Grad Ivanec ostaje bez svoje vijećnice, SDP i HDZ nezadovoljni ovom odlukom
Posljednja sjednica Gradskog vijeća Ivanca održana je 13. rujna. Gradski vijećnik SDP-a Mihael Slunjski na sjednici Gradskog vijeća iznio je...
KNJIŽEVNA VEČER
– Sretna sam što sam došla u Varaždin, grad anđela – rekla je Karmen Weber Damjanić, autorica knjiga “Dodir svjetla” i “Ždralovgrad” jučer na književnoj večeri održanoj u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović.
Karmen Weber Damjanić profesorica je kineziologije, osnivačica sinkroniziranog plivanja u Hrvatskoj, trenerica plivanja i međunarodna plivačka sutkinja koja sa suprugom i sinom živi u Zagrebu. Prije sedamnaest godina oboljela je od malignog oboljenja koje joj je, kaže, potpuno promijenilo život.
– U trenutku kad saznate da imate maligno oboljenje, vjerujem da čovjek može reagirati na dva načina. Onaj spontani gdje ne priznaje bolest, već se bori ili se prepušta situaciji. Ja sam borac, iz sportske sam obitelji i nisam dvojila, odabrala sam borbu – izjavila je Karmen Weber Damjanić koja je autobiografsku knjigu “Dodir svjetla” objavila 2010. godine, nakon što je punih deset godina rukopis stajao u ladici.
– Uvijek sam voljela pisati, ali sam to uvijek radila uz puno drugih stvari. Kada dođemo do nekih teškoća u životu, zapravo tu prorade razni talenti prema crtanju, modeliranju, pjevanju i slično – kaže autorica na koju je pisanje djelovalo terapeutski. Iako je imala podršku obitelji i medicinskog osoblja, ističe kako se u bolesničkom krevetu u konačnici ipak morala suočiti sa samoćom i bolešću. Tada je upoznala svoj anđela čuvara imena Hab koji joj je otkrio duhovni svijet.
Prije tri godine Karmen Weber Damjanić napisala je “Ždralovgrad”, roman o ljudskim odnosima i bezuvjetnoj ljubavi koji se događa u Ždralovgradu, današnjem gradu Daruvaru. Priča je to o odnosu oca i kćeri. Otac, potaknut svojom starošću i napunivši osamdeset godina pita se što može ostaviti svojoj kćeri.
– Poveznica između “Dodira svjetla” i “Ždralovgrada” jest u tome da jedino od čega živimo i ono što ostaje iza nas jest ljubav – kaže autorica koja poručuje svima kako uvijek postoji svijetlo na kraju tunela.
– Znam da nismo na ovom svijetu slučajno, postoji taj duhovni svijet o kojem puno ne znamo. Sve što napravimo srcem, to su pravi odabiri i sigurno nismo pogriješili. Greške i krivnja ne postoje, nego samo postoje zadaci koji su nam dati – zaključuje autorica.
Izvor: Foto: Marta Konjačić
– Ma ovo nikad nisam doživio. Vele mi svi da se takav ulov događa jednom u 50 godina – ističe Josip Horvat iz Orehovice koji je sredinom rujna na Dravi uhvatio neobičnu zlatnu ribu tešku oko kilograma i dugačku oko 40 centimetara.
Riba je, naravno, vraćena u Dravu, a povele su se rasprave na društvenim mrežama o kakvoj se vrsti radi.
– Sad su tu razne teorije. No, po mojem iskustvo ovo bi bilo nešto između šarana i babuške, najsličnija mi je karasu – dodao je Josip koji je godina član Ribolovnog društva Šaran iz Palinovca.
U ribolov ide otkad zna za sebe, a tome ga je podučio njegov otac.
– To mi je vjerojatno u krvi. Još kao 6-godišnjak sam počeo ići na ribičju. Danas na ribičju idem sa svojim 18-godišnjim sinom Zoranom. Njega sam isto zarazio ribolovom. Nije važno je li to sat ili pet sati, no gotovo svaki dan kad nam vrijeme dozvoli mi smo u ribolovu – objašnjava 41-godišnjak.
On i njegov sin najviše vremena vole provoditi na rijeci.
– Priroda me opušta pa zato najviše ribe lovimo na Dravi. Ne volim baš ribnjake – dodaje 41-godišnjak koji radi u jednoj bravarskoj tvrtki u Murskom Središću.
Što se tiče najvećih ulova, Josip se može pohvaliti ulovima šarana i somova teških oko 8, 9 kilograma, a baš nedavno njegov sin Zoran ulovio je soma od 7,5 kilograma.
– Ne opterećujemo se previše ulovom. Uživamo u prirodi i družimo se – zaključio je 41-godišnjak iz Orehovice.
Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja.
Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.
U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja.
Podaci HZJZ-a o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta
Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.
Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.
Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.
Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%, objavio je HZJZ.
U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.
– Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima – objašnjavaju stručnjaci HZJZ-a.