Povežite se s nama

Međimurje

Kako uskladiti programe u školama i tržište rada?

Objavljeno:

- dana

DAN MOBILNOSTI

– Ove sam godine praksu obavljala na Malti, gdje sam puno toga naučila. Njihov i naš sustav dosta se razlikuju. Primjerice, dok su oni bolje opremljeni, u našem zdravstvenom sustavu neki su postupci bolji – rekla je Ivana Radiković, učenica 4. c razreda smjera Medicinska sestra/medicinski tehničar iz Srednje škole Čakovec.

Nema problema, ali…

U toj je školi u srijedu, u sklopu Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju, održan Dan mobilnosti u okviru Erasmus+ projekta „The Mobility Bridge III“. Projekt je pokrenut na inicijativu Europske komisije kako bi se strukovno obrazovanje i strukovna zanimanja promovirala među učenicima.
– Ovo nam je već teći takav projekt, a sve je počelo tako što smo naše medicinske sestre i fizioterapeutske tehničare uključili u projekte Agencije za mobilnost i prošli na projektima koji se zovu “The Mobility Bridge”– rekla je Gordana Ramušćak, ravnateljica Srednje škole Čakovec.

Na okrugli stol nisu stigli međimurski gospodarstvenici, iako su pozvani, zbog čega su im sudionici skupa uputili kritike 

Ove je godine u projekt bilo uključeno 15 učenika Srednje škole Čakovec, koji su praksu obavljali na Malti i u Sloveniji.
– Cilj ovih projekata je da se uči učenike strukovnih škola s načinom rada u EU, ali i da se učenike upozna s važnosti strukovnog obrazovanja – rekla je Ramušćak.
Dodala je da su u toj školi strukovna zanimanja popunjena odmah u prva dva sata početka upisa u prve razrede srednjih škola.

– U našu školu upisujemo toliko učenika za koliko imamo dozvolu, a to je 48 učenika po generaciji. Interesa za strukovna zanimanja u Međimurskoj županiji ima, za neka više, za neka manje, s tim da su upravo ovakve aktivnosti važne za njihovu promociju – istaknula je ravnateljica Srednje škole Čakovec.

A gospodarstvenici? 

„Budućnost strukovnog obrazovanja u Međimurskoj županiji“ upravo je bila i tema okruglog stola koji je održan u sklopu Dana mobilnosti. Na tom je skupu poslodavcima, strukovnim udrugama i klasterima bila prezentirana mogućnost primanja stranih učenika na stručnu praksu u svoja poduzeća. Raspravi su prisustvovali predstavnici Zavoda za zapošljavanje, HOK-a, HGK-a i svih srednjih strukovnih škola s područja Međimurja, kao i predstavnici Međimurske županije.

U Međimurskoj županiji u manje od četiri godine broj nezaposlenih pao je s 8000 na 3000 ljudi, ali je obrazovna struktura nepovoljna

Izostali su jedino predstavnici međimurskih gospodarstvenika, zbog čega su im upućene kritike: oni su često najglasniji kada traže veće kvote za određena zanimanja, a ovakvim sastancima se ne odazivaju.
– U Međimurskoj županiji u manje od četiri godine broj nezaposlenih pao je s 8000 na 3000, ali je obrazovna struktura nezaposlenih izrazito nepovoljna, što dodatno otežava njihovu zapošljivost. Problem predstavlja i status strukovnih zanimanja koja su manje atraktivna, a gotovo je nemoguće pronaći stručnjake u području građevinskog i metaloprerađivačkog sektora – istaknula je Marina Kodba, v. d. predstojnice čakovečkog ureda Zavoda za zapošljavanje.
Zamjenica međimurskog župana Sandra Herman je priznala da će biti potrebno još neko vrijeme za povezivanje programa obrazovanja i potreba na tržištu rada. Ipak, tvrdi da Međimurska županija ima dobar obrazovni sustav, u kojem se već sada to dobro povezuje.

Međimurska županija ima dobar obrazovni sustav i mi već sada uspješno povezujemo strukovno obrazovanje s potrebama na tržištu rada.”
Sandra Herman, zamjenica župana

Strukovna zanimanja su manje atraktivna, gotovo je nemoguće pronaći stručnjake u području građevinskog i metaloprerađivačkog sektora.“
Marina Kodba, v. d. predstojnice ZZZ Čakovec

Interesa za strukovna zanimanja u Međimurskoj županiji ima, za neka više, za neka manje. U našoj školi strukovna zanimanja popune se odmah.”
Gordana Ramušćak, ravnateljica Srednje škole Čakovec

Za rad, ne za burzu

 Mi već sada povezujemo strukovno obrazovanje s potrebama na tržištu rada, odnosno s našim gospodarstvenicima, ali i s ostalim segmentima, od turizma do poljoprivrede te ostalih djelatnosti po kojima je Međimurje poznato. Važno je naglasiti da i naše visoko obrazovanje razvijamo u tom smjeru, a naše Međimursko veleučilište uvodi programe za kojima postoji potreba na tržištu rada, i tu imamo jako dobru sinergiju s našim poduzetnicima. Jedan od dobrih primjera je i Srednja škola Čakovec.

Ove je godine u projekt “The Moblity Bridge III” bilo uključeno ukupno 93 učenika, 12 nastavnika i četiri nastavnika struke

Mi smo prije dvije godine, u suradnji s Medicinskim fakultetom iz Osijeka, uveli izvođenje dislociranog sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva, čime smo omogućili učenicima da svoje daljnje obrazovanje nastave u Čakovcu. Isto planiramo napraviti i sa strojarstvom, koje nam je vrlo potrebno i vrlo razvijeno i nadam se da ćemo u sljedećim godinama potrebe rada i programe u obrazovanju još uspješnije povezati – istaknula je Herman.

Dodala je da Međimurska županija, kao osnivač srednjih škola, vodi računa o upisnoj politici i formiranju razrednih odjela i nastavnih programa koje učenici upisuju kako se ne bi školovali za Zavod za zapošljavanje, već za tržište rada.

 

Učenici bi radili, ali odradili i stažiranje u inozemstvu 

Učenici kroz praksu u EU transferiraju novostečeno znanje i vještine u Međimurje. To je najvrednije.” 
Mleden Tota, koordinator projekta

Uz Srednju školu Čakovec, Danu mobilnosti pridružili su se i predstavnici članica konzorcija, Srednje škole Prelog, Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Tehničke škole Čakovec i Graditeljske škole Čakovec, te predstavnici partnerskih organizacija iz Termi Vivat i Avtodom Carthago Odranci iz Slovenije.
“The Mobility Bridge III”, Erasmus+ projekt, vrijedan je 196.000 eura i u potpunosti financiran iz sredstava EU.  Ove je godine u projekt uključeno 93 učenika, 12 nastavnika i četiri nastavnika struke, koji su usavršavali svoje vještine i stjecali nova znanja u Njemačkoj, Sloveniji, Francuskoj te na Malti.
– Učenici su bili smješteni u hotelima, turističkim agencijama, uredima i bolnicama.  Upravo ono najvrednije u strukovnom obrazovanju je što učenici kroz praksu u zemljama EU transferiraju novostečeno znanje i vještine u Međimurje. Tako i njihovi budući poslodavci mogu naučiti nešto novo – rekao je Mladen Tota, koordinator projekta “The Mobility Bridge”.
Praksa je ove godine trajala 14 dana, a Tota je najavio da iduće godine u planu imaju dugoročnu mobilnost tijekom koje je bi učenici radili te obavljali praksu, a ujedno i svoje stažiranje u inozemstvu.

Nužno promijeniti stav prema radniku

– U odnosu na hrvatski prosjek, Međimurje ima više osoba sa srednjom stručnom spremom, ali je pri dnu kad je riječ o broju visokoobrazovanih osoba. To je i razlog niskih plaća u Međimurskoj županiji – upozorili su ravnatelji srednjih škola na okruglom stolu koji je održan u Srednjoj školi Čakovec u sklopu Dana mobilnosti.
Naime, međimursko se gospodarstvo temelji na “lohn” poslovima.
– Ako se želi promijeniti ovakva gospodarska struktura u Međimurskoj županiji, potrebno je ulagati u radnike, što naši poslodavci još uvijek često doživljavaju kao trošak koji nastoje maksimalno smanjiti – upozorili su ravnatelji srednjih strukovnih škola.  
Učenici koji su sudjelovali u mobilnosti upozorili su da je velika razlika u pristupu poslodavaca prema radnicima u inozemstvu i u Hrvatskoj. 
U inozemnim tvrtkama i ustanovama u kojima su bili na praksi dobrodošlicu su im zaželjeli sami direktori i ravnatelji ustanova, a mentori su se prema njima odnosili s poštovanjem te im ljubazno i detaljno objašnjavali sve što nisu znali.
– Kod naših poslodavaca to često nije slučaj – priznali su učenici.

Dan mobilnosti u Srednjoj školi Čakovec 

Izvor:
Foto: Privatna arhiva

Međimurje

Srpak: „Završit ćemo velike projekte, a potom se usmjeriti na kvalitetu života!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na području Grada Murskoga Središća izvode se brojne projektne aktivnosti koje su vrijedni stanovnici najsjevernijega hrvatskoga grada uspjeli realizirati unatoč situaciji s pandemijom.

Kako kaže tamošnji gradonačelnik Dražen Srpak, kad je 2019. sastavljao godišnji rezime, nije ni slutio da bi nas mogla zadesiti godina poput protekle i pokazati koliko smo u nekim aspektima života zapravo bespomoćni.

– U našem smo gradu od samoga početka organizirani te smo uz pomoć volontera pružali pomoć svima koji su je trebali. Svakodnevni život se u potpunosti promijenio, tako da ljetos nije bilo manifestacija kako ne bismo nepotrebno ugrožavali živote naših sugrađana. Novac koji smo tako uštedjeli preusmjerili smo za povećanje potpora za srednjoškolce i studente te neke druge potrebe. Nakon izbijanja drugog vala epidemije također smo se prilagodili i neke društvene događaje, kao što je Advent u Gradu Rudara, simbolično obilježili.

Infrastruktura i turizam

Gospodarska zona Brezje je opremljena komunalnom infrastrukturom uz pomoć sredstava iz europskih fondova – sve su čestice prodane pa je pokrenuta procedura njezina proširenja. Završena je potpuna rekonstrukcija ulice Slatine, pri čemu je otvoren i prostor za novu stanogradnju – prodano je svih šest gradilišta. Uz pomoć europskih sredstava također je izgrađen novi, suvremeno opremljen i uređen Dječji vrtić „Maslačak“ u toj ulici. U potpunosti je adaptiran i opremljen Centar za kulturu „Rudar“ (vrijednost ukupno oko 10 milijuna kuna), pri čemu je putem projekta „Kino u gradu, grad u kinu“ postavljena oprema za prikazivanje najnovijih filmova.

Gradska uprava preseljena je u prostore stare škole

Gradska uprava preselila je u zgradu stare škole, dok su županijske i državne službe preseljene u prijašnje gradske prostore kod Centra za kulturu. Šetnica se stalno uređuje, lani je probijena staza kojom je spojena s Eko-poučnom stazom „Svetomartinska Mura“ – uslijedit će nadogradnja, odnosno uređivanje – nabraja gradonačelnik Srpak.

Osim toga, odobreno je i provođenje projekta „Energy tour“, putem kojega će se interpretirati počeci vađenja nafte i značajno proširiti i opremiti postojeći Spomen park naftaštva u Peklenici, a kupljen je i Spomen dom rudarstva, koji će se također putem „Energy toura“ opremiti inovativnim turističkim proizvodima.

– Kontinuirano se ulaže i u Etno kuću u Murskome Središću, uz pomoć koje će se zainteresiranima predstavljati život rudara. U tijeku je javna nabava za postavljanje novoga dječjeg igrališta kod te lokacije. Prije dviju godina smo kupili komunalno poduzeće Murs-ekom, čija je vrijednost trenutačno 300 posto od nekadašnje. Za kupovinu dvaju novih komunalnih vozila od EU fondova smo dobili 2,2 milijuna kuna, a potpisan je i ugovor za gradnju kompostane u vrijednosti od 4,6 milijuna kuna. Na groblju Peklenica – Križovec u potpunosti je obnovljena grobna kuća, a uređen je i okoliš groblja. Na gradskome groblju izgrađen je Zid urni te su kupljene rashladne komore, čime je nestala potreba za održavanje pogreba nedjeljom.

Etno kuća – rudarova hiža

Rekonstruirana je ulica Antuna Mihanovića. Po svim naseljima postavljena je nova LED javna rasvjeta, a sigurnost prometa podignuta je i uz pomoć izgradnje pješačko-biciklističkih staza Hlapičina – Vrhovljan te Križovec – Peklenica. Europskim je sredstvima sanirano i uređeno odlagalište otpada Hrastinka. Vlada RH donijela je i odluku o rješavanju prometovanja državnom cestom D-209 od Čakovca do Murskoga Središća, kao i kroz sam centar grada – pokrenute su aktivnosti u smjeru izgradnje novoga mosta i obilaznice.

Na području Grada uređeni su i obnovljeni svi društveni domovi te vjerski objekti. Obnovljene su skele u Murskome Središću i Križovcu, a sagrađen je i novi ribički dom. Na korištenje su dane nove sportske prostorije kod NK-a „Rudar“. Kupljeno je zemljište te su pokrenute aktivnosti oko gradnje planinarskoga doma – neke su od točaka koje ističe Srpak. Dodajmo tomu da je povećano financiranje za sportske, kulturne i tehničke udruge na području Grada, s obzirom na činjenicu da one postižu odlične rezultate radeći na promociji.

Za staro i mlado

– Osnovano je Društvo „Naša djeca“, a Mursko Središće je dobilo i titulu „Grada – prijatelja djece“. Provodimo niz demografskih mjera za djecu, mlade, umirovljenike i mlade obitelji, koje uključuju novčane naknade za novorođenčad, besplatne bilježnice, slikovnice i udžbenike, kao i tople obroke, jednokratne pomoći srednjoškolcima i studentima, bonove za umirovljenike, sufinanciranje dječjeg vrtića, poticaje za obnovu starih kuća i kupnju prve nekretnine… Odobren je projekt PRŠI za rješenje pitanja širokopojasnog interneta. Provodi se projekt „Svi u vrtić“ za produljeni boravak djece u vrtićima, kao i brojni drugi – dodaje gradonačelnik.

Što se tiče planova za budućnost, i oni su pozamašni – osim što je u planu završetak Aglomeracije i popratnih radova poput sanacija ulica, prioritet će na području Grada imati već spomenuti projekt PRŠI i dobar mobilni signal za sve građane (kao preduvjeta modernog života), podizanje sigurnosti na prometnicama (izgradnjom pješačko-biciklističkih staza, postavljanjem uspornika, izgradnjom rotora u ulici Marka Kovača, rekonstrukcijom raskršća u centru grada…), turistički i sportski sadržaji koje smo već spomenuli, uređenje ulica i pročelja zgrada, zdravstveni sadržaji, povećano socijalno financiranje i drugi.

– Teče trinaesta godina otkako sam na dužnosti u Gradu, od čega tijekom dvaju mandata obnašam funkciju gradonačelnika. Trebat će nam još barem jedan mandat da bismo priču oko projekata zaokružili i završili veliki projekt Aglomeracije i obnove cesta, realizirali projekt širokopojasnog interneta, završili sportske objekte, stavili u funkciju turističke sadržaje…

Nakon završetka svega pobrojenog možemo se maksimalno usmjeriti na povećanje kvalitete života. Zahvaljujem građanima na dosadašnjem povjerenju, svim oboljelima želim brzo ozdravljenje i da pandemija što brže prođe, a građani će odlučiti hoće li mi na temelju dosadašnjeg rada dati priliku da im i dalje služim – zaključuje gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Udruga Biovrt: educirali učenike čak 12 škola o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti, održivu razvoju…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” i voditeljica projekta

Naslovna fotografija: PŠ Novo Selo Rok

Udruga Biovrt nastavlja educirati i inspirirati o životu u skladu s prirodom.

Upravo završavamo projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji traje od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2021. i provodi ga Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Projekt financijski podržavaju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje te Grad Čakovec, Međimurska županija i Udruga Biovrt.

U projekt smo uz dvije partnerske škole uključili i deset suradničkih škola: OŠ Prelog, II. OŠ Čakovec, OŠ Nedelišće – PŠ Dunjkovec, OŠ Selnica – PŠ Zebanec, OŠ Štrigova – PŠ Železna Gora, OŠ Orehovica, OŠ Kotoriba, OŠ Donji Kraljevec, OŠ Sv. Martin na Muri i OŠ Vratišinec.

Edukativne aktivnosti

U sklopu projekta proveli smo efikasne aktivnosti jačanja kapaciteta za deset osnovnih škola, motivirali ih za provedbu edukativnih programa, educirali učenike 12 osnovnih škola o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti i održivom razvoju uz različite aktivnosti…

Putem volonterskih akcija dopunili smo edukativne sadržaje u okolišu partnerskih škola – posadili smo neobične voćne vrste, postavili kućice, pojilice i hranilice za ptice, koš za smeće, spremnike za reciklažu i klupice. U deset suradničkih škola smo uz 20 volonterskih akcija s učenicima, školskim osobljem i obiteljima učenika postavili deset hotela za kukce, posadili deset začinsko-ljekovito-cvjetnih te bobičastih gredica i dodatno opremili partnerske škole za provođenje edukativnih aktivnosti.

Hotel za kukce

Educirali smo učenike 12 osnovnih škola o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti i održivom razvoju uz različite aktivnosti. U PŠ Novo Selo Rok tijekom dvije godine provodili smo stalni edukativni program i educirali učenike putem više od 40 edukacija u školskom vrtu. U svim školama uključenim u projekt, uz gledanje edukativnih videa projekta, učenici su učili i o važnosti ptica u biosustavu te na koji način im svi mi možemo pomoći u opstanku. Kako bi dodatno potaknula sve učenike na aktivni doprinos očuvanju bioraznolikosti, Udruga Biovrt je svima poklonila i po paketić sjemenja uresnice (Cosmos bipinnatus). Učenici su dobili zadatak posijati ovo cvijeće idućega proljeća, kako bi cvjetne gredice pomogle u opstanku pčelama i ostalim korisnim kukcima.

Velik dio aktivnosti uspjeli smo odraditi u školama na licu mjesta, a dio smo zbog epidemioloških mjera odradili online. Tako smo za sve sudionike snimili videoposjete partnerskim školama i imanju Biovrta, a učenici su posjetili i novootvoreni centar „Med dvemi vodami“ ustanove “Međimurska priroda” uz videomaterijale.

Dijana Posedi i Silvija Kolar-Fodor iz Udruge Biovrt u Područnoj školi Zebanec Osnovne škole Selnica

Kao edukativne alate koji će trajati generacijama, kreirali smo četiri edukativna videa, edukativni plakat i završni video projekta te ih proslijedili svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Na edukativnom plakatu „12 načina kako postati mali čuvar prirode” predstavili smo načine na koje svi vrlo jednostavno možemo čuvati prirodu i svijet oko sebe. U izradi plakata sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Međimurja, čije smo crteže uključili u plakat.

Školama smo proslijedili i edukativne videe koje smo napravili za osnovne škole za besplatno korištenje u sklopu edukativnih aktivnosti. Pozivamo i vas da ih pogledate. Sve naše edukativne videomaterijale možete pogledati na Youtube kanalu Udruge Biovrt.

Održiva budućnost

Na samome kraju projekta, za sve sudionike tiskali smo i edukativnu brošuru „Očuvajmo biorazzznolikost“, u kojoj ih educiramo o važnosti bioraznolikosti za zdravi planet, ali i za nas. Svim učenicima uključenima u projekt uz brošuru spakirali smo dodatno poklon sjeme cvijeća za očuvanje bioraznolikosti kojima smo ih iznenadili za kraj projekta.

Izgradimo održivu budućnost svi zajedno, naša djeca to trebaju i zaslužuju, i tako svi zajedno možemo biti dio pozitivnih promjena i bolje budućnosti za sve!

OŠ Donji Kraljevec
OŠ Gornji Mihaljevec
OŠ Vratišinec
OŠ Kotoriba
OŠ Donji Kraljevec

Hvala svima od srca na sudjelovanju i na uloženom trudu, ponosni smo što ostavljamo trajne vrijednosti u školama i znanje učenicima i roditeljima kako bismo svi skupa mogli graditi održivu budućnost!

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge i voditeljica projekta

Nastavite čitati