Povežite se s nama

Kolumne

JPP: Za i(li) protiv

Objavljeno:

- dana

Komentar

Javno-privatno partnerstvo, model gradnje koji izaziva kontroverze i u zemljama Zapadne Europe gdje je i osmišljen, ponovno je podijelio političku scenu u Varaždinskoj županiji, koja je s njime prva krenula prije desetak godina, odmah nakon Koprivnice. Dok su tada njegovi žustri zagovornici bili čelnici HNS-a i partneri, a najveći oponenti HDZ i HSS, sada je nešto drukčije.

Svi su vijećnici varaždinske Županijske skupštine digli ruke za izgradnju preostalih škola u Varaždinskoj županiji za potrebe nastave u jednoj smjeni po tom modelu, izuzev laburista i HDZ-a. – Klub vijećnika HDZ-a je predlagao, još tijekom prošle godine, da županija prijavi navedene objekte za financiranje sredstvima EU fondova jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svakih šest mjeseci raspisuje Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zaliha infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014 – 2020. godine, naveli su u HDZ-u objašnjavajući zašto su protiv JPP modela, a za korištenje fondova EU.

Objašnjavajući zašto su sada za JPP, a prije su bili protiv, čelnik HSS-a Zvonimir Sabati je naglasio da je upitno financiranje iz EU fondova, a sada se i država odmah uključuje u sufinanciranje JPP-a koji je jedina preostala opcija u okolnostima kada se nema vlastitog novca. Da Varaždinska županija uistinu nema vlastitog novca potrebnog za izgradnju nova četiri školska objekta kojima je osnivač, lako je zaključiti. Naime, ukupni kapitalni troškovi njihove gradnje iznose više od 115 milijuna kuna, odnosno više od polovice županijskog proračuna, pa bi kreditno zaduživanje bilo neminovno ukoliko bi Varaždinska županija i općine krenule u gradnju objekata samostalno, mimo JPP-a.

Međutim, bila bi to skuplja opcija nego JPP. Naime, Varaždinska županija i općine dat će tijekom 24 godine oko 160 milijuna kuna najma privatnom partneru, koji osigurava kapital, opremu i održavanje. A ukoliko bi se uzeo kredit samo za gradnju od 115 milijuna na rok od 24 godine i kamatnu stopu od šest posto, kamate bi prelazile 80 milijuna kuna, što znači ukupno gotovo 200 milijuna kuna!

Dakle, u okolnostima kada država daje 55 posto najamnine, Varaždinskoj županiji i općinama prihvatljiviji je JPP od samostalnog kreditnog zaduživanja čak i kada bi bio moguć. Drugo je pitanje zašto u vrijeme smanjivanja plaća prosvjetnim i drugim djelatnicima nadležno prihvaća JPP, odnosno pristaje da CEI daje ocjenu o povoljnosti takvog financiranja u odnosu na klasične modele ili sufinanciranje iz EU fondova, a uz suglasnost daje Agencije za JPP i Ministarstva financija…

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje