Bio sajam “Đurđica” u subotu u Društvenom domu Jurketinec
Bio sajam "Đurđica" održat će se sutra, 17. veljače, u Društvenom domu Jurketinec. Manifestacija se održava od 9 do 15...
Kockanje i klađenje – kada zabava prelazi u ovisnost?
Odgovor su dali stručnjaci Zavoda dr. Andrija Štampar.
Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje.
Socijalno kockanje je kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter, ne donosi psihičke ili društvene posljedice, postoji kontrola nad vremenom, novcem i porivom za kockanjem. Drugim riječima, socijalno prihvatljivo kockanje odnosi se na ulaganje novca koji se, ako se i izgubi, smatra cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca, a koje ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice po osobu, obitelj ili društvo.
Patološko kockanje prihvaćeno je kao psihički poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (DSM-III) još 1980. godine te se klasificira kao poremećaj kontrole nagona. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osijeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost i uzbuđenje pri kockanju, ali i količina uloženog novca. Prema istraživanju Pasternaka (1999.), patološko kockanje uobičajeno počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Adolescenti su rizični zbog same prirode razvoja i odrastanja, praćene znatiželjom i otkrivanjem svojih granica.
Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj značajno povećala dostupnost igara na sreću, što je u konačnici dovelo i do sve većeg broja korisnika igara na sreću. Napredak tehnologije omogućio je praćenje novih igara i sportskih događanja te ulaganje novca kroz jedan klik. Promidžba igara dostupna je na svim medijima pa tako vrlo često možemo čuti reklame koje u prvi red stavljaju luksuzan život, prestiž, zabavu te „financijsku slobodu“.
Provedena istraživanja pokazala su kako je u Hrvatskoj 50.000 do 100.000 ljudi pogođeno ovisnošću o kockanju, što je svakako zabrinjavajući podatak. Problem je još veći ako uzmemo u obzir da ova ovisnost, kao i svaka druga, ne pogađa samo kockara, nego i njegove najbliže: roditelje, supružnike, djecu i prijatelje. Iako će se nekome postotak ukupne populacije koji možemo nazvati patološkim kockarima, koji iznosi 1 do 3%, učiniti malen i nevažan, za usporedbu možemo reći da taj broj od 40.000 do 120.000 ljudi višestruko premašuje ukupan broj ovisnika o ilegalnim drogama.
Iako je kockanje tijekom pandemije djelomično ograničeno (zatvaranje casina u „lock downu“ i manje sportskih događanja na koja se može kladiti), on-line kockanje ostaje dostupno u čitavom periodu, a prema istraživanjima bilježi se sve veći broj korisnika on-line igara na sreću. Financijska kriza neizravno djeluje na sklonost kockanju, što su potvrdila istraživanja provedena na području Islanda i Grčke, koja su pokazala značajan porast korisnika igara na sreću tijekom financijske krize. Istraživanja su pokazala veću sklonost kockanju i veće financijsko zaduživanje kod osoba koje se služe „on-line casinom“, u odnosu na osobe koje se klade na sportska događanja.
U nedostatku sportskih događaja za klađenje bilježi se porast u igranju on-line pokera, ruleta i slot igara. Uzevši u obzir da on-line kockanjem izostaje stvarni osjećaj trošenja novca, veća je vjerojatnost gubljenja kontrole u trenutku kockanja, u smislu češćeg kockanja sa značajno većim ulogom, bez percepcije da se radi o stvarnom novcu. Svojstva internetskog kockanja mogu predstavljati posebnu opasnost po mentalno zdravlje, posebice u pandemiji kada su mnogi ljudi zatvoreni u svojim domovima, a bili su prisiljeni prilagoditi se brzim promjenama radnih uvjeta, visoku razinu psihosocijalnog stresa, anksioznost i depresiju.
Tipični razlozi za on-line kockanje uključuju lakoću i dostupnost, ali i dosadu te potiskivanje negativnih emocija.
Stres uzrokovan pandemijom i financijska kriza mogu biti dodatni okidači za kockanje. Tijekom pandemije velik broj ljudi ostao je bez posla, a kockanje se na prvu može činiti kao idealno rješenje u obliku lake zarade, uz malo sreće kroz nekoliko klikova. Kao dva važna prediktora kockanja navode se aleksitimija (op. nedostatak prepoznavanja i odsustvo senzibilnosti za vlastite i tuđe emocije) i impulzivnost. S vremenom, oblik kockanja prestaje biti važan, dovoljna je činjenica da je novac uložen te da postoji neizvjesnost i uzbuđenje oko ishoda, što je zapravo i smisao kockanja.
Istraživanje je potvrdilo kako su simptomi anksioznosti i depresivnosti bili prisutni kod gotovo 50% ispitanika, koji su se posljednja tri tjedna suzdržavali od kockanja, što jasno ukazuje na zaključak da je riječ o ovisnosti.
Naravno da sve osobe koje igraju igre na sreću nisu patološki kockari. Gdje je onda granica između socijalno prihvatljivog kockanja i kockanja kao poremećaja kontrole nagona?
Uginuo je belgijski ovčar Jazzy, potražni pas HGSS-a Čakovec. Od Jazzyja su se HGSS-ovci oprostili i putem Facebooka.
-Nakon skoro 12 godina prijateljstva, danas nas je napustio naš Jazzy. Sa svojim je vodičem Nevenom Putarom život posvetio traganju i spašavanju unesrećenih. Nakon nebrojeno domaćih i međunarodnih treninga te uspješnih potraga, bolest je odlučila da je vrijeme da se odmori – stoji u objavi HGSS-a Čakovec.
Jazzy je, između ostalog, uz svog vodiča i HGSS, 2019. godine primio “Certificate of Commendation”, visoko priznanje Velike Britanije za izniman trud i zahvalu za iscrpljujuću petodnevnu uspješnu akciju traganja i spašavanja nestalog britanskog državljana na Mljetu.
-Dragi Jazzy, iako tužni, zahvalni smo što si odabrao baš nas. Naš je gubitak velik, ali smo sigurni da nas i sad čuvaš veselo trčkarajući nekim novim prostranstvima. Spavaj mirno Jazzy! – napisali su HGSS-ovci.
Svih 50 nedjelja, praznika i blagdana do kraja 2024. godine u Varaždinu se Zaključkom gradonačelnika Nevena Bosilja proglašavaju danima javnih manifestacija i sajamskim danima, objavio je Grad Varaždin na svojoj službenoj internetskoj stranici.
Grad Varaždin je u suradnji s Turističkom zajednicom u zaključku koji će se početi primjenjivati od 1. travnja 2024. detaljno razložio da će u cilju povećanja kulturno-turističku ponude organizirati niz javnih manifestacija koje će trajati punih devet mjeseci.
Tako je u zaključku detaljno navedeno: od 1.4. do 31.5. će biti održana manifestacija Proljeće u Varaždinu, u sklopu koje će biti održano 90 programa, nakon toga, od 1.6. do 22.8.2024.godine bit će održana manifestacija Ljeto u Varaždinu, u sklopu koje će biti održano oko 80 programa, 15.08.2024.godine, blagdan Velike gospe, od 23.8. do 1.9.2024. godine bit će organizirana manifestacija Špancirfest u sklopu koje će biti održano 500 programa, od 2.9. do 28.11.2024. godine bit će organizirana manifestacija Jesen u Varaždinu s planiranih 50 događanja, a od 29.11.2024. godine do 31.12.2024. godine manifestacija Advent u Varaždinu s planiranih 100 različitih programa.
Pored nedjelja u vrijeme navedenih manifestacija, navedeno je i 11 neradnih dana do kraja godine:
01.04.2024. Uskršnji ponedjeljak – Ponedjeljak
17.04.2024. Dan izbora – Srijeda
01.05.2024. Praznik rada – Srijeda
30.05.2024. Dan državnosti i Tijelovo – Četvrtak
22.06.2024. Dan antifašističke borbe – Subota
05.08.2024. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – Ponedjeljak
15.08.2024. Velika Gospa – Četvrtak
01.11.2024. Dan svih svetih – Petak
18.11.2024. Dan sjećanja na žrtve Dom. rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – Ponedjeljak
25.12.2024. Božić – Srijeda
26.12.2024. Sveti Stjepan – Četvrtak
Navedenim zaključkom tih dana u vremenu od 6:00 do 22:00 sata omogućuje se prigodna prodaja na kioscima i štandovima koji su dio javnih i sajamskih manifestacija, a u vrijeme blagdana Velike Gospe te manifestacija Špancirfest i Advent vrijeme prigodne prodaje produžuje se do 24:00 sata.
U zaključku se obrazlaže kako u cilju produženja turističke sezone i povećanja obujma turističke ponude Grad Varaždin i Turistička zajednica grada Varaždina provode različite aktivnosti na proširenju njegove kulturno-turističke ponude. Na temelju dosadašnjih vrlo uspješnih manifestacija Špancirfest i Advent u Varaždinu, koje su u bitnome doprinijele rastu dolazaka turista cijele 2023. godine od čak 21% u odnosu na 2022.godinu, finaliziraju se pripreme programa i projekta koji će ove godine još više povećati kulturno-turističku ponudu grada, a time i broj gostiju te ukupnu potrošnju u trgovini i ugostiteljstvu.