja, ljubavi i poštovanja. Zato ona u njihov plastički prikaz unosi toplu emotivnost, osobnost i duhovnost – čak i duhovitost, pritom istodobno stvarajući njihove male psihološke i karakterne studije. Omiljeni motivi su joj psi i mačke, često individualizirane imenom, ali i pingvini, ribe, sove i supovi, koje kiparski hvata u karakterističnim komunikacijskim pokretima, pozama i izrazima. Izgradivši tako, zahvaljujući svom profinjenom kiparskom senzibilitetu i samosvojnom autorskom izrazu, ali i maksimalno izbrušenom metjeu, cijelu galeriju maštovitih, zanimljivih, zaigranih, živih i životnih životinjskih likova. Donoseći time ne samo narativnu uvjerljivost, nego i vizualnu evokativnost. Ali i svu ljepotu keramike kao kiparskog medija – stoji u predgovoru Višnje Slavice Gabout.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje