POU

Zastupnici Hrvatskog sabora raspravljali su o novom Zakonu o vinu koji će Klub HDZ-a podržati, a u raspravu se uključio i saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora dr. sc. Josip Križanić.

Dosadašnji zakon datira još iz 2003. godine, a u međuvremenu je mijenjan zbog uglavnom nomotehničkih usklađivanja pa se zbog konsolidiranja EU i nacionalnih propisa u sektoru vinarstva i vinogradarstva predlažu osnove koje će poslužiti za donošenje provedbenih propisa.

Saborski zastupnik Križanić upozorio je na negativan trend koji je prisutan u površinama vinograda i proizvodnji vina.

Supernova

– U desetogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2016. godine, imamo 9000 ha vinograda manje, odnosno 28 posto. U vanjskotrgovinskoj razmjeni pak je razvidan porast uvoza vina koji nije popraćen porastom izvoza. Imamo i veliko odstupanje u broju gospodarstava koja prijavljuju proizvodnju vina i koja stavljaju vino u promet – naglasio je Križanić koji smatra kako se to ne događa samo zbog smanjenog interesa za vinogradarstvo, već i zbog sve učestalijeg širenja zlatne žutice.

– Ova pošast devastira naše vinograde. Ugroženo područje je sad već skoro cijela zemlja, stoga hitno moramo poduzimati konkretne mjere, kao što je edukacija vinogradara o prijenosu bolesti, ali i prevenciji” kazao je Križanić i dodao: „Predlagao sam već ranije konkretnu mjeru: financiranje kompletnog insekticida iz državnog proračuna, distribucije istog preko vinogradarskih udruga ili poljoljekarni te kontrolu provedbe preko komunalnog radara – kaže Križanić.

Kada je riječ o eradikaciji šikara i zapuštenih vinograda nepoznatih vlasnika koja su staništa nametnika, Križanić je istaknuo kako smatra da treba dizati i svijest ljudi o iskorjenjivanju bolesti, ali i da je potrebna stroža kontrola JLS-a, odnosno komunalnih redara.

Upozorio je da je posljednjih nekoliko godina primjetan enormni uvoz vina iz EU-a, ali i trećih zemalja, posebice Crne Gore i Makedonije, i to u tankovima-cisternama koja su se tu onda prepakiravala i bez kontrole kvalitete prodavala diljem zemlje direktno konkurirajući kvalitetnim domaćim vinima.

– Osobno sam pitao na odboru Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo 2016. godine koliko su inspekcije izuzele uzoraka tako uvezenih vina u rinfuzi u cisternama, a odgovor je bio jedan uzorak. Naši su vinogradari prije plasmana vina na tržište trebali proći analize i ishoditi markice, što je garantiralo kvalitetu, ali im činilo i trošak. To se ovim zakonom mijenja i to je dobro – istaknuo je Križanić koji je na sjednici Hrvatskog sabora dao i amandman na Konačni prijedlog zakona o vinu.

– Ovim amandmanom se mijenja članak 25. stavak 3. i 5. čime se mijenja odredba te se pojednostavljuje za proizvođače upis u vinogradarski registar te se ne provodi upravni postupak i izdavanje rješenja, već Agencija za plaćanja provodi upis i brisanje u vinogradarski registar kao dio evidencije Upisnika poljoprivrednika pri čemu se prethodno izdavalo rješenje – objasnio je Križanić.

Dodao je da novi Zakon o vinu predviđa i četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska te četiri nove regionalne organizacije vinogradara koje će biti povezane s regijama.

– Većina vinogradara Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije smatra da bi se u nazivu središnja i bregovita Hrvatska trebala naći i riječ sjeverna, jer i najviše najozbiljnijih vinogradara i ima u ovoj regiji uz Međimurje, Varaždinsku i Koprivničko-križevačku županiju – rekao je saborski zastupnik Križanić.

U odnosu na prvo čitanje, ugrađene su i odredbe koje omogućuju implementaciju dviju uredbi EU-a koje se odnose na neoznačavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla vina i definiciju opisivanja, prezentiranja, označavanja i zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina.

– Zakonodavac je prihvatio dosta sugestija Odbora i prijedloge s plenarne sjednice, pa je tako sada točno preuzeo pojmove iz uredbe EU, kao što su vinogradar, proizvođač grožđa, proizvođač vina, prerađivač, trgovac, trgovac u maloprodaji te punitelj boca – kazao je Križanić i dodao kako je i smanjen uvjet za priznavanje organizacije proizvođača u pogledu vinogradarskih površina na najmanje 33 % na području regije, da više nije obavezno organoleptičko ocjenjivanje za sortna vina, kao i da je brisan upisnik destilatera, te se ona sada upisuju u vinski registar u posebnu bazu.

– Osim što vinogradarstvo predstavlja vrlo značajnu granu hrvatske poljoprivrede, proizvodnja vina kroz povijest obilježava prepoznatljivost, a u novije vrijeme brend ili zaštitni znak pojedine vinogradarske regije RH. Upravo stoga nam je zadatak brinuti o očuvanju vinogradarskih površina te učinkovitije zaštiti domaće vinogradare od navale jeftinih proizvoda. Ovim će zakonom to biti omogućeno i zato će ga Klub HDZ-a podržati – zaključio je Križanić.

Komentari

Komentara