Zbog gradnje turbo rotora u Gojancu oko tri mjeseca će biti zatvoren ulaz od Ivanca prema Varaždinu
Danas je u 15 sati u HNK u Varaždinu počela 7. sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina. Na aktualnom satu je...
U fokusu
Još dvoje specijalista odlazi iz varaždinske bolnice! U 2,5 godine bolnica ostala bez 34(!) specijalista
Opća bolnica Varaždin ostaje ovaj mjesec bez još dvoje liječnika. Bračni par Bušić, kardiolog Nikša Bušić i njegova supruga Nikolina, specijalist infektologinja, radni će staž nastaviti u zagrebačkoj bolnici Dubrava.
Njih dvoje su liječnik specijalist broj 21 i 22 koji su u zadnjih 2,5 godina vjerojatno zauvijek otišli iz Varaždina. U istom je razdoblju 12 specijalista otišlo u mirovinu pa je OB Varaždin u 30 mjeseci ostalo bez čak 34 liječnika specijalista.
Iako Bušićevi, kažu nam njihovi dobri prijatelji, odlaze isključivo iz obiteljskih razloga, odlazak dvoje specijalista za varaždinsku je bolnicu veliki udarac. Ravnatelj Nenad Kudelić je, saznajemo, bračnom paru ponudio sve što im on kao ravnatelj može ponuditi, ali njihova je odluka bila konačna.
– Točno je da bračni pa odlazi i taj je odlazak najavljivan već dulje vrijeme. Doktor Bušić je izuzetno cijenjeni stručnjak, v.d. ravnatelj je Odjela za kardiologiju i omogućeni su mu svi profesionalni uvjeti. Doktorica Nikolina Bušić je bila zaposlena na četiri sata, a dodatno smo joj ponudili rad u sklopu Povjerenstva za suzbijanje bolničkih infekcija što je stručni izazov svakom infektologu – kaže ravnatelj Kudelić.
Neurokirurgu vani šest puta veća plaća
Kad neurokirurg zaposlen i kao ravnatelj Bolnice nekome nudi sve, to zapravo i nije Bog zna što. Veću im plaću ne može ponuditi jer to nije u njegovoj ingerenciji, a ono što može to su poboljšanje uvjeta rada te prostora za stručno napredovanje.
– Plaća je određena kolektivnim ugovorom i jednaka je za sve u Hrvatskoj. Nema sustava nagrađivanje liječnicima novčanim bonusima – kaže doktor.
On kao liječnik dobro zna što bi kod doktora moglo prevagnuti u izboru mjesta za rad.
– Anketirate li liječnike koji su otišli iz države, vidjet ćete da su uvjeti edukacije i napredovanje ispred same plaće koja je, jasno, također važna – kaže.
Iako on sam to neće reći, plaća neurokirurga njegovog statusa (kao liječnika, ne i ravnatelja) u zapadnim je zemljama i do šest puta veća nego u Hrvatskoj.
Što ponuditi liječniku?
Osim što svoje radno vrijeme provodi na relaciji Ured ravnatelja – operacijska sala, dr. Nenad Kudelić bavi se i poslom koji ne ulazi u opis ni liječničkog niti ravnateljskog posla. On zajedno sa Stručnim vijećem i Varaždinskom županijom smišlja mjere kojima će privući nove i zadržati postojeće doktore, dogovara stanove, sufinanciranje kamata, dječji vrtić za bolničke radnike.
Stambeno se pitanje liječnika dogovara u suradnji s Gradom Varaždinom i Varaždinskom županijom. Bolnica je od Grada dobila na korištenje četiri stana za liječnike u prigradskom naselju Hrašćica. Novi, uređeni stan liječnika stoji 600 kuna na mjesec, a ostatak troškova dijele Grad Varaždin i Varaždinska Županija.
Zahvaljujući stanovima u varaždinsku je bolnicu stiglo dvoje liječnika iz Bosne i Hercegovine – internist iz Jajca i specijalizantica transfuziologije iz Mostara.
Grad Varaždin je tako ohrabren obećao urediti i dodatna četiri stana za bolničke liječnike, a u tijeku je i dogovor o sufinanciranju stambenog kredita za sve zdravstvene djelatnike Bolnice, na način da Županija financira sve kamate veće od dva posto.
– Želimo li zadržati ljude moramo pogledati čime ih to stranci privlače i pokušati konkurirati. Jer to sigurno nije samo plaća – kaže dr. Kudelić.
