Komentar
Javno-privatno partnerstvo, model gradnje koji izaziva kontroverze i u zemljama Zapadne Europe gdje je i osmišljen, ponovno je podijelio političku scenu u Varaždinskoj županiji, koja je s njime prva krenula prije desetak godina, odmah nakon Koprivnice. Dok su tada njegovi žustri zagovornici bili čelnici HNS-a i partneri, a najveći oponenti HDZ i HSS, sada je nešto drukčije.
Svi su vijećnici varaždinske Županijske skupštine digli ruke za izgradnju preostalih škola u Varaždinskoj županiji za potrebe nastave u jednoj smjeni po tom modelu, izuzev laburista i HDZ-a. – Klub vijećnika HDZ-a je predlagao, još tijekom prošle godine, da županija prijavi navedene objekte za financiranje sredstvima EU fondova jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svakih šest mjeseci raspisuje Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zaliha infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014 – 2020. godine, naveli su u HDZ-u objašnjavajući zašto su protiv JPP modela, a za korištenje fondova EU.
Objašnjavajući zašto su sada za JPP, a prije su bili protiv, čelnik HSS-a Zvonimir Sabati je naglasio da je upitno financiranje iz EU fondova, a sada se i država odmah uključuje u sufinanciranje JPP-a koji je jedina preostala opcija u okolnostima kada se nema vlastitog novca. Da Varaždinska županija uistinu nema vlastitog novca potrebnog za izgradnju nova četiri školska objekta kojima je osnivač, lako je zaključiti. Naime, ukupni kapitalni troškovi njihove gradnje iznose više od 115 milijuna kuna, odnosno više od polovice županijskog proračuna, pa bi kreditno zaduživanje bilo neminovno ukoliko bi Varaždinska županija i općine krenule u gradnju objekata samostalno, mimo JPP-a.
Međutim, bila bi to skuplja opcija nego JPP. Naime, Varaždinska županija i općine dat će tijekom 24 godine oko 160 milijuna kuna najma privatnom partneru, koji osigurava kapital, opremu i održavanje. A ukoliko bi se uzeo kredit samo za gradnju od 115 milijuna na rok od 24 godine i kamatnu stopu od šest posto, kamate bi prelazile 80 milijuna kuna, što znači ukupno gotovo 200 milijuna kuna!
Dakle, u okolnostima kada država daje 55 posto najamnine, Varaždinskoj županiji i općinama prihvatljiviji je JPP od samostalnog kreditnog zaduživanja čak i kada bi bio moguć. Drugo je pitanje zašto u vrijeme smanjivanja plaća prosvjetnim i drugim djelatnicima nadležno prihvaća JPP, odnosno pristaje da CEI daje ocjenu o povoljnosti takvog financiranja u odnosu na klasične modele ili sufinanciranje iz EU fondova, a uz suglasnost daje Agencije za JPP i Ministarstva financija…
Izvor:
Foto: