Povežite se s nama

U fokusu

Kakvi su planovi novog investitora Varteksa i može li tvrtka izbjeći stečaj?

Objavljeno:

- dana

Uprava Varteksa putem Zagrebačke burze objavila je informaciju da je Kaufland raskinuo Predugovor o kupnji zemljišta sklopljen u lipnju prošle godine.

Kao razlog se navodi neispunjenje uvjeta od strane Varteksa. Konkretno, to znači da zasad neće biti ništa od izgradnje najavljenog rotora. Iz Kauflanda pak poručuju da će, ako se situacija s Varteksom ne promijeni, tražiti drugu lokaciju u Varaždinu.

>>Kaufland o raskidu predugovora: Nismo postigli dogovor s vjerovnikom Varteksa, tražimo drugu lokaciju

– Uprava Varteksa d. d. obavještava javnost da je Kaufland Hrvatska raskinuo Predugovor o kupoprodaji zemljišta od 2. lipnja 2021. godine zbog neispunjenja uvjeta utvrđenih Predugovorom od strane Varteksa – stoji u izvješću Zagrebačke burze, a potpisuje ga Uprava Varteksa.

>>Nakon što je Kaufland raskinuo predugovor, prokuristica Varteksa Valentina Pihir podnijela ostavku

Ništa od rotora

Podsjetimo, izgradnja kružnog toka u Zagrebačkoj ulici trebala je biti investicija Kauflanda, a to je ujedno jedan dio državnog projekta “Varteks kvart – urbana regeneracija”, kojim se želi cijeli kompleks Varteksa i Zagrebačke ulice pretvoriti u novi, urbani kvart.

Nogometnom klubu Varaždin trebala su biti isplaćena 1,3 milijuna kuna za izgradnju rotora jer bi zadirao u prostor pomoćnog igrališta. Pitanje je sad što će biti s ovim strateškim projektom Vlade RH jer je izgradnjom rotora trebao započeti projekt “Varteks kvart – urbana regeneracija”.

Podsjetimo i da je prošle godine Grad Varaždin dogovorio s Varteksom obročnu otplatu dugova. Kako doznajemo iz Grada Varaždina, ukupno dugovanje Varteksa d. d. prema Gradu Varaždinu na dan 28. srpnja 2022. godine iznosilo je 5.706.777,93 kune. Od potpisivanja Upravnog ugovora Varteks d. d. je Gradu Varaždinu uplatio tek tri anuiteta.

O novonastaloj situaciji razgovarali smo s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem, koji navodi da je situacija s Varteksom kompleksna ne samo zbog situacije s Kauflandom nego i zbog činjenice da se dugovanja te tvrtke gomilaju, a kako kaže, Gradu Varaždinu nije u interesu da Varteks ode u stečaj. S druge strane, čak i da Grad u ovom trenutku raskine Upravni ugovor s Varteksom, kao što su prošlog tjedna zatražili iz platforme Budimo grad, to ne znači da će naplata stići. Varteks je, naime, opterećen dugovima prema bankama i ostalim vjerovnicima, a prioritet je da ljudi koji ondje rade dobiju plaću. Što se pak tiče moguće opcije da se dug zamijeni za nekretnine, problem je što su i nekretnine opterećene dugovima, odnosno zadužnicama, zabilježbama, hipotekama… I dokle god se ta situacija ne raščisti, Grad nekretninama ionako ne bi mogao raspolagati.

Ogromni dugovi

Napomenimo i kako je za svakog vjerovnika legitimno da želi naplatiti svoja potraživanja, posebno ako su u varaždinsku tekstilnu tvrtku ulagali svoj kapital, tako su legitimne i zabilježbe kao osiguranje i garancija za povrat sredstava. Međutim, Grad Varaždin ima taj problem što u slučaju stečaja sigurno ne bi bio prvi na listi za naplatu i svakomu tko se imalo razumije je potpuno jasno da bi vrlo teško došao do uloženog novca. Međutim, kako i Bosilj kaže, odgovoran je za gradski novac i iz tog razloga Varteksu šalju opomene i nastoje ovu situaciju razriješiti. No, bezuspješno. S druge pak strane, ako Varteks završi u stečaju, ne samo da će ljudi ostati bez posla nego će Varteks i Grad Varaždin ostati i bez strateškoga Vladinog projekta. Uvjet za realizaciju projekta “Varteks kvart – urbana regeneracija” je da tvrtka ne završi u stečaju.

S obzirom na kompleksnost problema, prošlog tjedna Bosilj je sazvao i međustranački sastanak na kojem se raspravljalo o daljnjim postupcima vezanima uz Varteks, a razgovori bi se trebali nastaviti i ovog tjedna.

– Riječ je o Vladinom projektu koji je iznad GUP-a i Grad Varaždin nema ingerencije. U spomenutom projektu Vlade je i plan da se izgrade dva rotora u Zagrebačkoj ulici. To što je Kaufland odustao, ne znači da neki drugi investitor neće ući na tu česticu, a taj novi investitor imat će obvezu izgradnje rotora – objasnio nam je Bosilj. Osim toga, Bosilj podsjeća da na prostoru Varteksovoga kompleksa Spar planira graditi centar i taj projekt nije upitan. Osim toga, Spar je preuzeo puno veći prostor nego Kaufland.

– Varteks je od onog trenutka kad je potpisan Predugovor u Gradskoj vijećnici, umjesto da očisti zabilježbe, stavio novu zabilježbu na tu česticu investitora – kažu nam u Gradu.

Kako doznajemo, riječ je o mladom start-up poduzetniku Stjepanu Čajiću, koji je u međuvremenu uložio 30-ak milijuna kuna u varaždinsku tekstilnu tvtku i pokušava preuzeti cijeli Varteks, ali uvjet je da riješi s bankama. Međutim, zasad zapinje dogovor s bankama, a zabilježba i dalje stoji.

Logika govori da novom investitoru nije u interesu da Varteks ode u stečaj s obzirom na znatna uložena sredstva.

Novi investitor

Čajić je razmjerno nepoznat hrvatskoj javnosti iako je iza njega već sad respektabilan poslovni uspjeh.

Osnivač je i vlasnik tvrtke Stype, koja nudi hardver, softver i integraciju za praćenje kamera za proširenu stvarnost i emitiranje virtualnih studija u stvarnom vremenu. Njihov vodeći proizvod, Stype kit, trenutačno koriste vodeće svjetske televizijske kuće poput Fox Sportsa, BBC-a, MTV-a, ESPN-a i mnogih drugih.

U Hrvatskoj je registrirana tvrtka Stype CS, osnovana 2011., koja je, prema podacima Poslovne Hrvatske, u 2019. imala prihod od 10,7 milijuna kuna i neto-dobit od 436.000 kuna, a zapošljavala je 37 ljudi. No, Stype ima još registriranu tvrtku u Norveškoj, koja je prema javno dostupnim podacima imala prihod od 6,4 milijuna dolara, te u Ujedinjenom Kraljevstvu, za koju nema podataka.

Spomenimo i da je ovaj diplomirani inženjer sa zagrebačkog FER-a osvojio zlato za Londonskom sajmu inovacija 2011. godine. Tada je imao manje od 30 godina.

Kakvi su njegovi planovi za Varteks, nije poznato, ali i u Gradu se nadaju da će mladi poduzetnik Čajić barem djelomično Varteks postaviti na noge i dati mu vjetar u leđa.

Bakić izašao iz Varteksa, Čajić ulazi

Podsjetimo da je najveći pojedinačni dioničar Nenad Bakić nedavno sklopio Ugovor o ustupu tražbine s društvom Meta nekretnine j. d. o. o., Zagreb, Jabukovac 9. Iznos tražbine je 42.650.000,00 kuna. Drugi najveći dioničar je upravo mladi poduzetnik Stjepan Čajić.

Ovih dana Bakić je izrazio žaljenje što se vjerovnici Varteksa nisu uspjeli dogovoriti i što je propao projekt Kauflanda.

– Ja sam svoja potraživanja, koja su nastala kao pozajmice za plaće i proizvodnju, nakon ulaganja u kapital prenio tek nakon što se drugi vjerovnici nisu mjesecima mogli dogovoriti komu će pripasti koliko, iako bi jedino logično bilo da su novci ostali Varteksu. Dok sam ja stavljao novce u kompaniju, banke su grabile – rekao je Bakić.

– A ako opet vidite da netko piše da bi se netko u petom ili sedmom redu osiguranja mogao „dokopati nekretnina“, radi se o jako glupoj ili jako zlonamjernoj osobi, vjerojatno oboje – rekao je Bakić. Inače, taj peti ili sedmi mogao bi biti upravo Grad Varaždin, kad bi u najcrnjem scenariju došlo do stečaja. To bi značilo da bi se svi oni prije trebali naplatiti, a Gradu vjerojatno više ne bi ništa ni ostalo.

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove godine 12 % više nego lani

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 0,4 %.

U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 %, Restorani i hoteli, za 16,8 %, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 %, Rekreacija i kultura, za 10 %, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 %, Razna dobra i usluge, za 7 %, te Odjeća i obuća, za 5,5 %.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 %.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2 % te Rekreacija i kultura, za 2 % (+0,11 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 %. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %.

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje