Povežite se s nama

Međimurje

Kako izaći iz depresije?

Objavljeno:

- dana

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB

Često u medijima možemo pročitati da je sve više Hrvata u depresiji, da se troši puno lijekova na ovaj problem. 

Situacija u kojoj se nalazimo, recesija i nedostatak novca samo povećava ovaj problem u sve većem razmjeru. Često i sami, kada se nađemo u nekom bliskom društvu čujemo često od nama dragih ljudi: „u komi sam“, „u bedu sam“, „loše se osjećam“. Svi govore o tom problemu, no vrlo rijetko ili gotovo nikako ne čujemo odgovore na pitanja kako izaći iz depresije. Da bismo mogli odgovoriti na to pitanje, moramo prvo razjasniti što je zapravo depresija.

Depresija je bolest koju karakterizira sniženo raspoloženje, manjak energije ili zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, smanjeni interes i koncentracija, često izražen umor i nakon najmanjih napora. Često je prisutan i poremećaj spavanja, smanjeni apetit, a gotovo uvijek su samopouzdanje i samopoštovanje kod osobe smanjene.
Pesimističnije osobe sklonije su depresivnom stanju zbog svog negativnog pogleda na svijet oko sebe, dok je kod ostalih osoba depresija najčešće uzrokovana smrću neke osobe, lošom financijskom situacijom, promjenom životne situacije (dolazak na drugo mjesto stanovanja, radno mjesto, promjena škole) te saznanjem o bolesti sebe ili neke drage osobe. Uz depresiju, nažalost, često se veže povećana potrošnja alkohola, hrane i droga, što samo pogoršava već ionako loše psihičko stanje. Ako ste u depresiji, evo nekoliko savjeta kako je ublažiti ili iz nje izaći. Nikako ne vrijedi savjet „misli na nešto pozitivno“, jer osoba to nije sposobna činiti. Naime, radi se o poremećaju ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa koje spriječavaju takvo razmišljanje.

 

Depresivna stanja suzbijaju ili umanjuju sport, šah, kartanje, meditacija

Bavite se sportom, tjelovježbom. Sport sam po sebi smanjuje mogućnost nastanka depresije. Aktivnosti koje zaokupljaju mozak (šah, kartanje, čitanje, učenje, rješavanje križaljki, gledanje nekog dobrog filma) također umanjuju ili suzbijaju depresivna stanja. Boravite što je više moguće na otvorenom u prirodi, po mogućnosti s društvom, prijateljima. Meditacija i prakticiranje vjere (odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom i slično) također pomaže.

Istraživanje je potvrdilo da je nakon primjene ovih tehnika 71 posto osoba izjavilo da se osjeća manje depresivno, a 90 posto je primijetilo povećanje samopouzdanja (nasuprot tome šetnja, shopping centrom ili gradom 45-postotno poboljšanje, a 22-postotno povećanje depresije, učestalo i pad samopouzdanja).
Ako se radi o težim depresivnim stanjima, svakako je potrebno zatražiti i stručnu pomoć te medikamentoznu terapiju.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje