Povežite se s nama

U fokusu

Kišić: Vrtić u Varaždinu plaćam 200 kuna više, a krov prokišnjava. Kao da smo iz Sheratona došli u Turist

Objavljeno:

- dana

USPOREDIO LUDBREG I VARAŽDIN

– Priče o tome da sam „dopetenec“ će me vjerojatno pratiti, ali u Varaždin nisam došao živjeti iz Turkmenistana, nego iz 20 kilometara udaljenog Ludbrega. Volio bih da mi je to jedina mana – rekao je Alen Kišić, šef varaždinskog SDP-a sinoć u emisiji „Otvoreni studio“ VTV Televizije, gdje je otkrio da je Glavni odbor gradske organizacije donio službenu odluku da će upravo on biti kandidat SDP-a za gradonačelnika Varaždina.

Otkrio je i to da je dijete iz vrtića u Ludbregu preselio u Dječji vrtić Varaždin, a uvjeti boravka djece su ga, izgleda, šokirali.

– Dijete mi je išlo u vrtić u Ludbreg i tamo smo plaćali 500 kuna mjesečno i mali vrhunske uvjete, kad je infrastruktura u pitanju. U Varaždinu plaćamo 700 kuna, no vrtići ovdje i u Ludbregu su kao hotel Turist prema Sheratonu. Neću reći da je katastrofalno, ali je jako loše – rekao je Kišić.

“Škole u Visokom i Cestici bolje od varaždinskih OŠ”

Ispričao je da je već prvih dana u gradskom vrtiću, koji pohađa njegovo dijete, procurio krov, pa su morali postaviti kantu. – To nisu adekvatni uvjeti. Nije stvar čak ni u tome da u Ludbregu gradski i privatni vrtić koštaju isto, 500 kuna, 200 kuna manje nego u Varaždinu. Ovdje je problem što svi vrtići vape za obnovom, a nije prošla ni energetska obnova u vremenima kad svi na taj način obnavljaju objekte. Primjerice, Varaždinska županija je sve škole, osim Druge gimnazije, energetski obnovila, a u Gradu Varaždinu nismo uspjeli obnoviti niti jedan vrtić. To treba mijenjati odmah, ali kako ući u posao  ako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tužite zbog smeća – rekao je Kišić, čime je prvi put javno iznio  mišljenje o nekom od problema Grada Varaždina, koji zadnjih pet godina zajedno vode HNS i SDP.

Zanimljivo je da je aktualnu gradsku vlast najviše kritizirao zbog stanja u vrtiću i gradskim osnovnim školama – taj resor, naime, vodi SDP-ova pročelnica Danijela Vusić.

Kad su u pitanju osnovne škole istaknuo je da „proračunskih sredstava ima, ali da nije bilo dovoljno kvalitetnih projekata“

– Nama koji radimo u Varaždinskoj županiji na čast je činjenica da osnovne škole u Visokom, Cestici ili Bukovcu imaju bolje uvjete nego bilo koja osnovna škola u Varaždinu. To je stvar Grada Varaždina, koji to nije dobro razvijao. Ljudi rade kvalitetno, ali u 6. OŠ vidite da 6. i 8. razredi idu u međusmjene, da u učionicama sjedi 30 djece, a standard je 28. U školama čiji je osnivač Županija razredi u prosjeku imaju 21 učenika – naveo je šef gradskog SDP-a i dožupan.

“Bale su percepcijski problem, nisu najveći problem”

Odgovarao je i na pitanja o varaždinskim balama, za koje je ustvrdio da su „percepijski problem“. – Da nekim čudom da napravimo da nema bala, ljudi će zdravije živjeti i ljepši će biti pogled na Brezje, ali vrtiće, škole i niske plaće s tim nismo riješili. To je percepijski problem, nije najveći problem Grada Varaždina, nego najeksponiraniji. Suludo je da se ne može riješiti. Ono što mogu reći da bih ja problem riješio i znam kako – ustvrdio je Kišić, koji je dodao da je Varaždin u teškoj situaciji, jer će „ova gradska vlast teško riješiti bale“ budući da je „očito da nema većinu u Gradskom vijeću“.

Izvor:
Foto: SCREENSHOT VTV TELEVIZIJA

U fokusu

Afera covid testovi: Filip Mihalić bio je na razgovoru u policiji. U istragu se uključio i USKOK

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.

Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.

Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.

On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.

Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.

Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora

-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.

Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.

Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.

Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.

Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Nastavite čitati

U fokusu

Ugostitelj Saša Cvek iz Turčina: “Uništili su me, morat ću natrag za Njemačku”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Saša Cvek prije pet godina iz Njemačke se vratio u rodnu općinu Gornji Kneginec. Novcem zarađenim u inozemstvu otvorio je vlastiti posao. Kupio je objekt u Vukovarskoj ulici u Turčinu i na tom mjestu otvorio kafić i autopraonicu.

Posao mu je išao dobro, kako tvrdi, dok u njegovoj ulici nisu krenuli radovi.

– U studenom 2021. godine Varkom je radio na Aglomeraciji i cijela ulica je bila zatvorena. Sve je bio raskopano i nitko nije mogao doći u moj kafić. Ulica je otvorena nakon mjesec dana. Nakon toga trebalo mi je nekoliko mjeseci da posao ponovno krene. Jednostavno, izgubio sam goste i promet mi je bio katastrofa nakon radova– priča nam Saša Cvek koji je to nekako prebrodio.

Prvi radovi

– Imao sam tada zaposlene tri djelatnice, a promet je bio nikakav. Iz svojeg džepa sam im dao plaću – dodao je Cvek koji od Varkoma zahtjeva nadoknadu izgubljene dobiti.

– Sudski proces za nadoknadu štete još uvijek traje – dodaje Cvek.

No, pravi problemi za njega i njegovu tvrtku tu nisu završili. Početkom ove godine krenuli su radovi na izgradnji megarotora u Turčinu i uskoro je Vukovarska ulica zbog radova ponovno bila zatvorena za promet.

– Da me nitko nije kontaktirao iz Hrvatskih cesta i rekao mi: “Čujte bit će zatvorena cesta dva i pol mjeseca, treba li što? Možemo li se kako dogovoriti?”. Upravo suprotno, a iz mjeseca u mjesec imam sve veće gubitke. Otpustio sam sve tri djelatnice, radi jedino moja djevojka i to od 7 do 12 sati. Isključio sam sve frižidere. Banku u kojoj imam kredit, Varkom, HEP i Termoplin ne zanimaju radovi na kružnom toku, njih samo zanima da im redovito plaćate rate i režije – ispričao nam je u dahu Cvek.

Također, autopraonica zjapi prazna jer je poduzetnik koji je bio u najmu izišao iz posla.

Mizeran promet

– Čovjek je u autopraonici imao jednog zaposlenog. Morao ga je dati na burzu rada jer je posao stao – ističe Cvek koji je imao mizeran promet u kafiću u travnju.

– Radio sam dobro. Mjesečni promet bio je oko 100.000 kuna, da bi u travnju došao na promet od 165 eura (1300 kuna) – otkriva vlasnik objekta u Turčinu koji je kontaktirao Hrvatske ceste.

– Prvo mi mjesec i pol dana nisu uopće odgovorili na moj dopis. Išao sam potom u varaždinsku podružnicu Hrvatskih cesta. Direktor podružnice Varaždin mi je rekao neka dođem na sastanak da vidim kako teče dinamika radova. Mene to uopće ne zanima, mene zanima kako će mi nadoknaditi štetu – ogorčen je Cvek koji je potom putem odvjetnika poslao tužbu i pravdu za nadoknadu štete će tražiti na sudu.

– Izgleda da drugačije ne ide. Ne znam stvarno kome je cilj da me unište. Ovo je ništa drugo nego uništavanje poduzetnika. Da se razumijemo, koronu smo prebrodili s tim svim epidemiološkim mjerama, no ovo je katastrofa. I kad se ulica otvori, to mi ništa ne znači jer sam izgubio mnoge goste – ističe Cvek.

Naime, u Vukovarsku ulicu se dva i pola mjeseca moglo ući samo sa Zagrebačke ulice.

– Imate znak zabrane i onda tabla osim za stanare. Me tko će danas, a da je položio autoškolu, skrenuti slučajno k meni – ističe Cvek koji ističe da se cijela priča mogla drugačije rasplesti.

– Da se razumijemo nisam protiv radova, dapače, ali onda se nije trebala ulica cijela zatvarati. Mogli su je ostaviti prohodnom samo po jednoj prometnoj traci. Ovako čovjek iz Kneginca, ako je želio doći k meni u kafić, trebao je napraviti četiri kilometra sve okolo – objašnjava Cvek koji se obratio i načelniku Goranu Kaniškom.

– Dobio sam odgovor da Općina nema ništa s tim, da se obratim Hrvatskim cestama – dodao je Cvek koji je razočaran.

– Ništa mi drugo ne preostaje nego da se ponovno vratim raditi u Njemačkoj. Drugi izlaz ne vidim – rekao je Cvek.

Druga strana

Kontaktirali smo Hrvatske ceste koje su upoznate sa zahtjevima poduzetnika iz Turčina.

– Hrvatske ceste zaprimile su od ZOU Šebijan i Rukavina Zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku trgovačkom društvu Cvek d.o.o., te su na isti odgovorile dopisom od 5. svibnja u kojem je istaknuto kako iako je državna cesta u rekonstrukciji, i dalje prema objektu postoji pristup sa županijske ceste (klijenti mogu prema objektu komunicirati s javne ceste – županijske ceste). Građenje i rekonstrukcija javnih cesta općekorisna je djelatnost te u ovim slučajevima ne postoji osnova (ni zakonska ni podzakonska) za naknadu štete. Nadalje, Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su tužbu 22. svibnja te se sad radi o predmetu u nadležnosti suda te iz tog razloga nismo u mogućnosti dati dodatne komentare na isti predmet koji je u tijeku – zaključuju iz Hrvatskih cesta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje