Povežite se s nama

Život i društvo

Kako pomoći gospodarstvenicima te učenicima u turizmu i ugostiteljstvu? Ne privlače ih ni stipendije od 2000 kuna

konobar, piće

Objavljeno:

- dana

Na poziv predsjednika Obrtničke komore Varaždinske županije Marija Milaka, Varaždin su danas, 23. veljače, posjetili državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman i ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar, a sastanku na temu „Stipendije i poticanje obrazovanja za kadrove u ugostiteljstvu i turizmu“ nazočila je i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.

Naime, Obrtnička komora Varaždinske županije je jedina obrtnička komora u Hrvatskoj koja u partnerstvu s Ministarstvom turizma i sporta i Varaždinskom županijom sudjeluje u stipendiranju učenika za zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu. Ove školske godine stipendije prima 48 učenika, a Obrtnička komora je nositelj ovog pilot projekta za Varaždinsku županiju, koji bi se mogao preslikati i na ostale županije u Hrvatskoj.

– U ovoj školskoj godini zajednički stipendiramo 50-ak učenika, a danas smo razgovarali o novom modelu stipendiranja i poticanja učenika, sve u svrhu kako bismo više učenika potaknuli na deficitarna zanimanja i kako u konačnici, u nekom dugoročnijem vremenu, ta deficitarna zanimanja ne bi više bila deficitarna – uvodno je izjavila Silvija Zagorec, dok je predsjednik županijske Obrtničke komore Mario Milak naveo da su u 15 godina stipendirali oko 500 obrtnika.

– Krenuli smo s novim pilot projektom, a riječ je o tome da učenik koji upiše obrtničko zanimanje vezano uz ugostiteljstvo dobiva stipendiju, a uz to, još je dvije godine zaposlen kod tog istog obrtnika. Na taj način možda potaknemo da naša djeca ostanu u Hrvatskoj, da tu grade budućnost. S druge strane, učenici koji upisuju pomoćna zanimanja kuhar i konobar dosad su u sklopu našeg ministarstva i Županije dobivala stipendiju. No, s novim projektom ta djeca gube tu stipendiju, ali nadam se da ćemo pronaći modus kako bi ta djeca ostala u našem sustavu – objasnio je Milak, ponovivši da učenika koji upiše obrtničko zanimanje čeka sigurna stipendija te će nakon školovanja imati sigurno radno mjesto.

Da se u posljednjih nekoliko godina sve se više govori o nedostatku radne snage svih zanimanja u Hrvatskoj, a posebno vezano uz zanimanja u glavnoj gospodarskoj grani Hrvatske – turizmu, naglasila je državna tajnica Sandra Herman.

Navela je da Ministarstvo turizma i sporta od 2008. godine potiče stipendiranje učenika i studenata za ugostiteljska zanimanja i rad u turizmu te su dosad poticali oko 2000 učenika, za što je izdvojeno više od 20 milijuna kuna iz državnog proračuna, a isti je iznos izdvojilo i gospodarstvo.

– Čestitam Obrtničkoj komori Varaždinske županije jer je jedina u Hrvatskoj od samog početka uključena u ovaj program u suradnji s Varaždinskom županijom. Primjer su dobre prakse i željeli bismo da u budućnosti bude, kao sudionik u ovogodišnjem pilot projektu, spona prema ostalim obrtničkim komorama u Hrvatskoj i ostalim županijama, i poveznica između obrtnika i studenata ili učenika koje Ministarstvo turizma financira – rekla je Herman te dodala da se na ovaj način „hvataju u koštac“ s problemom rješavanja nedostatka radne snage.

Stipendije su tako ove godine povisili s 1200 na 2000 kuna mjesečno po učeniku, te se u tom slučaju potpisuju tripartitni ugovori (ministarstvo, gospodarstvenik i učenik), u ovom slučaju je to Obrtnička komora Varaždinske županije, stipendist te Ministarstvo turizma i sporta. Ministarstvo izdvaja 70 % od 2000 kuna, gospodarstvenik ostatak.

– Želja nam je potaknuti gospodarstvenike jer problem nedostatka radne snage sami ne možemo riješiti, već jedino s njima u suradnji. Želja nam potaknuti što veći broj gospodarstvenika na uključenje u taj projekt, koji je izuzetno bitan. Jer, znamo da, posebice na sjeveru Hrvatske, u županijama koje graniče s Mađarskom i Slovenijom, a u blizini je i Austrija, mladi zbog otvorenog tržišta odlaze van Lijepe Naše. Ali, na ovaj način, kao jednu demografsku mjeru, zadržali smo kvalitetan kadar u Hrvatskoj, a mladima omogućili siguran posao – kazala je državna tajnica.

Kada je riječ o stipendijama koje dodjeljuju županijske komore diljem Hrvatske, od 2008. godine stipendiju je primilo 175 učenika ili studenata, najviše na području Varaždinske županije, dok je, primjerice, na području Međimurske županije bilo njih 29, a Krapinsko-zagorske 23 stipendista. To su brojke koje ne zadovoljavaju, istaknula je Herman.  

– Kao ministarstvo, nismo zadovoljni s brojem stipendista koji nam se prijavljuju, odnosno s brojem gospodarstvenika koji žele stipendirati učenike. I sada, kada smo stvarno osigurali dovoljno sredstava, kada smo podigli stipendiju s 1200 na 2000 kuna mjesečno, ponovo nismo zadovoljni brojem zainteresiranih. Dobili smo 303 prijave, a govorimo o 30.000 osoba koje nam nedostaje za rad u turizmu. Ne možemo biti ovim brojkama zadovoljni i zato ćemo poduzeti daljnje korake koji se tiču promocije ovih zanimanja, a radit će se i na daljnjem poticanju gospodarstvenika na uključenje.  

Dodajmo da se putem zadnjeg natječaja Obrtniče komore i Varaždinske županije stipendiralo 22-oje učenika, što je najveća pojedinačna brojka, stoga je želja Ministarstva turizma i sporta da Obrtnička komora Varaždinske županije prezentira taj projekt ostalim komorama.

Život i društvo

Grad Novi Marof za programe i projekte 26 udruga u ovoj godini izdvojio više od 76.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Siniša Jenkač u četvrtak je, 11. srpnja, potpisao ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grada Novog Marofa u 2024.godini.

Riječ je o 26 udruga, odnosno 28 prijavljenih projekata čija je ukupna vrijednost 76.314 eura.

– To je doista mnogo novca, a u pitanju su samo udruge koje su izvan sustava, odnosno izvan Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice, udruga u kulturi i sportskih društava. Kad bi još i to pribrojili, sredstava koja izdvajamo iz proračuna je mnogo, mnogo više – rekao je Jenkač.

Udruge će 60 posto sredstava dobiti unaprijed, a preostalih 40 posto kada realiziraju i opravdaju programe ili projekte, a gradonačelnik je istaknuo da nije riječ samo o udrugama iz Novog Marofa.

– Grad podržava i rad udruga koje nisu s našeg područja, ali djeluju ovdje ili pak imaju članove Novomarofčane. Kao lokalnoj samoupravi, cilj nam je da dobro funkcionira i taj sektor koji je  nevladin, odnosno nije javni sektor, stoga za njih svake godine izdvajamo značajne iznose – izjavio je Jenkač.

Naglasio je da će se na inicijativu udruge Mladi za Marof, koja je pokrenula projekt „Zajedno živimo, zajedno planiramo”, pokušati registrirati i Mreža udruga grada Novog Marofa te pozvao predstavnike udruga da se uključe. Kroz tu bi Mrežu udruge komunicirale i razmjenjivale informacije o aktivnostima koje provode i događanjima koja organiziraju.

– Nama je interesantno da vi međusobno komunicirate i da vam se važnije aktivnosti koje imate ne preklapaju jer smo imali priliku doživjeti da se dosta toga preklapa, pa ljudi ne stignu ići na dva, tri događanja istovremeno. Kroz Mrežu udruga svi će kroz godinu definirati svoje aktivnosti i znati kada i koja događanja, odnosno manifestacije organiziraju ostali. Vjerujemo da će to u konačnici rezultirati većim brojem posjetitelja na eventima – kazao je novomarofski gradonačelnik.

Sredstva osigurana u novomarofskom gradskom proračunu osnovna su sredstva za programe i projekte, a Jenkač je predstavnicima udruga savjetovao da naprave i iskorak i iskoriste ono što se dodatno nudi.

–  Pokušajte naći sredstva izvan lokalnih proračuna te raditi i provoditi takve projekte i programe koji mogu biti financirani iz drugih izvora, primjerice ministarstava, a i Europska unija nudi puno toga pa možete krenuti i u tom smjeru, osigurati si još više sredstava, a time i kvalitetniji rad – zaključio je.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Ne vidim razlog zašto žene u Hrvatskoj ne bi služile vojni rok”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka.

O tome su u emisiji U mreži Prvog HRT-a govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.

Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca.

Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.

– Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.

Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.

– Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti, rekao je.

Naglašava kako je dva do tri mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.

Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.

– Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH – kazao je.

Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4000 vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.

Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.

– Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama, naglasio je.

Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.

Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.

– Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok – naglasio je.

Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje