Međimurska županija je 2011. godine u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenula projekt klonske selekcije sorte moslavac, u Međimurju poznatijeg kao pušipel. Stari nasadi ove sorte bili su izloženi raznim problemima: od zaraze virusima, akumulacije mutacija do šarolikosti unutar samih nasada, što je zahtijevalo selekciju kojom će se izdvojiti uniforman i sa zdravstvenog aspekta čisti materijal.

Sam projekt pokrenut je na inicijativu međimurskih vinogradara i vinara s ciljem popravljanja kvalitete sadnog materijala i genetske osnove pušipela, koji će služiti za unaprjeđenje proizvodnje vina robne marke ove međimurske sorte.

Rezultate projekta „Klonske selekcije pušipela“ predstavili su zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman i voditelj projekta, ujedno predstavnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Darko Preiner.

– Pušipel je naša autohtona sorta kojoj posvećujemo veliku pažnju jer smatramo da u njoj leži budućnost međimurskog vinogradarstva. Dosadašnja iskustva nam govore da se najlakše predstavljamo autohtonošću koju nam pušipel nudi i koji daje širok spektar proizvodnje vina. Nekada je ova sorta sa sobom nosila lošu konotaciju, a danas osvaja zlatna i srebrna odličja na najutjecajnijim svjetskim natjecanjima vina, što znači da su naši vinari uložili mnogo znanja i truda te prilagodili agrotehničke uvjete u vinogradima da bi došli do takve vrhunske kvalitete – istaknuo je predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurske županije „Hortus Croatiae“ David Štampar.

Moglo bi Vas zanimati:

FOTO Gotovo 50 izlagača predstavlja se na bogatom 22. Sajmu cvijeća u Prelogu

U petak, 21. travnja, u Prelogu na trgu Franje Tuđmana otvoreno je 22. izdanje Sajma cvijeća u organizaciji preloške Turističke zajednice i Grada,...

Od 32 početna klona pušipela koji su u matičnom nasadu na imanju vinarije Horvatovih zasađeni 2011. godine, do danas su stručnjaci s Agronomskog fakulteta izdvojili pet klonskih kandidata koji su se pokazali najkvalitetnijima i koji su upotrijebljeni za podizanje certificiranog matičnjaka. Zbog visokog rizika od zlatne žutice vinove loze na području Međimurja podignuti su i predbazni te bazni matičnjaci na sigurnom lokacijama.

Voditelj projekta Darko Preiner naglasio je da će se nastaviti s promatranjem klonova.

– Svaki od pet klonova ima svoju specifičnost zbog koje je putem selekcije izdvojen. Zainteresiranost međimurskih vinogradara je velika te je krenula sadnja izdvojenih klonova u skladu s dostupnim materijalom. Naša daljnja suradnja će se razvijati uz evaluaciju klonova u smislu prilagodbe tehnologije u vinogradu i podrumima da bi se maksimalno iskoristio njihov potencijal – otkrio je Preiner.

Odabirom najboljih klonova slijedi njihova registracija pri nadležnim institucijama, a osim podizanja kakvoće vina iz Međimurja, projekt je snažan poticaj gospodarskom i turističkom razvoju gornjeg Međimurja zahvaljujući dobroj suradnji međimurskih vinara, Agronomskog fakulteta i Međimurske županije.

– Projekt smo od samog početka ocijenili iznimno važnim za daljnji razvoj poljoprivrede, vinogradarstva i vinarstva te smo u njega u zadnjih deset godina uložili više od 680.000 kuna. Ovim projektom dajemo konkretnu pomoć našim vinogradarima jer smo stvorili vlastiti nasad da bismo imali vrlo kvalitetnu i izvornu sadnicu, a sada je na vinogradarima da iskoriste priliku i uključe se u što većem broju s ciljem brendiranja pušipela kao međimurske zaštićene robne marke – zaključila je Sandra Herman.