Njih dvoje su liječnik specijalist broj 21 i 22 koji su u zadnjih 2,5 godina vjerojatno zauvijek otišli iz Varaždina. U istom je razdoblju 12 specijalista otišlo u mirovinu pa je OB Varaždin u 30 mjeseci ostalo bez čak 34 liječnika specijalista.
Iako Bušićevi, kažu nam njihovi dobri prijatelji, odlaze isključivo iz obiteljskih razloga, odlazak dvoje specijalista za varaždinsku je bolnicu veliki udarac. Ravnatelj Nenad Kudelić je, saznajemo, bračnom paru ponudio sve što im on kao ravnatelj može ponuditi, ali njihova je odluka bila konačna.
– Točno je da bračni pa odlazi i taj je odlazak najavljivan već dulje vrijeme. Doktor Bušić je izuzetno cijenjeni stručnjak, v.d. ravnatelj je Odjela za kardiologiju i omogućeni su mu svi profesionalni uvjeti. Doktorica Nikolina Bušić je bila zaposlena na četiri sata, a dodatno smo joj ponudili rad u sklopu Povjerenstva za suzbijanje bolničkih infekcija što je stručni izazov svakom infektologu – kaže ravnatelj Kudelić.
Kad neurokirurg zaposlen i kao ravnatelj Bolnice nekome nudi sve, to zapravo i nije Bog zna što. Veću im plaću ne može ponuditi jer to nije u njegovoj ingerenciji, a ono što može to su poboljšanje uvjeta rada te prostora za stručno napredovanje.
– Plaća je određena kolektivnim ugovorom i jednaka je za sve u Hrvatskoj. Nema sustava nagrađivanje liječnicima novčanim bonusima – kaže doktor.
On kao liječnik dobro zna što bi kod doktora moglo prevagnuti u izboru mjesta za rad.
– Anketirate li liječnike koji su otišli iz države, vidjet ćete da su uvjeti edukacije i napredovanje ispred same plaće koja je, jasno, također važna – kaže.
Iako on sam to neće reći, plaća neurokirurga njegovog statusa (kao liječnika, ne i ravnatelja) u zapadnim je zemljama i do šest puta veća nego u Hrvatskoj.
Osim što svoje radno vrijeme provodi na relaciji Ured ravnatelja – operacijska sala, dr. Nenad Kudelić bavi se i poslom koji ne ulazi u opis ni liječničkog niti ravnateljskog posla. On zajedno sa Stručnim vijećem i Varaždinskom županijom smišlja mjere kojima će privući nove i zadržati postojeće doktore, dogovara stanove, sufinanciranje kamata, dječji vrtić za bolničke radnike.
Stambeno se pitanje liječnika dogovara u suradnji s Gradom Varaždinom i Varaždinskom županijom. Bolnica je od Grada dobila na korištenje četiri stana za liječnike u prigradskom naselju Hrašćica. Novi, uređeni stan liječnika stoji 600 kuna na mjesec, a ostatak troškova dijele Grad Varaždin i Varaždinska Županija.
Zahvaljujući stanovima u varaždinsku je bolnicu stiglo dvoje liječnika iz Bosne i Hercegovine – internist iz Jajca i specijalizantica transfuziologije iz Mostara.
Grad Varaždin je tako ohrabren obećao urediti i dodatna četiri stana za bolničke liječnike, a u tijeku je i dogovor o sufinanciranju stambenog kredita za sve zdravstvene djelatnike Bolnice, na način da Županija financira sve kamate veće od dva posto.
– Želimo li zadržati ljude moramo pogledati čime ih to stranci privlače i pokušati konkurirati. Jer to sigurno nije samo plaća – kaže dr. Kudelić.
Što se uvjeta rada tiče, Opća bolnica Varaždin je zahvaljujući vlastitim i županijskim aplikacijama na natječaje uspjela ishoditi prilično europskog novca koji ulaže u opremu. U Marofu je to 12 milijuna kuna, a u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu i dnevnoj bolnici/jednodnevnoj kirurgiji će pola novaca od 70 milijuna osiguranih kuna otići za medicinsku opremu.
– Jasno je da se čovjek koji provede veliki dio svog života educirajući se za medicinu, u konačnici želi i baviti tom medicinom. A to podrazumijeva moderne uvjete i biti u koraku sa svijetom – kaže dr. Kudelić.
Ipak, kardiolozi očigledno svoju profesionalnu satisfakciju ne pronalaze u Varaždinu. Prvi je prije 2,5 godine otišao dr. Siniša Car, liječnik. Kardiolog u naponu profesionalne snage, varaždinsku je bolnicu zamijenio ambulantom obiteljske medicine na Mljetu, što je dugo vremena punilo vijesti nacionalnih medija. Jedna je kardiologinja, dr. Damira Pevec Matić, došla ali nakon godinu dana i otišla, potom je Odjel kardiologije napustio dr. Tomislav Vuger i zadnji od kardiologa koji je već dao otkaz je dr. Nikša Bušić. Svi su oni bili specijalisti kardiologije i otišli su u prime godinama za liječnika (između 30. i 50. godine starosti).
Danas na Odjelu kardiologije u OB Varaždin radi jedan specijalist, šest subspecijalista, dvojica internista koji se bave kardiologijom i četiri specijalizanta.
Informacija u medijima da kardiologija ostaje na 15 kreveta za cijelu Varaždinsku županiju, kaže dr. Kudelić – jednostavno nije točna.
– Kardiologija kao kardiologija nema posebno ugovorene krevete. Bolnica ugovara bolesničke postelje sa HZZO-om sukladno mreži zdravstvene zaštite Ministarstva zdravstva. Broj internističkih kreveta će ostati jednak kao i dosad, nema zatvaranja jedinice, sobe ili odjela – kaže i decidirano tvrdi da odlazak još jednog kardiologa neće rezultirati smanjenim brojem primljenih i obrađenih pacijenata.
Činjenicu da su liste čekanja dulje no ikad i da se na prvi pregled čeka i više od godinu dana, a što je za svakoga sa sumnjom na srčani problem zastrašujuće, dr. Kudelić neće negirati. Ali će reći da se liste čekanja formiraju za nehitne pacijente.
– Svaki hitni pacijent će biti zbrinut i obrađen. A liječnik obiteljske medicine procijenjuje je li riječ o hitnoj situaciji ili vaše zdravstveno stanje može čekati slobodni termin na listi čekanja – mirno govori.
Liječnik u odlasku, dr. Nikša Bušić, jedini je kardiolog u varaždinskoj bolnici koji ugrađuje pacemaker. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Varaždinci ubuduće moći do pacemaker-a u lokalnoj bolnici.
Dva do tri dodatna specijalista kardiologije pokrila bi trenutačne potrebe Odjela kardiologije OB Varaždin, a deficit se rješava s kardiolozima iz drugih ustanova koji odrađuju ambulantu. Isto će još u dopunskom radu najmanje godinu dana raditi i dr. Bušić.
Iako je OB Varaždin prema broju liječnika zahvaljujući specijalizantima danas u plusu za njih 18 u odnosu na vrijeme od prije dvije i pol godine, jasno je da su specijalizanti važni za budućnost bolnice, ali manjak specijalista pacijente pogađa već danas. Slično je u cijeloj Hrvatskoj osim u Zagrebu, gdje su se „grupirali“ svi koji ne žele u inozemstvo. Međutim, i Zagreb nije ostao imun na problem odlazaka medicinskog kadra, sestara, njegovatelja i tehničara.
Iako statistika pokazuje da svi koji su namjeravali otići to su dosad i učinili i val egzodusa je prošao, isto se ne odnosi i na medicinski kadar. Liječnici se svaki tjedan suočavaju s barem jednom „nemoralnom ponudom“, kojoj je teško odoljeti. A još im je teže to zamjeriti.
Odjel radiologije OB Varaždin je desetkovan. Od 18 radiologa prije pet godina, u bolnici ih danas radi pet. Zbog opisa posla – slike se praktički mogu očitavati od doma – radiolozi su, saznajemo, iskoristili dosad nepoznati termin u njihovom poslu, freelancing. Bez radne obveze istovremeno rade za nekoliko ustanova, što im je to znatno isplativije.
Također, sve je više privatnih poliklinika koje se baziraju na radiološkoj djelatnosti, a bolnice zbog vezanih ruku nisu konkurentne u dijelu plaća.
– Problem rješavamo angažiranjem radiologa iz susjednih ustanova koji dolaze na dežurstva, ali i teleočitavaju slike – kaže. Dr. Kudelić.
Zbog egzodusa radiologa, ravnatelja na dnevnoj bazi pitaju što će njegovoj Bolnici magnetska rezonanca ako nema tko na njoj i raditi?
– Magnetsku rezonancu je riješilo Ministarstvo zdravlja to nije, niti će biti problem. Početkom sljedećeg tjedna javno se otvaraju ponude za izvođača radova dodatne prilagodbe prostora i puštanje magnetske rezonance u rad očekuje se u prvom tromjesečju ove godine. Sljedeći tjedan počinjemo s edukacijom naših radioloških tehničara. Imamo zaposlenog inženjera koji je već radio na MR-u. Također, jedna se liječnica nalazi na subspecijalizaciji iz neuroradiologije te se vraća sredinom godine. Sve je ostalo dogovoreno sa zagrebačkim radiolozima i očitavanje nalaza će se rješavati putem telemedicine.
Varaždinska bolnica danas plaća veliki danak potpisivanju aneksa ugovora kojima je specijalizantima tijekom ljeta 2016. godine omogućen jednostavan odlazak iz Bolnice.
Ugovori specijalizanata prema kojima su u ustanovi gdje su specijalizirali bili dužni odraditi neko vrijeme ili platiti troškove specijalizacije i naknade štete za raniji odlazak, nazvani su „robovlasničkima“.
Pravilnik se zbog toga mijenjao nekoliko puta i danas „pravedna naknada“ za odlazak iznosi oko 250 000 kuna, ovisno o trajanju specijalizacije i vremenu provedenom na radu.
Prije toga je, međutim, propisana obaveza vraćanja tek taksativnih troškova specijalizacije, što je omogućavalo gotovo besplatni odlazak. Privatnim klinikama, naime, nije bio problem „otkupiti“ specijalista za nekoliko desetaka tisuća kuna. Tako je specijalistica radiologije u OB Varaždin po završetku edukacije, bez ijednog odrađenog radnog dana, napustila Bolnicu, uz 42 tisuće kuna taksativnih troškova.
Oko ovog se Pravilnika podigla velika halabuka, jer manjim sredinama nije ostao ni jedan način za privući liječnike, koji su radije ostajali na klinikama. Bilo je jasno da je Pravilnik neodrživ i u to se vrijeme vakuuma nitko nije žurio potpisivati anekse ugovora, niti su ga potpisale sve hrvatske bolnice. Jednim potpisom tadašnje v.d. ravnateljice dr. Sanje Zember izaneksirana su svi ugovori. Tim je potpisom od 250 tadašnjih liječnika, više od polovice odmah moglo otići bez naknade štete, uz jeftino plaćanje taksativnih troškova. Priliku je iskoristilo 10 liječnika. – Takvo što nije mjerljivo novcem te iako je trebalo izmijeniti tadašnje ugovore o specijalizacijama da budu partnerski, čekajući s potpisivanjem ostvario bi se pravičniji odnos za obje ugovorne strane.
Nedugo potom su se ostvarila predviđanja, donesen je novi Pravilnik i Ustavni je sud ocijenio neustavnim retroaktivno mijenjanje postojećih ugovora. Novi Pravilnik obvezuje na plaćanje 250 tisuća kuna u ime naknadu štete – govori dr. Kudelić.
Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.
Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.
Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.
-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
