Povežite se s nama

Kultura

Kleopatrina pizza

Objavljeno:

- dana

Što biste mi rekli ako bih ustvrdio da je Tito živio bliže novom dobu nego dobu kralja Tomislava? Rekli biste da to znate. A ako bih rekao da je špek koji jedem bliže Titovu dobu nego dobu kralja Tomislava? Rekli biste da sam poludio.

Sad pročitajte jednu od „nevjerojatnih činjenica“ s teleteksta Nove TV i portala dnevno.hr: „Kleopatra je živjela bliže novijem dobu nego onom u kojem su izgrađene piramide. Piramide su izgrađene između 2550. i 2490. prije Krista, a Kleopatra je živjela između 69. i 30. godine prije Krista“. Što je u tome tako nevjerojatno? Neke novije teorije govore da su piramide građene i puno prije. Ali nije to bitno, jer znamo da piramide nije gradila baš Kleopatra, čuli smo za tamo nekog Keopsa.

To da je Kleopatra muljala s Markom Antonijem i da su skupa ratovali protiv Oktavijana Augusta, to znamo već iz filmova. Barem iz filmova znamo i da je Isus rođen u Judeji za vrijeme vladavine tog istog Augusta, pa ne trebamo biti nobelovci da bismo shvatili kada je Kleopatra otprilike živjela.

Ali to je, eto, „nevjerojatna činjenica“. No to nije sve; isti tekst nastavlja se ovako: „Jedna od najpoznatijih američkih franšiza, popularni lanac restorana Pizza Hut pokrenut je 1958. godine, što je puno bliže razdoblju u kojem je živjela prelijepa Kleopatra od razdoblja u kojem su sagrađene piramide“. I to je sav tekst.

Boli vas mozak? Eto, tako: Tito je živio bliže novom dobu nego dobu kralja Tomislava, a špek koji jedem je bliže Titovu dobu nego dobu kralja Tomislava

A sve su nam bliže i budale koje mogu napisati takve gluposti o Kleopatri. To nije „nevjerojatna činjenica“, nego naša surova stvarnost. Možda bi Sabor trebao donijeti zakon protiv mozgovnog delikta u javnim medijima. No bojim se da to ne bi prošlo. U Saboru, naime, uglavnom vlada slična razina pameti.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Varaždinu premijera predstave o problemu izumiranja životinjskih vrsta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U četvrtak, 24. lipnja, u varaždinskom Centru za mlade i nezavisnu kulturu P4, na Sceni Gllugl, u 11 sati na rasporedu je pretpremijera predstave autorskog projekta Tamare Kučinović “Bijeli nosorog”.

Bijeli nosorog progovara o problemu izumiranja životinjskih vrsta s kojima dijelimo planet.
Režiju potpisuje Tamara Kučinović, video projekcije kreirale su Katarina Arbanas i Inka Eldan, autor glazbe je Petar Eldan, autorica plakata i programske knjižice Matilda Lepoglavec, a fotograf je Damir Chityl. Dionice na violončelu izveo je Darij Milković.

U predstavi igraju Jura Ruža, Filip Eldan, Katarina Arbanas, Sara Ipša i Nikša Eldan.

Zbog ograničenog broja mjesta ulaz na pretpremijeru moguć je isključivo uz pozivnicu.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba fotografija Damira Širole ove srijede u Galeriji HDLU-a u Kuli stražarnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

HDLU Varaždin

Otvorenje izložbe fotografija Damira Širole pod nazivom „Likovnost detalja” održat će se, uz sve epidemiološke mjere, u srijedu 23. lipnja, u 19 sati u Galeriji HDLU-a u Kuli stražarnici Starog grada Varaždin.

Damir Širola rođen je u Zagrebu 1960. godine, a fotografijom se bavi od ranih dana. Izlagao je na 20-ak skupnih i klupskih izložbi, i pripremio devet samostalnih u Zagrebu i Varaždinu.

Uz autorsku fotografiju, snimio je mnoge kataloge drugih umjetnika, naslovnica i ilustracija nekoliko knjiga i tehničke dokumentacije za potrebe industrije. Od 2013. godine živi u Varaždinu.

U predgovoru koji potpisuje Klara Macolić stoji slijedeće:

Damir Širola zagrebački je umjetnik s varaždinskom adresom, karakterističan po monokromnim portretnim i dokumentarističkim fotografijama snažnih socijalnih komponenti.

Temeljem iskustva stečenih dugogodišnjim radom njegovo vizualno djelovanje doživljava snažan zaokret 2016. godine, kada fotografije sivih tonova zamjenjuje obojenim radovima posvećenim Davidu Lynchu. Sukladno Lynchovom poimanju fotografskog medija, naglašavanjem subjektivnog iskustva, Širola dokumentarističkoj fotografiji daje novu dimenziju.

Dematerijalizacijom materijalnog prezentirani se trenutak udaljava od granice prepoznatljivog. Apstrahiranjem funkcije u službi forme, vrijeme i mjesto fotografiranja postaju irelevantni, a u središte izraza dolazi igra između kadriranja gledišta i zasićenih kolorističkih kontrasta. Fokusirajući se na efemerno, motivi gube svoju svakodnevnu ulogu te su prikazane siluete, providna stakla, cvijeće, zapaljena vatra, ugao nadstrešnice, krma broda i sl. u službi zabilježbe vizualno kvalitetnog trenutka; koji bi bez fotografskog objektiva ostao zaboravljen.

Bit Širolinih fotografija nije u predmetnosti prikazanih motiva, već u prenesenom značenju i likovnosti koju oni tvore. Na taj način pomno birani detalji postaju bezvremenski te ne začuđuje da je u izloženim fotografijama likovna kritika prepoznala dohvaćenu magiju ili svemoguće slike snova.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!