Hrvatski novinar i publicist Mladen Pavković ovih je dana objavio stotu knjigu na temu hrvatskog obrambenog Domovinskog rata! Riječ je o knjizi „Hrvatski novinari – perom i kamerom protiv sile“, a čija je naklada sufinancirana i od Ministarstva hrvatskih branitelja RH.
Među braniteljima i onima koji su stvorili hrvatsku državu bilo je i relativno mnogo novinara, foto-reportera, snimatelja i drugih, tako da je potpuno istinita informacija kako su i ti ljudi dali veliki obol u pobjedi nad srpskim četnicima i domaćim izdajicama.
No, već danas ta se profesija vrlo rijetko, ili se uopće ne spominje, prigodom raznih obljetnica i obilježavanja važnijih datuma iz naše suvremene povijesti. Ako bi pitali, zna li netko nekog novinara iz Domovinskoga rata, većina bi sigurno spomenula Sinišu Glavaševića, a nakon njega dugo, dugo – nikoga.
Međutim, na spomen ploči na zgradi Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu „zlatnim slovima“ uklasana su imena poginulih novinara, tehničara i tv snimatelja. Oni nisu poginuli s puškom u ruci, oni su ubijeni s olovkom ili kamerom samo zato što su svijetu prenosili istinu- ističe uz ostalo autor u predgovoru, te nastavlja:
– Postavlja li itko pitanje što bi se dogodilo s ljudima od pera koji su tijekom rata objavljivali i potpisivali svoje reportaže da smo, nedaj Bože, kojim slučajem rat izgubili? Zar se nitko ne sjeća što se dogodilo s nekoliko stotina novinara koji su u vrijeme II. svjetskog rata objavljivali svoje članke u novinama i tiskovinama NDH? Brozovi partizani jednostavno su ih likvidirali, a jedan manji dio bio je „pošteđen“ na način da su im doživotno zabranili djelovanje u ovoj profesiji, o čemu su opširnije pisali i Josip Grbelja i Tihomir Dujmović. Neki su uspjeli pobjeći u inozemstvu i tamo nastaviti s novinarskim poslom, ali ti i takvi sve do stvaranja hrvatske države, tj. do 1990. nisu se smjeli vratiti u Domovinu. Ni do današnjih dana nitko nije odgovarao za progon i ubijanje novinara. A koliko je Brozovim komunistima uistinu bilo stalo do novinara najbolji je primjer i čuvenog Franje M. Fuisa poznatijeg kao FRA MA FU-a. On je bio jedan od najboljih reportera na ovim prostorima, čak je početkom pedesetih posmrtno dobio i partizansku Spomenicu, (iako nije bio u partizanima), ali iako je poginuo u zrakoplovu 1944., u okolici na Plitvičkih jezera, još nitko ne zna ni gdje je njegov grob. Na moju inicijativu, prije nekoliko godina, podignuta mu je Spomen – ploča na pročelju kuće u kojoj je živio i radio u Zagrebu, a objavio sam i nekoliko reprint izdanja njegovih knjiga. Manje – više sve je to prošlo vrlo šturo i gotovo nezapaženo, pa čak i od onih kolega novinara koji su godinama „kopirali“ Fuisa, koji im je bio i više od uzora. No, mi ne smijemo dopustiti da vrijeme prekrije naše kolege, hrvatske novinare koji su dali i svoje živote za hrvatsku slobodu. Tu u prvom redu mislimo na Sinišu Glavaševića, Gordana Lederera, Stjepana Penića, Tihomira Tunukovića, Živka Krstičevića, Žarka Kaića, Branimira Polovinu, Đuru Podboja, Pava Urbana, Nikolu Stojanca, Ivana Maršića, Tomicu Belavića, Željka Ružičića i Zdenka Purgara…. Svi su oni ubijeni u vrijeme velikosrpske agresije. Glavašević je pronađen na Ovčari, a Penića su četnici zaklali i zapalili! Pavo Urban pao je od minobacačke granate nedaleko Orlandova kipa u Dubrovniku dok je snimao razaranja svoga grada. Žarko Kaić je autor potresnih snimaka hrvatskih izbjeglica s početka Domovinskog rata. Ubijen je u Osijeku snimajući naoko mirni prizor tenkova na cesti…. Njegove zadnje snimke prikazuju tenk udaljen oko pedesetak metara iz kojeg je ispaljen rafal koji ga je pokosio. Pri tome je teže ranjen i njegov kolega Dragan Krička. Ratni zločinci tada su izjavili kako su vojnici JNA mislili da snimatelj umjesto kamere drži protutenkovsko oružje te da nije čudno što je na snimatelja pucano. Ta ista JNA nije željela pomoći ni Gordanu Ledereru kad je bio teško ranjen. Krstičevića su također ubili velikosrpski agresori, baš kao i Tunukovića… Svi su oni, kao i drugi, bili nenaoružani i na zadatku istine. Zbog toga su i ubijeni. Gdje su odgovorni za njihovu smrt? -pita se Pavković.
Ovo su tek samo neki od razloga zbog čega je ova knjiga, koja donosi i životopise poginulih hrvatskih novinara, ugledala svjetlost dana.
– Sve što radim, radim pod geslom – Da se ne zaboravi! – kazao je autor koji već priprema i neke druge knjige vezane uz stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, a koji je uz ostalo snimio i više dokumentarnih filmova vezanih uz hrvatski obrambeni Domovinski rat.
U nedjelju, 21.travnja, u muzeju Dvora Trakošćan održano je uzbudljivo predstavljanje proširene stvarnosti kao novog dodatka stalnom postavu muzeju.
Posjetitelji su s oduševljenjem doživjeli ovu tehnologiju, koja je oživjela povijesni ambijent dvorca. Mnogi su iskoristili priliku za fotografiranje, stvarajući nezaboravne uspomene u ovom jedinstvenom okruženju.
Proširena stvarnost proizašla je iz uspješne suradnje Dvora Trakošćan te poduzeća Delta Reality. Posjetiteljima je omogućeno preuzimanje aplikacije „Oživjeli Trakošćan“ kojom, nakon skeniranja markera u muzeju, mogu vidjeti oživljene prikaze koji dočaravaju kakav je zapravo bio život u dvorcu.
Proteklog tjedna, u Europskom kulturnom centru u palači Palazzo Mora u Veneciji, paralelno s otvorenjem 60. Venecijanskog bijenala, otvorena je izložba “Personal Structures – Beyond Boundaries” u sklopu koje izlaže i varaždinski kipar Nikola Vudrag.
Vudragove skulpture Prometheusa i Atlasa postavljene na samom ulazu u palaču moći će vidjeti tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze posjetiti 60. Venecijanski bijenale, ali i brojne komplementarne izložbe koje će do 24. studenog biti održane u Veneciji.
Izložba Europskog kulturnog centra (ECC) najstarija je takva izložba suvremene umjetnosti koja se održava tijekom Venecijanskog bijenala, a iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Prema riječima glavne organizatorice izložbe, Sare Danielli, do kraja studenog izložbu će posjetiti oko pola milijuna ljudi.
– Tema ovogodišnje izložbe ECC-a nastoji izraziti složenost izazova globalnih migracija i zamršene mreže nacionalnih identiteta, ali i činjenice kako je svatko od nas pod utjecajem određenih okolnosti i granica koje mora nadići. Rad Nikole Vudraga “Prometheus i Atlas” postavljen na samom ulazu u Palazzo Mora simbolično je i ulaz na putovanje kompletnom temom izložbe koja problematizira suočavanje s granicama koje su nam nametnute. Prometheus i Atlas predstavljaju pobunu protiv nepravde u mitološkom kontekstu i te dvije skulpture, visoke tri metra, na ulazu u Palazzo Mora artikuliraju glavnu poruku izložbe, a to je kako je moguće nadići svoje osobne granice, bez obzira na vanjske pritiske i izazove – istaknula je glavna organizatorica izložbe Sara Danielli.
Vudrag u Veneciji izlaže pod produkcijom Metamorphosis Art Projects s londonskom adresom, a podršku varaždinskom kiparu u Veneciji su pružili i predstavnici Grada Varaždina, gradonačelnik Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
– Izuzetno smo ponosni što smo mogli doći u znak podrške izložbi kipara Nikole Vudraga tijekom prestižnog Venecijanskog bijenala. Varaždin je grad koji cijeni kulturu, kreativnost i inovativnost, a imati umjetnika koji je prepoznat na međunarodnoj razini učvršćuje našu predanost razvoju umjetničkih nastojanja Nikole Vudraga, ali i drugih varaždinskih umjetnika. Ovakve izložbe, ne samo da povećavaju ugled našeg grada, već također potiču veze i suradnje koje mogu doprinijeti prepoznatljivosti Varaždina na inozemnoj karti kulture u godinama koje dolaze – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj nakon svečanog otvorenja izložbe.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
