Povežite se s nama

Život i društvo

Klizišta – sve veći problem na županijskim cestama

Objavljeno:

- dana

ŽUC

Nekada su u ŽUC-u unaprijed znali koje sanacije i radovi dolaze “na red” u koje godišnje doba. Kako je klima postala sve ćudljivijom i godišnja se doba više ne izmijenjuju prema kalendarskim datumima, nego prema ćudima prirode, tako ni Tomislav Osonjački, novi-stari ravnatelj ŽUC-a, veli da je sve više stvari teško planirati. 

Prema nepisanim pravilima zna se da nakon ljetnih radova, kad se popravljaju ceste, grade raskrižja, osiguravaju kritične točke, kosi trava uz cestu, postavlja signalizacija… na gotovo 1000 kilometara županijskih cesta – dakle čini sve kako bi se ostvario primarni cilj – sigurnost.

Tomislav Osonjački nije bio nimalo iznenađen kad je vrijeme onemogućilo nekad kao po špranci ustaljeni raspored. Kad su iznenađenja bila iznimka, a ne pravilo. Kad je nedavno u roku  od 24 sata pala 71 litra kiše na četvorni metar, svaki eventualni plan pao je u vodu. Ne samo da još nisu bila sanirana sva klizišta koja su “čekala na red” – iako je velik dio odrađen, poput onoga u Vinici, Cestici, Brezničkom Humu, Bednji… – nego su se otvorila nova. 

Čak ni to ne bi bio preveliki problem da se nisu otvorila neka klizišta na potpuno neočekivanim mjestima. Na do sada stabilnim područjima zemlja se jednostavno, kako veli Osonjački, “odronila u trenu”.

Ljudski faktor

Jedan od najneočekivanijih i svakako najtežih slučajeva je klizište na Haliću. – Na cijelom tom nestabilnom terenu imamo što manjih, što većih klizišta. Sada se na dva do tri kilometra otvorilo pet-šest klizišta. Osim što je u jednom dijelu najopasnije zbog velike koncentracije kuća, ujedno je, dio ceste kroz šumu prema Vrtlinovcu – naskuplje za sanirati. Strmine su velike. To su ogromne cifre. Kad bismo ove sekunde krenuli riješavati cijeli Halić, prema grubim procjenama to bi stajalo oko pet milijuna kuna. Znači deset posto našeg proračuna na četiri kilometra ceste,  govori Tomislav Osonjački. 

Jedan od najneočekivanijih i svakako najtežih slučajeva je klizište na Haliću

– Sigurno ćemo tijekom cijele jeseni u skladu s mogućnostima sanirati još neka klizišta i pripremiti ceste za zimu. S obzirom na kontinuiranost problematike, nastavljamo s tim i u proljeće, zaključuje. Obilne kiše, ne znače, dakle, samo poplave, nego su i velika prijetnja za otvaranje klizišta. – Kod ekstremnih kiša nema te pozicije, odvodnje, koja može baš sve “progutati”, s obzirom na konfiguraciju terena naše županije.

Jer ni sama se odvodnja ne projektira za ekstremne slučajeve. Voda je probila u Knegincu, Jakopovcu… našim kritičnim pozicijama. Dakle, nema te odvodnje koja je u stanju to spriječiti. Ista je stvar i sa snijegom. Najčešće je pitanje tko je kriv. S obzirom na sve ćudi prirode, teško je govoriti o krivici. To su neočekivane i neuobičajene situacije, kad je teško govoriti o krivcu. Ipak, izdvojio bih nerazumne poteze ponekih stanovnika. Recimo, posjeku drveće zbog “boljeg pogleda”, ne razmišljajući da upravo ono i njegovo jako korijenje spriječava zemlju da proklizi, poučava Tomislav Osonjački.

Kod obilnih kiša nema te odvodnje koja može sve “progutati”. Ni sama odvodnja se ne projektira za ekstremne slučajeve

Ljetni period se primiče kraju. Iako, Tomislav Osonjački veli da više nema toga, “ljetni – zimski”, već da se sve to isprepleće, ipak pitamo za planove zimske sezone, koja službeno započinje (rekao bi Osonjački, “samo na papiru”) 15. studenoga, jer snijeg može pasti i prije. – Osnovni nam je cilj održati ceste otvorenima, barem za osobne automobile. Zakon nam omogućava i zatvaranje ceste ako nije sigurna za promet, a nemamo sredstava za sanaciju. Na sreću, rijetko kad, ako isključimo onu tešku zimu 2012.-2013., kad smo, umjesto uobičajenih osam, na zimu potrošili 15 milijuna kuna, dolazimo u situaciju da moramo zatvoriti cestu.  Ako se to i dogodi, onda je to na svega nekoliko sati,zaključuje Tomislav Osonjački, kojemu tijekom razgovora ne prestaje zvoniti telefon. – Radimo prema prioritetima. Nema drugog kriterija, rezolutan je Osonjački.

Značajno je podignuta sigurnost na cesti

Novi-stari ravnatelj ŽUC-a, izabran jednoglasno na Županijskoj skupštini, treći mandat službeno će početi odrađivati 1. siječnja.
Na pitanje što bi izdvojio u dosadašnjih osam godina rada kao ravnatelj ŽUC-a, veli: – Teško je bilo što izdvojiti. Svaki je dan poseban i doslovno se u jednom danu događa jako puno stvari. Mislim da smo ipak u tih osam godina podignuli kvalitetu cesta i, što je najvažnije, značajno je “podignuta” sigurnost – crnih točaka u suradnji s MUP-om, presvuklo se desetak kilometara “tepiha”, riješili su se deseci klizišta, ceste se proširile, napravljeni nogostupi – svake se godine zaista puno ulagalo. Cilj nam je da svaki dan bude sve bolje.

Trenutak

Čak ni to ne bi bio preveliki problem da se nisu otvorila neka klizišta na potpuno neočekivanim mjestima. 
Na do sada stabilnim područjima zemlja se, jednostavno, kako veli Osonjački “odronila u trenu”

71 litra kiše po četvornom metru nedavno je pala u roku od 24 sata.  Obilne kiše, osim poplava, uzrokuju i otvaranje novih klizišta

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Svjetleći objekt obasjao nebo iznad Varaždinske i Međimurske županije: Izgledalo je kao raketa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

suze svetog lovre, kiša meteora, perzeidi

U redakciju Regionalnog tjednika javili su se čitatelji iz svih dijelova Varaždinske županije koji su vidjeli svjetleći objekt na nebu, a pretpostavlja se da je riječ o meteoru.

– Iza 18 sati vidjeli smo svjetlo koje je izgledalo kao raketa plavkaste boje – javlja čitateljica iz Varaždina.

Svjetlo se vidjelo i na ludbreškom području, ali i u dijelovima Međimurja.

Astronom Korado Korlević potvrdio je pak za 24sata da je viđeno nebesko tijelo oko 18 sati.

– Mogu potvrditi da je poslije 18 sati viđeno nebesko tijelo. Vidjeli su ga i ljudi u Zadru. Pregledat ćemo snimke i napraviti triangulaciju pa ćemo vidjeti gdje je prošao – rekao je kratko astronom Korado Korlević.

Danas u večernjim satima na Facebooku se oglasio i Hrvatski astronomski savez.

– Obzirom na mnoge upite i dojave o vrlo sjajnom meteoru bolidu koji se iz Hrvatske vidio večeras oko 18:28, želimo izvijestiti javnost da je pojačana meteorska aktivnost očekivana obzirom da je prognozirani maksimum aktivnosti meteorskog roja Orionida u ranim jutarnjim satima 21. listopada – napisali su na Facebooku.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje