Povežite se s nama

U fokusu

Klizište na Banjščini uništilo je jedini dom Gordane Levatić, a institucije je potpuno zaboravile: “Sve to utjecalo je na moje zdravlje”

Objavljeno:

- dana

U rujnu 2014. godine u varaždinskom kraju dva tjedna je neprestano kišilo. To je stvorilo velike probleme mještanima diljem Varaždinske županije. Izlijevale su se rijeke i potoci, podrumi su bili poplavljeni, a u nekim područjima kuće su bile ozbiljno ugrožene.

U to vrijeme, točnije 15. rujna, aktiviralo se klizište na Banjščini u Općini Gornji Kneginec. Tu noć s 14. na 15. rujna nikad neće zaboraviti Gordana Levatić.

Trauma
– Pucalo je cijelu noć i nisam znala što je. Tek kad sam u 4 ujutro izašla, vidjela sam da je cijela kuća napukla. Istog dana s dvjema kćerima, od 13 i 16 godina, iselila sam se iz opasnog objekta. Bojala sam se za svoj i njihov život – ističe Gordana Levatić prisjećajući se nemilih događaja otprije nešto manje od osam godina.

Sa svojim kćerima otišla je u sestričninu kuću, da bi se potom preselila u praznu kuću u kojoj je živjela sestričnina majka. Iz te kuće nedavno se iselila i s dvjema kćerima, koje su danas punoljetne, uselila se u objekt svojih roditelja od 30 četvornih metara.

Ja to zovem apartman. Morale smo se iseliti, nismo imale kamo. Nije vam lako kad živite u 30 kvadrata s dvjema kćerima. Izbora nisam imala jer mi je plaća premala da bih dobila kredit – istaknula je Levatić.

No prije nego što se opet skućila sa svojim kćerima, Levatić je od brojnih institucija tražila da joj pomognu oko stambenog zbrinjavanja. Četiri godine nakon što se morala iseliti iz nekretnine u kojoj je živjela 17 godina, javila se na javni poziv Ministarstva graditeljstva za ostvarenjem prava stambenog zbrinjavanja. Bilo je to 2018. godine, no zbog potresa u Zagrebu u ožujku 2020. i na Baniji u prosincu 2020. godine njezin zahtjev pao je u drugi plan.

Nerazumijevanje

– Nakon što sam se iselila iz svoje nekretnine u kojoj sam bila od 1997. godine, bila sam u šoku. Nekako sam se kao samohrana majka snašla. Nakon što je raspisan javni poziv Ministarstva graditeljstva kad je ministar bio Predrag Štromar, očekivala sam da će mi se nekako pomoći. No dogodio se potres u Zagrebu, pa na Baniji, i moj zahtjev te zahtjevi još nekolicine ljudi su stavljeni sa strane – ističe Levatić, koja se potom javila na mnoge adrese.

– Nitko nema sluha. Pokušavala sam doći do aktualnog župana Stričaka. Pisala sam premijeru Plenkoviću, Ministarstvu financija, pučkom pravobranitelju, Vladinom Uredu za stambeno zbrinjavanje. Jedino tko je stvarno korektan je jedan čovjek iz Ministarstva graditeljstva koji samo govori: “Bude…” – ističe Levatić, koja je zbog toga očajna.

– Sve to utjecalo je na moju psihu. Malo mi sada nedostaje da se rasplačem. Vele da od toga nema ništa, ali barem je čovjeku lakše kad se dobro isplače – gotovo je kroz suze rekla Gordana Levatić, koja se ne misli vraćati u objekt koji je vidno oštećen.

– Meni je tu bilo lijepo, no nikad se ovdje neću vratiti. Tu je nemoguće živjeti – ističe Levatić.
No neki mještani Banjščine nisu otišli iz svojih objekata nakon aktivacije klizišta 2014. godine.

Objekti koji su stradali moći će se sanirati uz državnu subvenciju tek nakon što se sanira klizište. Radovi na sanaciji klizišta započeli su u ljetu 2019. godine, no nakon nekoliko mjeseci su završili i ništa se nije napravilo.

– Županijska uprava za ceste Varaždinske županije u suradnji s Hrvatskim vodama i Općinom Gornji Kneginec započela je sanaciju klizišta na Banjščini u ljetu 2019. godine nakon projektiranja i revidiranja projekta. Ukupna vrijednost radova nakon provedene javne nabave iznosi oko 3 milijuna kuna, a projekt su sufinancirale Hrvatske vode s milijun kuna. Odmah nakon početka radova izvođaču, koji je imao sve uvjete, dio vlasnika zabranio je i onemogućio radove. Radovi se zbog sveobuhvatnog projekta nisu mogli nastaviti jer je u dijelu projekta predviđena i sanacija pozicija na privatnim zemljištima – ističu iz Županijske uprave za ceste.
Iz Hrvatskih voda ističu da je za radove na sanaciji klizišta na Banjščini tada utrošeno 156.000 kuna.

– Radovi na terenu su započeli 2019. godine i ubrzo nakon toga su zaustavljeni s obzirom na to da privatni vlasnici nekretnina uz cestu nisu dopustili pristup i zahvat na svom zemljištu. Utrošeno je 156.000 kuna, od čega su Hrvatske vode sufinancirale 50 % (78.000 kuna) obavljenih radova, a sve prema Odluci o izvršenju Plana upravljanja vodama za 2019. godinu. Od tog vremena, prema informacijama koje mi imamo, rješavaju se imovinskopravna pitanja. Hrvatske vode su isključivo u pravnom položaju sufinancijera. Investitor i upravitelj ceste je ŽUC – ističu iz Hrvatskih voda i dodaju da u 2021. godini Varaždinska županija nije podnijela zahtjev za doznaku sredstava za radove sanacije klizišta i usluge stručnog nadzora na klizištu Banjščina.

Alarmantno

U međuvremenu je Hrvatski geološki institut bio na terenu na zahtjev jednog od mještana.
Utvrdili su da su pukotine na objektima i oštećenja na županijskoj cesti posljedice dugotrajnih polaganih pokreta na padini te slijeganja, koje je također prisutno na širem području padine, te da je šire područje padine nestabilno.

– Pretpostavka je da su pokreti bili intenzivni 2014. godine, a da su nakon toga prešli u dugotrajne i polagane, a uslijed nepovoljnih uvjeta (obilne padaline) mogu se ponovno intenzivirati. Glavni uzročnik pokreta je prisutnost vode na padini, tj. procjeđivanje po kontaktu tlo/lapor na nekoliko metara dubine. Šire područje je nestabilno, odnosno ugrožena je i županijska cesta te tridesetak kuća i objekata. Neke su s većim oštećenjima i za očekivati je pojavu novih pukotina – stoji u inženjerskogeološkom mišljenju HGI-a.

Institut je napomenuo da će se, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, situacija samo pogoršati, da je padina u graničnom stanju stabilnosti te da je u slučaju bilo kakvih zahvata potreban stručni nadzor.

Djelovati?

Iz mišljenja proizlazi da je stanje na terenu alarmantno. Svjesni su toga, vjerojatno, i u Županijskoj upravi za ceste.

– Tijekom izričite zabrane od strane dijela vlasnika, Županijska uprava za ceste je u suradnji s Hrvatskim vodama sanirala mnoga klizišta diljem Županije, te je i dalje spremna u slučaju dopuštenja radova svih vlasnika nastaviti radove na sanaciji predmetnoga klizišta u najkraćem mogućem roku – ističu iz Županijske uprave za ceste.

Hrvatske vode i dalje bi sufinancirale sanaciju klizišta na Banjščini.

– U 2022. godini Hrvatske vode su osigurale u Planu upravljanja 25 milijuna kuna za sufinanciranje sanacije klizišta na području Republike Hrvatske, pa tako i za navedeno klizište kada se stvore uvjeti za nastavak radova na sanaciji klizišta na Banjščini – zaključuju iz Hrvatskih voda.

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje