Povežite se s nama

Kultura

Kad se Grof Nikola Zrinski iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao

Objavljeno:

- dana

Obljetnica

Stručnjaci ga nazivaju velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskome i mađarskome narodu. Njegova “Bibliotecha Zriniana” danas ima 731 djelo, među kojima je i velika knjiga lirike „Adrianskoga mora sirena“.

Kad je prije dvije godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba “Biblioteche Zriniane”, samo su je sretnici uspjeli pogledati, jer izložba je bila otvorena za razgled na nekoliko sati jednog poslijepodneva. Bilo je to premalo vremena za sve kulturnjake, povjesničare ili znatiželjnike koji su htjeli vidjeti dio poznate zbirke Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog iz njegove velike i bogate čakovečke knjižnice.

Zriniana

Između pet rukopisa i 25 tiskanih knjiga, ekskluzivno je prvi put izložen raritetni rukopis najpoznatijega djela Nikole Zrinskog, velike knjige lirike „Adriai Tengernek Syrenaia“, napisane na mađarskom 1651. godine, koje se smatra najboljim djelom mađarske barokne književnosti. Rukopis su uspješno restaurirali stručnjaci Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Izložen je i prepjev djela – „Adrianskoga mora sirena“ – čiji je autor Nikolin brat Petar. Grof Nikola Zrinski napisao je i prvi ep na mađarskom jeziku, “Propast Sigeta”.
Iako je knjižnica nastala i prije, njezin početak se službeno veže uz 1662. godinu, kad je Nikola VII. organizirao stručnu klasifikaciju knjiga i dao izraditi katalog knjižnice. Taj je katalog, sastavljen na latinskom, predstavlja izniman raritet i vrijednost i očuvan je do danas.
Cijela knjižnica ima 731 naslov neprocjenjive vrijednosti i u Hrvatskoj se nalazi od kraja 19. stoljeća, kad ju je ministar Izidor Kršnjavi otkupio od bečkoga knjižara Samuela Kende.
Ekskluzivna izložba Zriniana bila je postavljena povodom 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskog. Bilo je to najveće događanje vezano uz tog junaka u svim godinama otkad Hrvatska obilježava njegovu smrt.

Povratak Zriniane

Čakovečka knjižnica Nikole VII. je očuvana na gotovo čudesan način. Najvredniju knjižnicu hrvatskoga starijeg razdoblja spasio je splet okolnosti. Nakon iznenadne pogibije bana Nikole, knjižnicu je naslijedio njegov dvogodišnji sin Adam.
On se s majkom i sestrom kasnije odselio iz Čakovca. Tako je spriječeno da knjižnica bude u opasnosti od pljačke, koja je uslijedila nakon smaknuća Adamovog strica Petra Zrinskog u Bečkome Novome Mjestu 1671. godine. Tijekom Adamova života, ali i nakon njegove smrti, Bibliotheca Zriniana nekoliko je puta preseljavana. Svojedobno je bila neprikladno smještena, pa je vlaga učinila svoje. Kad ju je bečki knjižar na dražbi otkupio od plemićke obitelji Daun, koja je živjela u Moravskoj, sasvim slučajno ju je potom od njega otkupila tadašnja Zemaljska vlada, i to na preporuku Izidora Kršnjavog. Zriniana ih je stajala 12.000 forinti u vrijeme kad je ravnatelj Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu mjesečno zarađivao 300 forinti.

Zrinski „Mađar“

I dok njegova domovina obljetnice slavi polaganjem vijenaca na mjestu pogibije, a one okrugle ekskluzivnom izložbom za jedno poslijepodne, u Mađarskoj je to prvorazredni kulturni, ali i politički događaj. Tako je, primjerice, iste te 2014. godine u Mađarkoj bila otvorena velika izložba u Nacionalnome muzeju, tiskana je prigodna marka s likom Nikole Zrinskog, a u Budimpešti je organiziran znanstveni skup na kojem je sudjelovalo i pet hrvatskih povjesničara.