Što se uvjeta rada tiče, Opća bolnica Varaždin je zahvaljujući vlastitim i županijskim aplikacijama na natječaje uspjela ishoditi prilično europskog novca koji ulaže u opremu. U Marofu je to 12 milijuna kuna, a u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu i dnevnoj bolnici/jednodnevnoj kirurgiji će pola novaca od 70 milijuna osiguranih kuna otići za medicinsku opremu.
– Jasno je da se čovjek koji provede veliki dio svog života educirajući se za medicinu, u konačnici želi i baviti tom medicinom. A to podrazumijeva moderne uvjete i biti u koraku sa svijetom – kaže dr. Kudelić.
„Nemoralne ponude“
Ipak, kardiolozi očigledno svoju profesionalnu satisfakciju ne pronalaze u Varaždinu. Prvi je prije 2,5 godine otišao dr. Siniša Car, liječnik. Kardiolog u naponu profesionalne snage, varaždinsku je bolnicu zamijenio ambulantom obiteljske medicine na Mljetu, što je dugo vremena punilo vijesti nacionalnih medija. Jedna je kardiologinja, dr. Damira Pevec Matić, došla ali nakon godinu dana i otišla, potom je Odjel kardiologije napustio dr. Tomislav Vuger i zadnji od kardiologa koji je već dao otkaz je dr. Nikša Bušić. Svi su oni bili specijalisti kardiologije i otišli su u prime godinama za liječnika (između 30. i 50. godine starosti).
Danas na Odjelu kardiologije u OB Varaždin radi jedan specijalist, šest subspecijalista, dvojica internista koji se bave kardiologijom i četiri specijalizanta.
Informacija u medijima da kardiologija ostaje na 15 kreveta za cijelu Varaždinsku županiju, kaže dr. Kudelić – jednostavno nije točna.
– Kardiologija kao kardiologija nema posebno ugovorene krevete. Bolnica ugovara bolesničke postelje sa HZZO-om sukladno mreži zdravstvene zaštite Ministarstva zdravstva. Broj internističkih kreveta će ostati jednak kao i dosad, nema zatvaranja jedinice, sobe ili odjela – kaže i decidirano tvrdi da odlazak još jednog kardiologa neće rezultirati smanjenim brojem primljenih i obrađenih pacijenata.
Činjenicu da su liste čekanja dulje no ikad i da se na prvi pregled čeka i više od godinu dana, a što je za svakoga sa sumnjom na srčani problem zastrašujuće, dr. Kudelić neće negirati. Ali će reći da se liste čekanja formiraju za nehitne pacijente.
– Svaki hitni pacijent će biti zbrinut i obrađen. A liječnik obiteljske medicine procijenjuje je li riječ o hitnoj situaciji ili vaše zdravstveno stanje može čekati slobodni termin na listi čekanja – mirno govori.
Kud’ po pacemaker?
Liječnik u odlasku, dr. Nikša Bušić, jedini je kardiolog u varaždinskoj bolnici koji ugrađuje pacemaker. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Varaždinci ubuduće moći do pacemaker-a u lokalnoj bolnici.
Dva do tri dodatna specijalista kardiologije pokrila bi trenutačne potrebe Odjela kardiologije OB Varaždin, a deficit se rješava s kardiolozima iz drugih ustanova koji odrađuju ambulantu. Isto će još u dopunskom radu najmanje godinu dana raditi i dr. Bušić.
Iako je OB Varaždin prema broju liječnika zahvaljujući specijalizantima danas u plusu za njih 18 u odnosu na vrijeme od prije dvije i pol godine, jasno je da su specijalizanti važni za budućnost bolnice, ali manjak specijalista pacijente pogađa već danas. Slično je u cijeloj Hrvatskoj osim u Zagrebu, gdje su se „grupirali“ svi koji ne žele u inozemstvo. Međutim, i Zagreb nije ostao imun na problem odlazaka medicinskog kadra, sestara, njegovatelja i tehničara.
Iako statistika pokazuje da svi koji su namjeravali otići to su dosad i učinili i val egzodusa je prošao, isto se ne odnosi i na medicinski kadar. Liječnici se svaki tjedan suočavaju s barem jednom „nemoralnom ponudom“, kojoj je teško odoljeti. A još im je teže to zamjeriti.
Radiologija „poharana“, ali MR neupitna
Odjel radiologije OB Varaždin je desetkovan. Od 18 radiologa prije pet godina, u bolnici ih danas radi pet. Zbog opisa posla – slike se praktički mogu očitavati od doma – radiolozi su, saznajemo, iskoristili dosad nepoznati termin u njihovom poslu, freelancing. Bez radne obveze istovremeno rade za nekoliko ustanova, što im je to znatno isplativije.
Također, sve je više privatnih poliklinika koje se baziraju na radiološkoj djelatnosti, a bolnice zbog vezanih ruku nisu konkurentne u dijelu plaća.
– Problem rješavamo angažiranjem radiologa iz susjednih ustanova koji dolaze na dežurstva, ali i teleočitavaju slike – kaže. Dr. Kudelić.
Zbog egzodusa radiologa, ravnatelja na dnevnoj bazi pitaju što će njegovoj Bolnici magnetska rezonanca ako nema tko na njoj i raditi?
– Magnetsku rezonancu je riješilo Ministarstvo zdravlja to nije, niti će biti problem. Početkom sljedećeg tjedna javno se otvaraju ponude za izvođača radova dodatne prilagodbe prostora i puštanje magnetske rezonance u rad očekuje se u prvom tromjesečju ove godine. Sljedeći tjedan počinjemo s edukacijom naših radioloških tehničara. Imamo zaposlenog inženjera koji je već radio na MR-u. Također, jedna se liječnica nalazi na subspecijalizaciji iz neuroradiologije te se vraća sredinom godine. Sve je ostalo dogovoreno sa zagrebačkim radiolozima i očitavanje nalaza će se rješavati putem telemedicine.
Pogubni aneksi dr. Sanje Zember
Varaždinska bolnica danas plaća veliki danak potpisivanju aneksa ugovora kojima je specijalizantima tijekom ljeta 2016. godine omogućen jednostavan odlazak iz Bolnice.
Ugovori specijalizanata prema kojima su u ustanovi gdje su specijalizirali bili dužni odraditi neko vrijeme ili platiti troškove specijalizacije i naknade štete za raniji odlazak, nazvani su „robovlasničkima“.
Pravilnik se zbog toga mijenjao nekoliko puta i danas „pravedna naknada“ za odlazak iznosi oko 250 000 kuna, ovisno o trajanju specijalizacije i vremenu provedenom na radu.
Prije toga je, međutim, propisana obaveza vraćanja tek taksativnih troškova specijalizacije, što je omogućavalo gotovo besplatni odlazak. Privatnim klinikama, naime, nije bio problem „otkupiti“ specijalista za nekoliko desetaka tisuća kuna. Tako je specijalistica radiologije u OB Varaždin po završetku edukacije, bez ijednog odrađenog radnog dana, napustila Bolnicu, uz 42 tisuće kuna taksativnih troškova.
Oko ovog se Pravilnika podigla velika halabuka, jer manjim sredinama nije ostao ni jedan način za privući liječnike, koji su radije ostajali na klinikama. Bilo je jasno da je Pravilnik neodrživ i u to se vrijeme vakuuma nitko nije žurio potpisivati anekse ugovora, niti su ga potpisale sve hrvatske bolnice. Jednim potpisom tadašnje v.d. ravnateljice dr. Sanje Zember izaneksirana su svi ugovori. Tim je potpisom od 250 tadašnjih liječnika, više od polovice odmah moglo otići bez naknade štete, uz jeftino plaćanje taksativnih troškova. Priliku je iskoristilo 10 liječnika. – Takvo što nije mjerljivo novcem te iako je trebalo izmijeniti tadašnje ugovore o specijalizacijama da budu partnerski, čekajući s potpisivanjem ostvario bi se pravičniji odnos za obje ugovorne strane.
Nedugo potom su se ostvarila predviđanja, donesen je novi Pravilnik i Ustavni je sud ocijenio neustavnim retroaktivno mijenjanje postojećih ugovora. Novi Pravilnik obvezuje na plaćanje 250 tisuća kuna u ime naknadu štete – govori dr. Kudelić.
U fokusu
Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.
U fokusu
Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Sportprije 45 minuta
Prebio roditelje kod Novog Marofa, a sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo njegovo pijanstvo
Život i društvoprije 1 sat
FOI-jevi studenti ponovno su se okupili na trećim po redu Workshop Daysima
Život i društvoprije 2 sata
Autorica murala varaždinskih “PUMA“ oslikala i CRO Rafale koji sutra stižu u Zagreb
Crna kronikaprije 3 sata
Maloljetnik ozlijeđen kada ga je u Varaždinu na zebri udarilo teretno vozilo
Sportprije 3 sata
Karlo Kovačić zlatni, a Leo Jantolek srebrni na Prvenstvu Hrvatske
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
