Rad malih narodnih knjižnica obilježen je izazovima na svakom koraku: od financiranja, prostora, osoblja, programa, ali i senzibilnosti osnivača za knjižničnu djelatnost.
Zbog tih izazova, male knjižnice pokazuju izuzetnu žilavost i sklonost inovaciji, brzim promjenama, prilagodbi i sposobnosti preživljavanja i u najkriznijim situacijama.
Virtualni svijet
– Uvidom u analizu podataka rada Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, vidljivo je da je unatoč prekidu u radu, posebnim mjerama ophođenja s građom i članovima te nedostupnošću pojedinih usluga poslovanje Knjižnice relativno stabilno te da je pandemija COVID- a 19 najviše utjecala na kategorije vezane za učenje i korištenje resursa koji su bili potencijalni prenositelji zaraze (računala, igračke, novine) – kažu iz Grada Preloga.
Nakon normalizacije stanja te navikavanja na tzv. nove normalne uvjete rada koje je propisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Preporukama za rad u knjižnicama i antikvarijatima tijekom epidemije koronavirusa, korisnici su početkom svibnja prošle godine ponovo počeli koristiti sve usluge Knjižnice te u pojačanom broju dolaziti u prostore ustanove.
Plan i program rada za 2020. godinu doživio je minimalne preinake u načinu izvođenja programa koji su iz stvarnog svijeta preseljeni u virtualni te su time ostvarili više virtualnih posjeta nego iste manifestacije u 2019. kada su zabilježeni posjeti bili stvarni/fizički.
– Godina 2021. je proglašena Godinom čitanja pa se nadamo se da ćemo njome kročiti zajedno i hrabro, ali i s potrebnim oprezom. Stoga je važno imati na umu da vrijede protuepidemijske mjere uobičajene za javne prostore koje posjećuje puno ljudi: dezinfekcija ruku, držanje razmaka, nošenje zaštitne maske… Na sve to već smo se i naviknuli, tako da dolazak do omiljenih knjiga možemo smatrati sigurnim i ugodnim. U Knjižnici se jedino možete zaraziti – čitanjem! – poručuju iz Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.
Iz povijesti
Preloška knjižnica je osnovana uz pučku školu 25. listopada 1903. u vrijeme mađarizacije i mađarske uprave, ali je osnivanje hrvatske knjižnice i čitaonice povezano uz djelovanje Hrvatske seljačke stranke nakon I. svjetskog rata. Nakon osnivanja, preloška knjižnica koja je djelovala u Hrvatskom narodnom domu bila je jednim od središta društvenoga i političkog života Preloga u međuratnom razdoblju. Knjižnica je nastavila djelovati i nakon II. svjetskog rata. Do 1993. godine radila je u lošim prostornim uvjetima, a tada je preseljena u nove prostore. Godina 2013. bila je prijelomna za rad i razvoj knjižnice jer je preseljena u nove moderno opremljene prostore u centru grada Preloga na adresi Glavna 33 te je postala dostupna i vidljivija svim kategorijama korisnika i članova.
Godina pandemije
U siječnju su objavljeni iznimno zanimljivi podaci povezani s radom Knjižnice tijekom lanjske godine u brojnim područjima. Što se tiče nabave knjižne i neknjižne građe, u 2020. godini tako je kupljeno 730 novih knjiga (85.000 kuna), otkupljena su 44 komada (4998,50 kuna), darovano im je 306 knjiga u vrijednosti od 24.648.40 kuna, a Knjižnica je dobila i 26 igračaka vrijednih 4000 kuna.
Pogledamo li posjete Knjižnici zbog posudbe, ustanova bilježi 6223 posjeta. Što se tiče virtualnoga svijeta, Knjižnica je ubilježila 4968 takvih posjeta. Manifestacijama je prisustvovalo daljnjih 8676, dok je eKatalog pregledan 4683 puta. Drugi zanimljivi podaci pokazuju da je najposjećeniji mjesec prošle godine bila veljača (1671 korisnik), najposjećeniji dan u tjednu četvrtak, a najposjećeniji sat 11 prijepodne. Što se tiče odnosa spolova korisnika, pomalo je razočaravajuć za muški spol, s obzirom na činjenicu da je 83,9 posto korisnika ženskoga, dok je preostalih samo 16,1 posto korisnika u 2020. bio muškoga spola. To je razlika od više od pet puta!
Najposuđenija knjiga bile su “Priče iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić, koju su korisnici odabrali čak 64 puta. U Knjižnicu je vraćeno 12.748 knjiga, dok je iz nje posuđeno 13.120. Najčitaniji naslov među beletristikom tako je bio kriminalistički roman “Nešto je u vodi” Catherine Steadman, dok je u domeni publicistike najčitanija zbirka meditativnih priča “Čarobne svjetiljke” Davida Fontane. “Priče iz davnine”, koje smo već spomenuli, najčitanija su knjiga iz područja dječje književnosti, dok je među književnošću za mlade najčitaniji naslov bio “Harry Potter i kamen mudraca”. Među top knjigama iz zadnjih dvaju područja čitatelji će sigurno prepoznati i “Trojicu u trnju” Pavla Pavličića, “Vlak u snijegu” Mate Lovraka te “Duha u močvari” Ante Gardaša, kao i “Fahrenheit 451” Rayja Bradburyja, “Tajni dnevnik Adriana Molea 13 i 3/4” Sue Townsend te “Mi djeca s Kolodvora ZOO” Christiane F.
Pogledamo li sastav članova Knjižnice po kategorijama, najviše je odraslih (448). Djece je nešto manje (413), a još je manje mladih (193). Zaposlenih članova je 286, nezaposlena su 73, dok je umirovljenika 89. Studijsku učionicu Knjižnice koristilo je 25 korisnika, dok je 110 njih koristilo računalo za učenje. Čak 142 upita postavljena su za pisanje seminara i stručnih radova, dok je unutar same ustanove ostvareno 75 posudbi (korištenja građe). U vezi s drugim uslugama Knjižnice, igračke su korištene 464 puta, novine 13 puta, a zabilježeno je i jedno korištenje usluge “Čekam bus u Knjižnici”, koja se odnosi na kreativno i slobodno vrijeme za učenike Srednje škole Prelog i nacionalne manjine koje se provodi na kvalitetan način u Knjižnici za vrijeme čekanja autobusa. Usluga se provodi u suradnji s navedenom školom.
Visoka aktivnost
Usmjerimo li pozornost na manifestacije, održano je osam izložbi (pet virtualnih i tri uživo), 30 radionica (kvizovi, kreativne radionice, lov na blago, edukacije), deset predavanja (putopisi, projekti, edukacije), a četiri je puta u ustanovi održana i nastava. Posudbeni odjel Knjižnice veličine je od 190 kvadrata, korisnici se mogu koristiti računalima, kojih je osam, a fond Knjižnice uključuje 31.633 knjige. U ustanovi su djelovali i volonteri/volonterke Antonela (online pričaonice za djecu), Dora (dječje radionice i dezinfekcija građe), Dario (izrada ukrasa i drvenih dekorativnih elemenata), Hrvoje i Nina (uređenje Knjižnice). Oni su ukupno ostvarili više od 200 sati volonterskog rada.
Knjižnica surađuje na nekoliko projekata (Erasmus+, NAPLE, Naša mala knjižnica, ICARUS), a djelatnici su sudjelovali na raznim stručnim usavršavanjima (predavanja, webinari, konferencije, sastanci…) Lokalni partneri ustanove uključuju Dječji vrtić “Fijolica” iz Preloga (posjeti Knjižnici, projekti i poticanje čitanja od najranije dobi), OŠ Draškovec i Narodnu knjižnicu Virje (razmjena iskustva, benchmarking, odnosno usporedba učinka i poslovnih procesa), dok Knjižnica surađuje i s partnerima na projektima s međunarodnim predznakom.
Brojke upućuju na visoku aktivnost neovisno o uvjetima rada, no Knjižnici ipak želimo bolje radne uvjete i još bolje rezultate ove godine!
Priča o Enciklopediji
– Zbog čestih seoba i neprikladnih prostora u kojima je djelovala, naša Knjižnica se ne može baš pohvaliti velikom zbirkom starih i vrijednih knjiga. No, čega nemamo u broju, imamo u kvaliteti. Naime, peti svezak Hrvatske enciklopedije je zloglasna knjiga koju su nacisti dolaskom u Zagreb masovno palili. Gotovo je nemoguće naći komplet sa svih pet. Prva četiri sveska su u opticaju, ali peti… Peti je legenda i praktički sveti gral hrvatske enciklopedistike. Peti svezak su sačuvali jedino autori koji su radili na enciklopediji ili bliski suradnici i prijatelji uredništva koji su ga dobili na poklon “preko veze”. Ostali su spaljeni na lomači.
