Povežite se s nama

Kultura

Kad se Grof Nikola Zrinski iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao

Objavljeno:

- dana

Obljetnica

Stručnjaci ga nazivaju velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskome i mađarskome narodu. Njegova “Bibliotecha Zriniana” danas ima 731 djelo, među kojima je i velika knjiga lirike „Adrianskoga mora sirena“.

Kad je prije dvije godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba “Biblioteche Zriniane”, samo su je sretnici uspjeli pogledati, jer izložba je bila otvorena za razgled na nekoliko sati jednog poslijepodneva. Bilo je to premalo vremena za sve kulturnjake, povjesničare ili znatiželjnike koji su htjeli vidjeti dio poznate zbirke Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog iz njegove velike i bogate čakovečke knjižnice.

Zriniana

Između pet rukopisa i 25 tiskanih knjiga, ekskluzivno je prvi put izložen raritetni rukopis najpoznatijega djela Nikole Zrinskog, velike knjige lirike „Adriai Tengernek Syrenaia“, napisane na mađarskom 1651. godine, koje se smatra najboljim djelom mađarske barokne književnosti. Rukopis su uspješno restaurirali stručnjaci Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Izložen je i prepjev djela – „Adrianskoga mora sirena“ – čiji je autor Nikolin brat Petar. Grof Nikola Zrinski napisao je i prvi ep na mađarskom jeziku, “Propast Sigeta”.
Iako je knjižnica nastala i prije, njezin početak se službeno veže uz 1662. godinu, kad je Nikola VII. organizirao stručnu klasifikaciju knjiga i dao izraditi katalog knjižnice. Taj je katalog, sastavljen na latinskom, predstavlja izniman raritet i vrijednost i očuvan je do danas.
Cijela knjižnica ima 731 naslov neprocjenjive vrijednosti i u Hrvatskoj se nalazi od kraja 19. stoljeća, kad ju je ministar Izidor Kršnjavi otkupio od bečkoga knjižara Samuela Kende.
Ekskluzivna izložba Zriniana bila je postavljena povodom 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskog. Bilo je to najveće događanje vezano uz tog junaka u svim godinama otkad Hrvatska obilježava njegovu smrt.

Povratak Zriniane

Čakovečka knjižnica Nikole VII. je očuvana na gotovo čudesan način. Najvredniju knjižnicu hrvatskoga starijeg razdoblja spasio je splet okolnosti. Nakon iznenadne pogibije bana Nikole, knjižnicu je naslijedio njegov dvogodišnji sin Adam.
On se s majkom i sestrom kasnije odselio iz Čakovca. Tako je spriječeno da knjižnica bude u opasnosti od pljačke, koja je uslijedila nakon smaknuća Adamovog strica Petra Zrinskog u Bečkome Novome Mjestu 1671. godine. Tijekom Adamova života, ali i nakon njegove smrti, Bibliotheca Zriniana nekoliko je puta preseljavana. Svojedobno je bila neprikladno smještena, pa je vlaga učinila svoje. Kad ju je bečki knjižar na dražbi otkupio od plemićke obitelji Daun, koja je živjela u Moravskoj, sasvim slučajno ju je potom od njega otkupila tadašnja Zemaljska vlada, i to na preporuku Izidora Kršnjavog. Zriniana ih je stajala 12.000 forinti u vrijeme kad je ravnatelj Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu mjesečno zarađivao 300 forinti.

Zrinski „Mađar“

I dok njegova domovina obljetnice slavi polaganjem vijenaca na mjestu pogibije, a one okrugle ekskluzivnom izložbom za jedno poslijepodne, u Mađarskoj je to prvorazredni kulturni, ali i politički događaj. Tako je, primjerice, iste te 2014. godine u Mađarkoj bila otvorena velika izložba u Nacionalnome muzeju, tiskana je prigodna marka s likom Nikole Zrinskog, a u Budimpešti je organiziran znanstveni skup na kojem je sudjelovalo i pet hrvatskih povjesničara.

Nikola VII. bio je odlično obrazovan, govorio je šest  jezika

Večernji list je tad napisao da Nikolu Zrinskog Hrvatska pamti kao bana kojeg je ubio vepar kad je imao samo 44 godine, dok ga svijet slavi kao velikog junaka.
Ipak, na ovogodišnjem polaganju vijenaca u Gornjem Kuršancu, mjestu gdje je tragično stradao Nikola VII., međimurski župan Matija Posavec je rekao da je ova godina prekretnica u podizanju svijesti o značaju Zrinskih u našoj povijesti.
Povjesničari vele kako su sigurni da većina Hrvata ni ne zna za Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog. Uvjereni su da se znanje prosječnog Hrvata o jednoj od najpoznatijih obitelji hrvatske povijesti, Zrinskima, svodi na Nikolu Šubića Zrinskog.
I dok se njegovi sunarodnjaci tek trebaju bolje upoznati s vlastitom poviješću, Mađari ne gube vrijeme i svojataju Nikolu Čakovečkog, kojeg zovu Zrinyi Miklos.
Ali i sam je Nikola još 1659. godine u pismu zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ružiću napisao: “Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski“. Također, kad je u Čakovcu osnovao franjevački samostan, u njega je doveo franjevce hrvatske Provincije svetog Ladislava, a ne franjevce mađarske Provincije svete Marije.
U svom se kratkom životu žestoko borio za pravo Hrvatske na samostalnost. Hrvatsku je zamišljao isto kao i borci iz 1991. godine. Vukovar je pao istog datuma kad je poginuo Nikola Zrinski Čakovečki, što se smatra velikom simbolikom.

Borac i pjesnik

Iako će ga stručnjaci nazvati velikim pjesnikom koji je cjelokupnim svojim životnim i književnim djelom podigao sebi veličanstveni spomenik u hrvatskom i mađarskom narodu i zadužio sve buduće naraštaje, hrvatski kulturni krug baš ne spominje često djela Nikole Zrinskog.
Nikola Zrinski je bio ban, vojskovođa i pisac. Već i najkraći presjek njegova života govori o njegovoj osebujnosti. Kad se iz bitke vraćao doma u Čakovec, za službu je banovao, a za dušu pisao.

“Inače, svjestan sam, dapače, znam i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”. Nikola VII. Zrinski Čakovečki

Strast za knjigom je imao od koga naslijediti. Njegov djed Juraj IV. Zrinski u Nedelišću je 1574. godine dao tiskati znamenitu knjigu „Decretum tripartitum“ autora Ivanuša Pergošića. Nikola je imao veliko znanje, stečeno kod isusovaca, i govorio je najmanje šest jezika – hrvatski, njemački, mađarski, latinski, turski i talijanski.
Nikolu VII. Zrinskg Čakovečkog najbolje prikazuje velebni spomenik visok osam metara u središtu Čakovca – na vrhu se šepuri veliki orao raširenih krila koji stoji na maču i liri, simbol junaštva i pjesništva Nikole Zrinskog.
Donedavni ravnatelj Muzeja Međimurja je na pitanje koji bi povijesnl lik volio biti kada bi se mogao vratiti u povijest, odgovorio – Nikola Zrinski Čakovečki.

Biografija

Nikola VII. Zrinski je rođen 1. svibnja 1620. u Gornjem Kuršancu kod Čakovca, zbog čega ga nazivaju i Čakovečki.
Praunuk je sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog. Nakon što se iznimno dobro obrazovao, kralj ga 1646. poziva u Tridesetogodišnji rat, gdje pokazuje veliko junaštvo. Zbog vojne vještine je 1647. godine imenovan generalom svih Hrvata, nakon čega je na zasjedanju Hrvatskog sabora u Varaždinu postavljen za bana.
Povijest Zrinskih je obilježena neprekidnom borbom protiv Turaka. Njegova najveća pobjeda bila je spaljivanje nekoliko kilometara dugog a Sulejmanovog mosta preko Drave, kojim je turska vojska prodirala u Europu. Zbog velikih pobjeda ga je španjolski kralj Filip IV. odlikovao ordenom “viteza zlatnog runa”, a francuski Luj XIV. ga je imenovao počasnim plemićem.
Nakon sramotnoga Vašvarskog mira između bečkog dvora i Turaka,  hrvatski i ugarski vođe su se udružili i osnovali pokret protiv bečkog dvora, zrinsko-frankopansku urotu.
U burnim tjednima nakon toga, Nikola je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra u lovištu Kuršanečki lug u blizini Gornjega Kuršanca. Službeno je prikazano da ga je usmrtio ranjeni divlji vepar, ali postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora. Bio je tad na vrhuncu svoje slave.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

U Lepoglavi otvorena izložba “Čipka u filateliji”, može se razgledati do 30. kolovoza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, u utorak, 16. kolovoza otvorena je izložba “Čipka u filateliji” autora Milka Lineca iz Maribora.

Na 15-ak panoa autor je predstavio hrvatske čipkarske centre koristeći filatelističke materijale kao i informacije koje je prikupio istražujući pojedinosti o svakom od predstavljenih centara.
Tako se uz čipku i način njene izrade, posjetitelji mogu upoznati s krajem iz kojeg predstavljena čipka dolazi, počecima čipkarstva u navedenom kraju, okolnostima u kojima je započela njena izrada te drugim zanimljivim podacima. Najviše, na izložbi predstavljenog materijala odnosi se na lepoglavsku čipku koju Milko Linec, autor izložbe, neumorno promovira na čemu mu je, ispred domaćina izložbe – Gradske knjižnice Ivana Belostenca, zahvalila njena ravnateljica Karmela Geček.

Izložba nudi brojne odgovore o čipki, naglasio je Linec, a što je, govoreći o izložbi, potvrdio i Josip Jelenečki iz Varaždinskog kluba kolekcionara istaknuvši pri tom da je Linec jedan od rijetkih osoba koja ima uvid u širinu čipkarskih centara u Hrvatskoj i Sloveniji. Izložbu je otvorio predsjednik Varaždinskog kluba kolekcionara, ujedno i potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Milan Pavleković rekavši pri tom da je riječ o vrijednoj izložbi koja na reprezentativni način predstavlja 10 hrvatskih čipkarskih centara. Dodao je da je filatelija redoviti pratitelj Međunarodnih festivala čipke u Lepoglavi, a da je autor izložbe zaljubljeniku filateliju.

U glazbenom dijelu otvorenja izložbe, koja će se moći razgledati do 30. kolovoza u radnom vremenu Gradske knjižnice Ivana Belostenca, nastupio je Ženski pjevački zbor Collegium artisticum iz Lepoglave. Izložba je otvorena ususret 26. Međunarodnom festivalu čipke koji će se u Lepoglavi održavati od 9. do 11. rujna.

Nastavite čitati

Kultura

U Ludbreg stiže međunarodna izložba radova djece i mladih „Peaceful Sky for Ukraine“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Centru za kulturu i informiranje Ludbreg organizira se međunarodna izložba radova djece i mladih „Peaceful Sky for Ukraine“/“Mirno nebo za Ukrajinu“. Otvorenje izložbe je u četvrtak, 18. kolovoza, u 18 sati u izložbenom prostoru dvorca Batthyany u Ludbregu.

Izložbu u Ludbreg dovodi pokret mladih „Zdrava Ukrajina“, koji od 2014. godine organizira program rehabilitacije putem likovnog stvaranja za djecu pogođenu ratom.

Intenziviranjem rata u Ukrajini, 2022. godine, projekt razvija humanitarnu notu te pod nazivom „Peaceful Sky for Ukraine“ izlaže radove mladih umjetnika diljem Europe.

Svim posjetiteljima, naročito onima koji žele doprinijeti akciji, važno je napomenuti da će se, osim donacijama, pomoć moći pružiti i kupnjom nekih od izloženih slika, ističu organizatori.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje