ŠTO JE S PROJEKTIMA PODIZANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ŠKOLA?

Jesu li i gdje zapeli prvi projekti podizanja energetske učinkovitosti u javnim zgradama u Hrvatskoj, točnije pet varaždinskih srednjih škola i varaždinskog učeničkog doma?

Na njihovim objektima ne naziru se nikakvi radovi, iako je zima pred vratima, a od potpisivanja ugovora proteklo gotovo tri mjeseca.

Odgovornost spremni preuzeti – stranci

Izvođač financira obnovu fasada i snosi rizik uštede

– Prvi radovi bi trebali krenuti već idući tjedan, a svi bi trebali biti gotovi u razdoblju od šest mjeseci do godine dana – najavio je 24. kolovoza varaždinski župan Predrag Štromar u varaždinskoj Elektrostrojarskoj gdje su potpisivani ugovori vrijedni 16,4 milijuna kuna. Tom činu, uz ravnatelje škola i brojne uzvanike, prisustvovali su i prvi potpredsjednik Vlade te ministar gospodarstva Radimir Čačić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak te predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Dragan Marčinko.

– Ovakvim projektima provodimo ono što smo se, prije svega zbog nas, obvezali prilikom pristupanja EU u okviru pravila igre oko energetske učinkovitosti. Država na energente u zgradama javnog sektora kojih 11.000 godišnje troši čak 1,5 milijardi kuna zbog čega je ovaj program iznimno važan. Jer ako možemo uštedjeti makar 10 ili 20 posto, to znači da smo uštedjeli stotine milijuna kuna godišnje – kazao je tada Čačić dodavši da nije slučajno da se prvi ugovori potpisuju upravo u Varaždinu gdje su se “ljudi spremi izložiti i preuzeti odgovornost”.

No spremnost za preuzimanje odgovornosti kada je u pitanju podizanje energetske učinkovitost u varaždinskim školskim objektima nisu pokazali domaći građevinari, već zapravo – strani. Doduše, posao je dobila zagrebačka tvrtka Reflex, ali je njezin osnivač zapravo slovensko poduzeće. I domaći su razmotrili ponuđeni model obnove fasada i ostalog, ali su odmah odustali kada su vidjeli da bi te poslove trebali sami financirati, a kredite koje bi za to uzeli otplaćivali bi se od – ušteda na energentima!

Dvojben model primamljiv samo jednom

Reflex treba uložiti 16 milijuna kuna u šest objekata

Takav model, koji je dvojben već na prvi pogled planiranih ušteda, bio je primamljiv samo Reflexu. No je li još uvijek? Oko objekata čiju je obnovu ugovorio ništa ne događa, pa smo zatražili odgovor do kuda su došli poslovi energetske učinkovitosti na pet objekata u Varaždinu, odnosno idu li sukladno planu te kada se može očekivati njihov završetak. Iako je od tada proteklo dva tjedna, nikakvi odgovori nisu stigli iz spomenutog poduzeća.
U međuvremenu su se oglasili u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).

Umjesto izvođača grad i županija mogli bi do kredita za fasade

– U ovom programu je izvođač taj koji financira projekt i snosi rizik uštede. Naša građevinska operativa na to nije navikla i za to će trebati vremena – požalio se nedavno u Zagrebu Marčinko, predsjednik Upravnog odbora CEI-ja.

CEI, kako je dodao, intenzivno radi i na edukaciji projektanata i inženjera kako bi znali ispuniti sve tražene stvari u tenderima za obnovu fasada čak 500 zgrada. Uz to, izrazio je nadu kako će projekte pokrenuti izmjene Zakona o proračunu koje bi omogućile jedinicama lokalne samouprave da se zadužuju i iznad zadanog limita. Naime, ugovori o energetskoj učinkovitosti ne bi ulazili u taj limit, što bi značilo da umjesto izvođača grad i županija mogu podići kredit za obnovu fasada. Je li tu zapravo odgovor i na naše pitanje s početka?

Izvor:
Foto: Arhiva RT