Pričao mi je tu priču gospodin Mate Ujević, koji je dobio ime po svom djedu Mati Ujeviću, uredniku spomenute Enciklopedije. I on se zaprepastio što imamo taj svezak. Naravno, on ima djedovu zbirku s potpisima autora. Baš je kul imati nešto ovakvo u zbirci. Svaka knjiga ima svoju povijest, ali ovo je knjiga koja je tu povijest stvarala. Mnogi ga žele ali samo ga nas nekolicina ima. Tu i tamo koji nikne na aukciji te postiže cijenu od 12.000 kuna nadalje. U trezoru naše knjižnice, u podrumu kojeg nemamo, čuvamo svih pet svezaka koje smo dobili donacijom dr. Matije Berljaka – objašnjava ravnateljica Knjižnice Maja Izabela Lesinger.
Proteklog tjedna, u Europskom kulturnom centru u palači Palazzo Mora u Veneciji, paralelno s otvorenjem 60. Venecijanskog bijenala, otvorena je izložba “Personal Structures – Beyond Boundaries” u sklopu koje izlaže i varaždinski kipar Nikola Vudrag.
Vudragove skulpture Prometheusa i Atlasa postavljene na samom ulazu u palaču moći će vidjeti tisuće ljudi iz cijelog svijeta koji dolaze posjetiti 60. Venecijanski bijenale, ali i brojne komplementarne izložbe koje će do 24. studenog biti održane u Veneciji.
Izložba Europskog kulturnog centra (ECC) najstarija je takva izložba suvremene umjetnosti koja se održava tijekom Venecijanskog bijenala, a iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Prema riječima glavne organizatorice izložbe, Sare Danielli, do kraja studenog izložbu će posjetiti oko pola milijuna ljudi.
– Tema ovogodišnje izložbe ECC-a nastoji izraziti složenost izazova globalnih migracija i zamršene mreže nacionalnih identiteta, ali i činjenice kako je svatko od nas pod utjecajem određenih okolnosti i granica koje mora nadići. Rad Nikole Vudraga “Prometheus i Atlas” postavljen na samom ulazu u Palazzo Mora simbolično je i ulaz na putovanje kompletnom temom izložbe koja problematizira suočavanje s granicama koje su nam nametnute. Prometheus i Atlas predstavljaju pobunu protiv nepravde u mitološkom kontekstu i te dvije skulpture, visoke tri metra, na ulazu u Palazzo Mora artikuliraju glavnu poruku izložbe, a to je kako je moguće nadići svoje osobne granice, bez obzira na vanjske pritiske i izazove – istaknula je glavna organizatorica izložbe Sara Danielli.
Vudrag u Veneciji izlaže pod produkcijom Metamorphosis Art Projects s londonskom adresom, a podršku varaždinskom kiparu u Veneciji su pružili i predstavnici Grada Varaždina, gradonačelnik Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
– Izuzetno smo ponosni što smo mogli doći u znak podrške izložbi kipara Nikole Vudraga tijekom prestižnog Venecijanskog bijenala. Varaždin je grad koji cijeni kulturu, kreativnost i inovativnost, a imati umjetnika koji je prepoznat na međunarodnoj razini učvršćuje našu predanost razvoju umjetničkih nastojanja Nikole Vudraga, ali i drugih varaždinskih umjetnika. Ovakve izložbe, ne samo da povećavaju ugled našeg grada, već također potiču veze i suradnje koje mogu doprinijeti prepoznatljivosti Varaždina na inozemnoj karti kulture u godinama koje dolaze – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj nakon svečanog otvorenja izložbe.
Dvor Trakošćan s velikim zadovoljstvom poziva sve zainteresirane na službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Otvorenje će se održati u dvorcu, 24. travnja, u srijedu, s početkom u 19 sati, a izložba će sve prisutne provesti kroz bogatu tematsku priču koja istražuje složene dinamike braka.
Osim službenog otvorenja izložbe, posjetitelje očekuje bogat glazbeni program, impresivan light show te prilika za druženje s muzealcima, što će upotpuniti ovo posebno događanje.
„Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
