Povežite se s nama

Kultura

Kad se Grof Nikola Zrinski iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao

Objavljeno:

- dana

Obljetnica

Stručnjaci ga nazivaju velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskome i mađarskome narodu. Njegova “Bibliotecha Zriniana” danas ima 731 djelo, među kojima je i velika knjiga lirike „Adrianskoga mora sirena“.

Kad je prije dvije godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba “Biblioteche Zriniane”, samo su je sretnici uspjeli pogledati, jer izložba je bila otvorena za razgled na nekoliko sati jednog poslijepodneva. Bilo je to premalo vremena za sve kulturnjake, povjesničare ili znatiželjnike koji su htjeli vidjeti dio poznate zbirke Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog iz njegove velike i bogate čakovečke knjižnice.

Zriniana

Između pet rukopisa i 25 tiskanih knjiga, ekskluzivno je prvi put izložen raritetni rukopis najpoznatijega djela Nikole Zrinskog, velike knjige lirike „Adriai Tengernek Syrenaia“, napisane na mađarskom 1651. godine, koje se smatra najboljim djelom mađarske barokne književnosti. Rukopis su uspješno restaurirali stručnjaci Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Izložen je i prepjev djela – „Adrianskoga mora sirena“ – čiji je autor Nikolin brat Petar. Grof Nikola Zrinski napisao je i prvi ep na mađarskom jeziku, “Propast Sigeta”.
Iako je knjižnica nastala i prije, njezin početak se službeno veže uz 1662. godinu, kad je Nikola VII. organizirao stručnu klasifikaciju knjiga i dao izraditi katalog knjižnice. Taj je katalog, sastavljen na latinskom, predstavlja izniman raritet i vrijednost i očuvan je do danas.
Cijela knjižnica ima 731 naslov neprocjenjive vrijednosti i u Hrvatskoj se nalazi od kraja 19. stoljeća, kad ju je ministar Izidor Kršnjavi otkupio od bečkoga knjižara Samuela Kende.
Ekskluzivna izložba Zriniana bila je postavljena povodom 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskog. Bilo je to najveće događanje vezano uz tog junaka u svim godinama otkad Hrvatska obilježava njegovu smrt.

Povratak Zriniane

Čakovečka knjižnica Nikole VII. je očuvana na gotovo čudesan način. Najvredniju knjižnicu hrvatskoga starijeg razdoblja spasio je splet okolnosti. Nakon iznenadne pogibije bana Nikole, knjižnicu je naslijedio njegov dvogodišnji sin Adam.
On se s majkom i sestrom kasnije odselio iz Čakovca. Tako je spriječeno da knjižnica bude u opasnosti od pljačke, koja je uslijedila nakon smaknuća Adamovog strica Petra Zrinskog u Bečkome Novome Mjestu 1671. godine. Tijekom Adamova života, ali i nakon njegove smrti, Bibliotheca Zriniana nekoliko je puta preseljavana. Svojedobno je bila neprikladno smještena, pa je vlaga učinila svoje. Kad ju je bečki knjižar na dražbi otkupio od plemićke obitelji Daun, koja je živjela u Moravskoj, sasvim slučajno ju je potom od njega otkupila tadašnja Zemaljska vlada, i to na preporuku Izidora Kršnjavog. Zriniana ih je stajala 12.000 forinti u vrijeme kad je ravnatelj Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu mjesečno zarađivao 300 forinti.

Zrinski „Mađar“

I dok njegova domovina obljetnice slavi polaganjem vijenaca na mjestu pogibije, a one okrugle ekskluzivnom izložbom za jedno poslijepodne, u Mađarskoj je to prvorazredni kulturni, ali i politički događaj. Tako je, primjerice, iste te 2014. godine u Mađarkoj bila otvorena velika izložba u Nacionalnome muzeju, tiskana je prigodna marka s likom Nikole Zrinskog, a u Budimpešti je organiziran znanstveni skup na kojem je sudjelovalo i pet hrvatskih povjesničara.

Nikola VII. bio je odlično obrazovan, govorio je šest  jezika

Večernji list je tad napisao da Nikolu Zrinskog Hrvatska pamti kao bana kojeg je ubio vepar kad je imao samo 44 godine, dok ga svijet slavi kao velikog junaka.
Ipak, na ovogodišnjem polaganju vijenaca u Gornjem Kuršancu, mjestu gdje je tragično stradao Nikola VII., međimurski župan Matija Posavec je rekao da je ova godina prekretnica u podizanju svijesti o značaju Zrinskih u našoj povijesti.
Povjesničari vele kako su sigurni da većina Hrvata ni ne zna za Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog. Uvjereni su da se znanje prosječnog Hrvata o jednoj od najpoznatijih obitelji hrvatske povijesti, Zrinskima, svodi na Nikolu Šubića Zrinskog.
I dok se njegovi sunarodnjaci tek trebaju bolje upoznati s vlastitom poviješću, Mađari ne gube vrijeme i svojataju Nikolu Čakovečkog, kojeg zovu Zrinyi Miklos.
Ali i sam je Nikola još 1659. godine u pismu zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ružiću napisao: “Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski“. Također, kad je u Čakovcu osnovao franjevački samostan, u njega je doveo franjevce hrvatske Provincije svetog Ladislava, a ne franjevce mađarske Provincije svete Marije.
U svom se kratkom životu žestoko borio za pravo Hrvatske na samostalnost. Hrvatsku je zamišljao isto kao i borci iz 1991. godine. Vukovar je pao istog datuma kad je poginuo Nikola Zrinski Čakovečki, što se smatra velikom simbolikom.

Borac i pjesnik

Iako će ga stručnjaci nazvati velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskom i mađarskom narodu i zadužio sve buduće naraštaje, hrvatski kulturni krug baš ne spominje često djela Nikole Zrinskog.
Nikola Zrinski je bio ban, vojskovođa i pisac. Već i najkraći presjek njegova života govori o njegovoj osebujnosti. Kad se iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao.

“Inače, svjestan sam, dapače, znam i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”. Nikola VII. Zrinski Čakovečki

Strast za knjigom je imao od koga naslijediti. Njegov djed Juraj IV. Zrinski u Nedelišću je 1574. godine dao tiskati znamenitu knjigu „Decretum tripartitum“ autora Ivanuša Pergošića. Nikola je imao veliko znanje, stečeno kod isusovaca, i govorio je najmanje šest jezika – hrvatski, njemački, mađarski, latinski, turski i talijanski.
Nikolu VII. Zrinskg Čakovečkog najbolje prikazuje velebni spomenik visok osam metara u središtu Čakovca – na vrhu se šepuri veliki orao raširenih krila koji stoji na maču i liri, simbol junaštva i pjesništva Nikole Zrinskog.
Donedavni ravnatelj Muzeja Međimurja je na pitanje koji bi povijesnl lik volio biti kada bi se mogao vratiti u povijest, odgovorio – Nikola Zrinski Čakovečki.

Biografija

Nikola VII. Zrinski je rođen 1. svibnja 1620. u Gornjem Kuršancu kod Čakovca, zbog čega ga nazivaju i Čakovečki.
Praunuk je sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog. Nakon što se iznimno dobro obrazovao, kralj ga 1646. poziva u Tridesetogodišnji rat, gdje pokazuje veliko junaštvo. Zbog vojne vještine je 1647. godine imenovan generalom svih Hrvata, nakon čega je na zasjedanju Hrvatskog sabora u Varaždinu postavljen za bana.
Povijest Zrinskih je obilježena neprekidnom borbom protiv Turaka. Njegova najveća pobjeda bila je spaljivanje nekoliko kilometara dugog a Sulejmanovog mosta preko Drave, kojim je turska vojska prodirala u Europu. Zbog velikih pobjeda ga je španjolski kralj Filip IV. odlikovao ordenom “viteza zlatnog runa”, a francuski Luj XIV. ga je imenovao počasnim plemićem.
Nakon sramotnoga Vašvarskog mira između bečkog dvora i Turaka,  hrvatski i ugarski vođe su se udružili i osnovali pokret protiv bečkog dvora, zrinsko-frankopansku urotu.
U burnim tjednima nakon toga, Nikola je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra u lovištu Kuršanečki lug u blizini Gornjega Kuršanca. Službeno je prikazano da ga je usmrtio ranjeni divlji vepar, ali postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora. Bio je tad na vrhuncu svoje slave.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

FOTO Održana „Ljetna muzezancija“: mališani putem igre upoznali kulturnu baštinu Staroga grada

Objavljeno:

- dana

Drugu godinu zaredom u Starome gradu održana je „Ljetna muzezancija“.

Riječ je o programu ljetnih aktivnosti za djecu, osmišljenom u okviru projekta „Mreža ‘živih’ dvoraca“ („Living Castles“) kao oblika održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa u kojem je Gradski muzej Varaždin jedan od projektnih partnera.

Besplatan program „Ljetne muzezancije“ održavao se od 26. do 30. srpnja u jutarnjim satima, a bio je namijenjen djeci u dobi od 7 do 11 godina s ciljem upoznavanja najmlađih posjetitelja s kulturnom baštinom koja se čuva u utvrdi Stari grad.

– Ove godine sudjelovalo je 14-ero djece svaki dan, većinom su svi bili zapisani za cijeli tjedan. Po reakcijama djece i roditelja vidljivo je da su kreativni sadržaji, odnosno radionice vrlo dobro prihvaćene i dobrodošle u ljetnim mjesecima kada djeca imaju puno slobodnog vremena, a najviše me obradovalo to što se polovica grupe zapravo sastojala od djece koja su i prošle godine sudjelovala u našoj ljetnoj priči, što znači da im se „Muzezancija“ prošle godine zaista svidjela – rekla je muzejska pedagoginja Jelena Petković iz Gradskog muzeja Varaždin, ujedno autorica i voditeljica programa „Ljetne muzezancije“.

Izrada makete, pričaonica legendi, društvene igre, slikanje…

Uz već otprije popularnu radionicu izrade makete Staroga grada za koju su djeca i roditelji iskazali veliki interes, pričaonicu legendi, društvene igre pikado i muzejski twister, osmišljene su i nove aktivnosti.

Novost je bilo slikanje u prirodi, ispred Staroga grada, sa štafelajima i priborom te oslikavanje majice ili platnene torbe na temu Staroga grada koje su djeca ponijela kući kao svojevrsni muzejski suvenir.

– Djeca su ove godine najviše uživala u ovim aktivnostima u kojima se mogu likovno izraziti, što je jako bitno za djecu te dobi. Kod oslikavanja majica i torbi prevladavali su motivi Staroga grada, viteza i dame u raskošnoj haljini – otkrila je muzejska pedagoginja.

Osim toga, ove godine djeca su mogla igrati i društvene igre „Pogodi tko?“ s povijesnim ličnostima koje su prikazane na portretima u stalnom muzejskom postavu i „Pamtilicu“ s muzejskim predmetima.

– Ja sam jako zadovoljna ove godine jer vidim po reakcijama djece i roditelja da im se sviđaju osmišljene aktivnosti u kojima se zabavljamo, ali i učimo o svojem kulturnom nasljeđu i povijesti grada Varaždina. S obzirom na to da je utvrda Stari grad najprepoznatljivija vizura grada, smatram da djeca odmalena trebaju istraživati i upoznavati utvrdu putem takvih inovativnih i zabavnih aktivnosti – ističe Petković.

Ovakav ljetni program aktivnosti djeca, ali i roditelji uvijek dobro prihvaćaju, kaže Petković, jer doprinosi što kvalitetnijem ispunjavanju slobodnog vremena djece.

Dovršavaju se projektne aktivnosti

Dodajmo i da projekt „Living Castles“ uskoro završava, i to 30. rujna. Dovršavaju se projektne aktivnosti – izrađuje se ormar za cjelinu „Kultura odijevanja“ u kojem će se nalaziti replike korzeta i muškog prsluka iz 18. stoljeća te šešir cilindar i ženski šešir za potpuno drugačiji doživljaj mode prošlih stoljeća.

Odjevne predmete posjetitelji će moći isprobati na sebi.

Muzealcima tada slijedi još završno predstavljanje turističkog produkta projekta „Living Castles“ u Sloveniji, kod partnera RIS Dvorac Rakičan, te tjedan otvorenih vrata za javnost i medije u rujnu. Tada će svi moći isprobati nove informatičko-komunikacijsko-tehnološke alate u utvrdi Stari grad, kao što su naočale za mješovitu stvarnost Microsoft Hololens 2 s hologramskom projekcijom, tablet računala ili pak monitor sa zaslonom na dodir.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinskom književniku Denisu Peričiću uručena Velika zlatna plaketa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 28. srpnja, na terasi popularnoga varaždinskoga kafića Sax upriličena je dodjela Velike zlatne plakete „Da se ne zaboravi“ varaždinskom književniku Denisu Peričiću za osvojeno 1. mjesto na 1. natječaju za najkraću priču o Domovinskom ratu, koji je organizirala Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) iz Koprivnice.

Veliku zlatnu plaketu Denisu Peričiću uručio je predsjednik žirija i predsjednik Udruge Mladen Pavković, istaknuti publicist, pričuvni natporučnik i aktivist za prava hrvatskih branitelja.

Neformalnoj i prijateljskoj svečanosti – upriličenoj unatoč uvjetima pravoga toplinskog udara! – prisustvovali su član žirija Ivica Dolenec, poznati varaždinski fotograf, Josip Novak, v. d. urednika Regionalnog tjednika, u kojem Denis Peričić već gotovo 13 godina objavljuje svoje kolumne, i laureatova supruga Anita Peričić.

Denis Peričić, koji je dosad osvojio više od 90 književnih nagrada, s osobitim je ganućem zahvalio na iznimnom priznanju.

Podsjetimo, Veliku zlatnu plaketu koprivničke braniteljske udruge dosad su, između ostalih, dobili uglednici kao što su Vesna Parun, Miro Gavran, Enes Kišević, Luko Paljetak, Antun Vrdoljak, Anja Šovagović Despot, Kolinda Grabar-Kitarović, Ljubomir Kerekeš, ali i svjetski poznat sastav Dire Straits.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje