Povežite se s nama

Život i društvo

Klub hrtova Hrvatske održao međunarodno natjecanje pasa

Život i društvo

Ludbreg je kriznu godinu završio u plusu, a sada ruku prijateljstva i pomoć pružaju stradalima u potresu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iako su mjeseci ograničenja pristupa stranim tržištima u vrijeme koronakrize teško pogodili hrvatsku privredu, a napose turistički i uslužni sektor, industrijski gradovi na sjeveru zemlje ipak daleko manje osjećaju posljedice krize.

Štoviše, kako doznajemo od Dubravka Bilića, gradonačelnika Ludbrega, grad kojim rukovodi je lani uspješno funkcionirao te je u njemu prisutna nada u novi početak.

Ostvarili sve planirano

– Prošla je godina bila teška iz niza razloga jer smo imali dva lockdowna i trebalo se brzo uskladiti s tim novim situacijama. Poput drugih, i mi smo bili uplašeni, jer nije se znalo kako će to sve skupa funkcionirati i hoće li prihodi Grada pokriti sve što je bilo planirano. Nismo znali kako će godina završiti, ali s obzirom na to da je ludbreško gospodarstvo okrenuto izvozu, uspjeli smo tu priču zajedno s poduzetnicima dobro odraditi. Čak i unatoč drugom lockdownu, sve je prošlo bolje nego što smo očekivali. Naime, pad prihoda u Gradu Ludbregu nije se ni dogodio, već smo na godišnjem nivou zabilježili njihov malen rast od oko 2 % – objasnio je Bilić, koji smatra da je to odraz stabilnosti i ispravnosti orijentacije na izvozno gospodarstvo „jer ono jedino daje garanciju rasta i budućnosti ovakvih sredina“.

Nažalost, ondje gdje je lokalna samouprava prvenstveno oslonjena na turizam i uslužne djelatnosti, osjetio se značajan pad prihoda.

– Ludbreg i drugi industrijski gradovi bili su u ovoj situaciji u prednosti tijekom 2020. godine. Uspjeli smo okončati sve što je planirano i ostvariti predviđena ulaganja. Čak nam je pošlo za rukom kreditirati državu zahvaljujući europskim projektima vrijednima oko 3,5 milijuna kuna, i godina je završena s plusom u proračunu. Ludbrežani su dokazali da se i u kriznim vremenima može uspješno upravljati gradovima i općinama, odnosno uspješno ih razvijati neovisno o situaciji koja nije nimalo bezazlena – ističe gradonačelnik.

U intervjuu za Regionalni tjednik osvrnuo se i na gradski proračun, koji je lani završio na 60 milijuna kuna, dok je onaj za 2021. konzervativno planiran na 55 milijuna kuna.

– Očekujemo da taj iznos na kraju bude i veći, ali mnogo toga ovisi i o novoj poreznoj reformi, koja opet uzima sredstva JLS-ima. U ovom trenutku nam nije poznato kako će to sve skupa funkcionirati, ali se nadamo najboljem, jer prema našim projekcijama, problema ne bi trebalo biti – optimističan je Bilić.

No, neizvjesnost je ipak prisutna jer nitko nema pojma hoće li i u kojoj mjeri cjepivo za COVID-19 utjecati na relaksaciju epidemioloških mjera.

– Ta problematika brine naše izvoznike jer su im neka zatvorena tržišta lani bila nedostupna. Međutim, ako se cjepivo pokaže efikasnim, ludbreško područje imat će ove godine rast i u segmentu turizma. S relaksiranim mjerama možemo očekivati pomake u turističkoj ponudi jer je Ludbreg grad koji dio svojih prepoznatljivosti bazira na Međunarodnom sajmu cvijeća i Svetoj nedjelji. Nastojimo grad promovirati kao mjesto zdravog života koje je povezano s prirodom i usmjereno aktivnom odmoru kroz bavljenje biciklizmom, planinarenjem, kajakingom, šetanjem i drugim oblicima rekreativnog sporta. Trudimo se što više građana uključiti u vid turizma koji preferira zdrav razvoj grada, u kojem oni zainteresirani mogu ostvarivati prihode u branši – rekao je Bilić, napomenuvši da grad mora steći sigurnost i za neka buduća krizna vremena.

Povratak prirodi

Dodao je da turizam nipošto ne smije ostati zanemaren, već bi napokon trebao prodisati, ne samo u ovom pitoresknom kraju nego i u cijeloj Hrvatskoj. Stoga ne čudi da se upravo na primjeru Ludbrega može uočiti kako u praksi izgleda kada jedan grad nastoji maksimalno urediti zelene površine i približiti ih stanovnicima.

– Ono što mnogi ne razumiju kada je riječ o Ludbregu je činjenica da je ovaj grad duboko povezan s prirodom. Njime prolazi i rijeka Bednja, koju nastojimo učiniti atraktivnom za Ludbrežane, kako bi što više slobodnog vremena provodili na vodi. Uređenjem otoka, koji obuhvaća 9 hektara vodnih površina, isto tako nastojimo ljude dozvati u prirodu, kako bi što više boravili na otvorenom prostoru. Cijeli taj projekt je turistički, namijenjen ljudima koji žele uživati u očuvanim jezerima, rijekama, šumama ili planinama poput Kalnika. Sve to ponajprije radimo radi naših sugrađana, kako bi imali dodatni „dnevni boravak“ u prirodi, koji u ovim pandemijskim uvjetima omogućava lakše druženje s članovima obitelji, susjedima i prijateljima. Uostalom, tako se stvara vezivno tkivo zajedničkog života u gradu – ističe ludbreški gradonačelnik.

Jedan od takvih projekata je uređenje parka oko dvorca Batthyany, koji je u centru grada, ali ipak živi svoj skriveni život. No, uglavnom je zatvoren jer su u dvorcu restauratori.

– Namjeravamo ga dodatno otvoriti i u njemu će se smjestiti etnološka zbirka i drugi muzejski postavi. Rekonstrukcija parka pak podsjeća na onaj stari, obitelji Batthyany, koji nije bio u neposrednoj blizini dvorca, već malo dalje. Bit će na kraju atraktivniji za Ludbrežane i goste koji posjećuju grad. Šetnicom ćemo ga povezati s Arheološkim parkom i Otokom mladosti, što će, slikovito rečeno, rezultirati obnovom svakog pojedinca koji kroči u ovaj prostor okružen prirodom. To je nužno u ovom vremenu koje pred ljude postavlja brojne izazove i teškoće s kojima se teško nosimo – objasnio je Bilić.

Kroz ovu priču grad će nesumnjivo postati većim prijateljem svojih stanovnika i posjetitelja. Štoviše, Ludbreg je ruku prijateljstva pružio i stanovnicima prostora nedavno pogođenih razornim potresima.

– Mnogi zaboravljaju da je Ludbreg početkom 90-ih godina doživio jak potres s epicentrom u Slanju i da znamo što znači živjeti pola godine u strahu i nesigurnosti. To je ostalo u svijesti Ludbrežana, i kada je potres pogodio stanovnike Petrinje, Siska i Gline, svi su se aktivirali. Bilo je privatnih inicijativa, do onih Crvenog križa i Grada, te smo uspješno pokrenuli žurno prikupljanje i slanje pomoći gdje je najpotrebnije. Grad je za to osigurao prostor za prijam i slaganje paketa s osnovnim potrepštinama u sportskoj dvorani. Nažalost, ispostavilo se da se u toj situaciji nisu snašli oni koji bi najviše trebali. To je posljedica nejasno organiziranog sustava civilne zaštite županija i gradova te onoga na nacionalnom nivou. Uostalom, cijeli sustav upravljanja državom je suviše kompliciran i nužno ga je pojednostaviti, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog ovakvih prirodnih katastrofa i epidemija – ukazuje naš sugovornik.

Kako taj sustav nakaradno funkcionira, vidjeli smo lani u ožujku, kada je cijela Hrvatska zatvorena, a u njoj je bilo još 550 „državica“ iz kojih ljudi nisu mogli izlaziti bez propusnica!

– Napravljena je najveća moguća glupost jer nisu poštovane naslijeđene prirodne granice malih „bazena“, kojih je u bivšoj državi bilo oko 127. Od njih je od 1991. godine stvoreno 550 potpuno neprirodnih cjelina koje ne funkcioniraju u izvanrednim situacijama. To se vidi na potresom pogođenim područjima jer nitko ne zna za što je odgovoran općinski, gradski, županijski ili pak nacionalni Stožer civilne zaštite. Stvoren je kaos i građani su po tko zna koji put opravdano pokazali nepovjerenje u institucije – rezolutan je Bilić.

Zakazale institucije

S obzirom na to da institucije nisu reagirale na pravi način, dogodilo se da u kaosu ljudi ginu pri obnovi jer hrle pomoći onima koji sada u zimskim uvjetima nemaju krov nad glavom.

– Nitko ne zna kakva nas zima očekuje i vidjet ćemo kako će se nadležni snalaziti. Predstavnici Grada Ludbrega odvezli su dio pomoći i obilaskom snimili situaciju na tamošnjem terenu. Znajući da su brojne kuće oštećene, bez dimnjaka, bez energenata i mogućnosti ikakvoga grijanja, odredili smo naše prioritete. Odnosno, nakon što smo osigurali inicijalnu pomoć u hrani i ostalim potrepštinama, sada ljudima čiji su objekti stradali u potresu osiguravamo privremene smještajne jedinice. Nažalost, stradalima su zajednica i vodstvo trebali jasno obrazložiti da nikakvih gradnji, betoniranja i zidanja ne može biti u siječnju i dok se zemlja trese. Prošlog tjedna bio sam dva puta u Glini i Petrinji, u kojoj smo istovarivali kontejnere. U jednom trenutku se zatreslo tlo, a takav „lagani“ potres od 3,9 stupnjeva po Richteru strahovito djeluje na tamošnje ljude. Posljedično, oni ne žele ulaziti u svoje domove, pa bili i lakše oštećeni. Oprez je razumljiv u tom prostoru i nužno je djeci i odraslima osigurati stabilnost sna. To nije nimalo lako jer nikakva gradnja sada ne dolazi u obzir – smatra ludbreški gradonačelnik.

Grad Ludbreg je u takvim okolnostima odlučio u suradnji s okolnim općinama kupiti i najugroženijim obiteljima pokloniti metalne kontejnere, u kojima se može prespavati i kuhati obroke.

Kako izbjeći egzodus?

– Grad Ludbreg kupit će četiri takva kontejnera, a okolne općine još toliko. Najvažnije je pomoć pružiti onda kad je potrebno. Nema nikakve koristi gladnomu govoriti da će „dobiti hranu kroz 10 dana“, a tako je i s osiguravanjem smještaja ljudi koji su zbog katastrofalnog potresa postali beskućnici. U obnovu njihovih kuća bit će uloženi silni milijuni iz državnog proračuna i oni koji pristižu iz inozemstva. No, gradnja će početi tek kada seizmolozi kažu da se tlo smirilo. Vjerujem da se s tim može daleko koordiniranije početi već u proljeće. Potrebno je dobro razmisliti koji su materijali najpogodniji za gradnju na takvom području. To su zasigurno drvo i drugi otporni materijali, a uz dobru organizaciju, možda ta obnova prođe s manje prijepora od one po završetku Domovinskog rata. Ključno je da ljudi sada ostanu na svojim ognjištima, jer ako ih privremeno napuste dok ne završi obnova, mnogi se više neće vratiti – zaključio je Dubravko Bilić.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinska biskupija zatvara crkve oštećene u potresu, u nekima reducira zvonjavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije,  održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području ove Biskupije.

Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.

Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja.

Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.

Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.

Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.

Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe.

Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena, ističe se u priopćenju Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.  

Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.

Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.

U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju. Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici.

U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine.  U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na  gibanje zvonika.

U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti. Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.

Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima. Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.

Nastavite čitati