Nikola VII. bio je odlično obrazovan, govorio je šest  jezika

Večernji list je tad napisao da Nikolu Zrinskog Hrvatska pamti kao bana kojeg je ubio vepar kad je imao samo 44 godine, dok ga svijet slavi kao velikog junaka.
Ipak, na ovogodišnjem polaganju vijenaca u Gornjem Kuršancu, mjestu gdje je tragično stradao Nikola VII., međimurski župan Matija Posavec je rekao da je ova godina prekretnica u podizanju svijesti o značaju Zrinskih u našoj povijesti.
Povjesničari vele kako su sigurni da većina Hrvata ni ne zna za Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog. Uvjereni su da se znanje prosječnog Hrvata o jednoj od najpoznatijih obitelji hrvatske povijesti, Zrinskima, svodi na Nikolu Šubića Zrinskog.
I dok se njegovi sunarodnjaci tek trebaju bolje upoznati s vlastitom poviješću, Mađari ne gube vrijeme i svojataju Nikolu Čakovečkog, kojeg zovu Zrinyi Miklos.
Ali i sam je Nikola još 1659. godine u pismu zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ružiću napisao: “Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski“. Također, kad je u Čakovcu osnovao franjevački samostan, u njega je doveo franjevce hrvatske Provincije svetog Ladislava, a ne franjevce mađarske Provincije svete Marije.
U svom se kratkom životu žestoko borio za pravo Hrvatske na samostalnost. Hrvatsku je zamišljao isto kao i borci iz 1991. godine. Vukovar je pao istog datuma kad je poginuo Nikola Zrinski Čakovečki, što se smatra velikom simbolikom.

Borac i pjesnik

Iako će ga stručnjaci nazvati velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskom i mađarskom narodu i zadužio sve buduće naraštaje, hrvatski kulturni krug baš ne spominje često djela Nikole Zrinskog.
Nikola Zrinski je bio ban, vojskovođa i pisac. Već i najkraći presjek njegova života govori o njegovoj osebujnosti. Kad se iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao.

“Inače, svjestan sam, dapače, znam i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”. Nikola VII. Zrinski Čakovečki

Strast za knjigom je imao od koga naslijediti. Njegov djed Juraj IV. Zrinski u Nedelišću je 1574. godine dao tiskati znamenitu knjigu „Decretum tripartitum“ autora Ivanuša Pergošića. Nikola je imao veliko znanje, stečeno kod isusovaca, i govorio je najmanje šest jezika – hrvatski, njemački, mađarski, latinski, turski i talijanski.
Nikolu VII. Zrinskg Čakovečkog najbolje prikazuje velebni spomenik visok osam metara u središtu Čakovca – na vrhu se šepuri veliki orao raširenih krila koji stoji na maču i liri, simbol junaštva i pjesništva Nikole Zrinskog.
Donedavni ravnatelj Muzeja Međimurja je na pitanje koji bi povijesnl lik volio biti kada bi se mogao vratiti u povijest, odgovorio – Nikola Zrinski Čakovečki.

Biografija

Nikola VII. Zrinski je rođen 1. svibnja 1620. u Gornjem Kuršancu kod Čakovca, zbog čega ga nazivaju i Čakovečki.
Praunuk je sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog. Nakon što se iznimno dobro obrazovao, kralj ga 1646. poziva u Tridesetogodišnji rat, gdje pokazuje veliko junaštvo. Zbog vojne vještine je 1647. godine imenovan generalom svih Hrvata, nakon čega je na zasjedanju Hrvatskog sabora u Varaždinu postavljen za bana.
Povijest Zrinskih je obilježena neprekidnom borbom protiv Turaka. Njegova najveća pobjeda bila je spaljivanje nekoliko kilometara dugog a Sulejmanovog mosta preko Drave, kojim je turska vojska prodirala u Europu. Zbog velikih pobjeda ga je španjolski kralj Filip IV. odlikovao ordenom “viteza zlatnog runa”, a francuski Luj XIV. ga je imenovao počasnim plemićem.
Nakon sramotnoga Vašvarskog mira između bečkog dvora i Turaka,  hrvatski i ugarski vođe su se udružili i osnovali pokret protiv bečkog dvora, zrinsko-frankopansku urotu.
U burnim tjednima nakon toga, Nikola je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra u lovištu Kuršanečki lug u blizini Gornjega Kuršanca. Službeno je prikazano da ga je usmrtio ranjeni divlji vepar, ali postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora. Bio je tad na vrhuncu svoje slave.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

FOTO U P4 otvorena izložba fotografija Tonija Čakmazovića pod nazivom „6.4“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U ponedjeljak, 10. svibnja, u Centru za mlade i nezavisnu kulturu – P4 održano je neslužbeno otvaranje samostalne izložbe fotografija autora Tonija Čakmazovića pod nazivom „6.4“.

Izložbu organizira udruga Filmsko-kreativni studio VANIMA, a time se nastavlja ciklus programa „Podrum ponedjeljkom“. Izložba je za javnost otvorena do 21. svibnja, a zainteresirani posjetitelji je mogu vidjeti radnim danom od 10 do 14 sati.

Iako je skoro pola godine proteklo od razornog potresa s epicentrom nedaleko Petrinje, gotovo svakodnevna podrhtavanja tla i dalje podsjećaju stanovnike Petrinje, Siska, Gline i okolnih naselja na prosinački šok koji su doživjeli.

Naziv izložbe je ujedno i sam intenzitet magnitude potresa koji je koncem prošle godine pogodio navedeno područje, gdje su radovi i nastali. Brojnim se volonterima koji su tih dana, vođeni prije svega solidarnošću i željom da pomognu, došli u Sisak i Petrinju pridružio i Varaždinac Toni Čakmazović.

Dvadesetak fotografija koje su izložene u podrumu Centra za mlade i nezavisnu kulturu P4 potvrđuju da Čakmazović istovremeno nije izgubio fotografski refleks i potrebu da zabilježi prizore na koje je u Sisku i Petrinji nailazio.

Dokumentaristički pristup karakterističan je i za Čakmazovićeve fotografije. Iako je riječ o kompozicijski ujednačenim radovima bez suvišnih dodataka bliskim klasičnim reportažnim snimkama, ono što ove fotografije izdvaja od uradaka profesionalnih fotoreportera upravo je činjenica da ih je snimila osoba koja u tom trenutku nije neutralan promatrač, već osoba koja je nesebično pristigla na mjesto događaja donijevši doniranu pomoć.

O autoru

Toni je rođen 2000. godine u Varaždinu u kojem je završetkom srednje Elektrostrojarske škole Varaždin smjera medijski tehničar upisao studij Multimedije, oblikovanja i primjene na Sveučilištu Sjever u Varaždinu.

Od početka srednje škole intenzivno se bavi fotografijom i snimanjem te je i niz godina sudjelovao u radu Prve školske televizije koja djeluje u sklopu Elektrostrojarske škole Varaždin.

Snimio je i uređivao brojne video uratke poput reportaža, emisija, reklama, promo videa, ali i filmova. Član je Savjeta mladih grada Varaždina od 2020. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Sastanak predstavnika HSK-a te Ministarstva kulture: hoće li se KUD-ovima omogućiti probe na otvorenom?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Hrvatskoga sabora kulture nedavno su održali online sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture i medija.

Glavne teme sastanka bili su opstanak i buduće odvijanje aktivnosti povezanih s kulturno-umjetničkim amaterizmom u doba pandemije koronavirusa. Hrvatski sabor kulture pritom su predstavljali tajnik institucije Dražen Jelavić, predsjednik Skupštine HSK-a Zdravko Obradović, predsjednik Upravnog odbora HSK-a Dejan Buvač, Krešimir Blažek, Milan Ostović, Josip Perčević i Vesna Papac.

Uime Ministarstva sastanku su prisustovali državni tajnik Krešimir Partl, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković te voditelj Službe za izvedbene umjetnosti Ivan Bete.

Probe na otvorenom?

– Na dnevnome redu sastanka, među ostalim, raspravljalo se i o održavanju proba udruga amatera u kulturi na otvorenom. Naime, HSK traži da se izjednače protuepidemijske mjere Stožera za udruge poput KUD-ova i onih sa sličnim predznakom s onima koje važe za sportske udruge, odnosno udruge sportske rekreacije, kad se jednom situacija poboljša. Zasad ne tražimo održavanje kulturnih manifestacija, jer najprije moramo omogućiti probe kako bi članice i članovi udruga mogli uvježbati programe. Dogovorili smo se da, vezano uz to, nakon što mjere budu ublažene, Hrvatski sabor kulture te Ministarstvo kulture i medija u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo radi na donošenju mjera na takvim probama.

Smatramo da već sada treba razmišljati o djelovanju amaterskih kulturnih udruga najesen u zatvorenim prostorima s adekvatnim epidemiološkim okvirom. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije zasad se još ne ide u smjeru da procijepljene osobe mogu obavljati svoje aktivnosti bez protuepidemijskih mjera, jer još nije utvrđeno mogu li procijepljene osobe dalje prenositi virus onima koji nisu cijepljeni.

Dejan Buvač, predsjednik UO HSK-a i predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije

Druga točka odnosila se na ostvarivanje potpora za očuvanje radnih mjesta u udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma i amaterskih plesnih aktivnosti, kao i na ostvarivanje prava na nadoknadu fiksnih troškova udruga kulturnog amaterizma s gospodarskom djelatnošću i obvezom plaćanja poreza na dobit. Neke udruge, na primjer, nisu ostvarile subvencije za plaće uz redovnu realizaciju javnih potreba u kulturi, odnosno ne ostvaruju potpore za očuvanje radnih mjesta za radnike s kojima imaju sklopljen ugovor u radu, dok udruge sportske rekreacije, primjerice, i dalje ostvaruju te potpore – objašnjava Dejan Buvač, inače i predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije.

Ministarstvo nije objavilo rezultate natječaja u kulturno-umjetničkom amaterizmu koji se odnose na manifestacije, s obzirom na činjenicu da se ti programi ne održavaju.

– Međutim, mi smo predložili da ipak donesu odluku, zato što organizatori neće na vrijeme znati hoće li organizirati događanja nakon što popuste mjere ako ne znaju jesu li dobili sredstva. Predložili smo da se neiskorištena sredstva iz fonda javnog poziva koji se odnosi na manifestacije prenamjenom iskoriste za informatizaciju udruga – dodaje Buvač. Naglašava i da su dobili informaciju da Ministarstvo sprema zakon o financiranju kulture.

– Ponukani time, objasnili smo da Hrvatski sabor kulture već godinama nudi svoj prijedlog Zakona o financiranju amaterske kulture. Prijedlog smo, kao i eventualna potrebna tumačenja, stavili na raspolaganje.

Ovisno o epidemiji

Kako kažu u Ministarstvu kulture i medija, dogovoreno je da će se razmotriti mogućnost da se kulturno-umjetničkim društvima omogući održavanje proba na otvorenom uz poštivanje protuepidemijskih mjera, kada to dopuste mjere nacionalnog i lokalnih stožera.

– Što se tiče pomoći oko pokrivanja fiksnih troškova, Ministarstvo kulture i medija uputit će dopis jedinicama lokalne samouprave s naputkom i molbom da oni koji su u vlasništvu prostora u kojima KUD-ovi obavljaju svoju djelatnost ne naplaćuju najamninu u razdoblju obustave djelatnosti – ističu iz Ministarstva.

Hrvatski sabor kulture Ministarstvu će uputiti popis svojih članova, to jest udruga koje obavljaju gospodarsku djelatnost, da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje razmotre mogući oblici pomoći. Ovisno o razvoju epidemiološke situacije, Ministarstvo će uskoro donijeti odluku o dodjeli sredstava za manifestacije te razmotriti preusmjeravanje sredstava na iskazanu potrebu za informatizacijom KUD-ova.

Posebni poziv

HSK je istaknuo da se obratio Uredu za udruge Vlade RH dopisom od 8. travnja 2021. godine, na što nije primio odgovor, a u kojem je predložio osmišljavanje posebnoga Javnog poziva na razini RH, s ciljem nadoknade dijela fiksnih troškova udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma zbog obustave njihova rada.

U protivnom, likvidacija ovih udruga bit će njihov neminovan potez, jer su tijekom spomenute skoro osmomjesečne obustave rada ostvarile troškove (najam poslovnih prostora, režijske troškove, troškove knjigovodstvenog servisa i bankarskih usluga), koje nisu uspjele platiti zbog neprikupljenih donacija kao posljedice neodržavanja svojih programa, značajno umanjenog ili obustavljenog financiranja jedinica lokalne samouprave i neskupljanja članarine.

Državni tajnik Partl zaključio je da je naknada za fiksne troškove bila isključivo usmjerena obavljanju gospodarske djelatnosti. Dodao je da će nazvati Ured za udruge te ih zamoliti da održe online sastanak s predstavnicima Hrvatskog sabora kulture i saslušaju spomenuti prijedlog.

Državni tajnik slaže se s prijedlogom HSK-a da se na mjesečnoj razini održavaju sastanci s predstavnicima HSK-a s cilju rješavanja drugih problema koji godinama opterećuju kulturnoumjetnički amaterizam. Hrvatski sabor kulture izrazio je zadovoljstvo konstruktivnom raspravom.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!