U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Naglo, prekomjerno povišenje tjelesne temperature i nemogućnost organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama zbog ekstremno visoke vanjske temperature, odnosno pojave toplinskog vala, dovodi do toplinskog udara – iznenadnog kolapsa organizma.

Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Negativan utjecaj

Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama te nadražujućeg kašlja. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snižava tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.

Osim toga, kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njena isušivanja te slabljenje imunosustava. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.

Preporuke

Kako bi se izbjegao neželjen utjecaj vrućine, rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Potrebno je izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti minimalno jednu čašu vode svakih 30 minuta. Ako je moguće, neophodan težak fizički rad obavljajte u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.

Rashlađivanje

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i slično. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala i šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 Celzijeva stupnja danju, a 24 noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Podesite temperaturu tako da ne bude više od 7 Celzijevih stupnjeva niža od vanjske. Držite lijekove na temperaturi ispod 25 Celzijevih stupnjeva ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Ne ostavljajte djecu, ni životinje u parkiranom vozilu.

Zatražite ili ponudite pomoć

Ako se osjećate loše, imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu, bolne grčeve u nogama, rukama ili trbuhu, ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata te u slučaju drugih tegoba, zatražite medicinsku pomoć.

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji – svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij, zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože mlakom vodom. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol, a osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.