Povežite se s nama

U fokusu

Koja sramota: najavili početak gradnje kanalizacije, a natječaji su im propali!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Je li projekt izgradnje kanalizacije u Varaždinu i deset općina, koji provodi Varkom, ugrožen?

To pitanje otvorio je prošlog utorka županijski vijećnik HDZ-a Anđelko Stričak, koji je izvijestio da su propala dva Varkomova natječaja. Varkom je 18. listopada poništio natječaj za dogradnju i sanaciju kanalizacijske mreže Grada Varaždina, čija je procijenjena vrijednost gotovo 100 milijuna kuna. Poništen će biti i dvostruko „teži“ natječaj, onaj za dogradnju i rekonstrukciju pročistača, ključnog objekta Aglomeracije Varaždin.

Atraktivni posao

Izgradnja kanalizacije najveći je infrastrukturni projekt ikad pripreman u Varaždinskoj županiji: u sklopu projekta Aglomeracija Varaždin treba biti izgrađeno 220 kilometara kanalizacijske mreže, više od 100 prepumpnih stanica, sustava za mjerenje i drugih objekata, kao i pročistač vrijedan više od 200 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ulaganja je više od 800 milijuna kuna, od čega bi čak 70 posto trebalo biti financirano EU novcem, iz Kohezijskog fonda Europske unije.

Međutim, veliko je pitanje kad će se stanovnici prigradskih naselja Varaždina i općina Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica moći priključiti na kanalizacijsku mrežu.

Vlado Vlašić, direktor Varkoma: “Financiranje iz EU nije upitno. Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda.”

Devet mjeseci nepovratno je izgubljeno na natječaju za gradnju pročistača: raspisan je u siječnju, a Varkom će ga sad poništiti. Za taj atraktivni posao natjecalo se čak deset zajednica ponuditelja, gotovo iz cijele Europe. Ponude su poslali Nijemci, Grci, Poljaci, Belgijanci, Slovenci, Španjolci, a i hrvatske tvrtke. Među njima su bili varaždinski GK grupa i Zagorje Tehnobeton, kao članovi različitih zajednica ponuditelja. Sedam ponuda je odbijeno, a posao je dodijeljen Izraelcima, tvrtki Tahal Consulting Engineers. Varkomovo povjerenstvo je njihovu ponudu ukupne vrijednosti 227,4 milijuna kuna odabralo kao najpovoljniju. Međutim, pet zajednica ponuditelja se žalilo na takvu odluku, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) je sve žalbe uvažila. Varkom će morati platiti više od pola milijuna kuna žalbenih troškova, ali – što je još gore – poništiti i taj natječaj, jer je DKOM ocijenio da nijedna ponuda ne odgovara uvjetima nadmetanja.

Utrka s vremenom

Nije to prvi ni jedini zahtjevni postupak javne nabave koji će biti poništen. Međutim, nije u tome problem. Varkom je ovime ušao tešku i neizvjesnu utrku s vremenom, jer se kao rok za dovršetak svih zahtjevnih radova dosad stalno navodio kraj 2018. godine. Stoga je pitanje jesu li natječaji pripremljeni i objavljeni prekasno, ali i hoće li zbog kršenja rokova EU odbiti „keširati“ oko 500 milijuna kuna?

– Projekt Aglomeracije Varaždin ide dalje, kao što je i planirano – ustvrdio je direktor Varkoma Vlado Vlašić u srijedu. Brza reakcija je, čini se, uslijedila kako bi se umirila javnost. Vlašić je poručio da financiranje nije upitno, pri čemu je iznio drugačije rokove za dovršetak radova. – Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda, a to ne znači da se uređaj ne može graditi dodatne dvije godine. Sredstva su osigurana i to nema veze s izgradnjom, nego s preuzetim obvezama prema EU da će naselja određene veličine imati treći stupanj pročišćavanja – rekao je Vlašić.

Stričak: Međimurci svoju kanalizaciju dovršavaju, a mi nemamo ni izvođače radova

Je li moguće taj treći stupanj, a to je stroža obrada otpadnih voda, postići a da nije gotov uređaj koji će te vode pročišćavati? Prema Vlašiću, to je moguće. Rokove smo provjerili i u službenim dokumentima. U revidiranom Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva iz 2010. kao rokovi za ispunjenje EU za Aglomeraciju Varaždin naveden je 31. prosinca 2018.

Taj rok je u skladu s onime što je dosad javno iznosio župan Predrag Štromar, koji se hvalio da je Županija koordinator kompleksnog projekta. U ožujku 2015. je održano veliko predstavljanje na kojem je istaknuto da je „zadatak do kraja 2018. godine izgraditi i pustiti u pogon“ svih dvjestotinjak metara cjevovoda, svih stotinjak objekata, ali i pročistač.

Prošlog mjesca, 20. rujna, župan Predrag Štromar je ustvrdio da se „uskoro može očekivati početak radova“. Svega 30-ak dana kasnije potpuno drugačija priča: Vlašić je otkrio da su raspisali pet od osam natječaja, ali dosad nije potpisan nijedan ugovor! Nije htio nagađati hoće li do sredine sljedeće godine uopće biti izabran izvođač radova za pročistač, a kamoli kad će početi radovi. Naveo je kako se nada da će u proljeće početi izgradnja kanalizacije u Varaždinu, ali samo u slučaju da u „drugom pokušaju natječaj normalno protekne“.

Prvi ugovor – za informiranje javnosti

Za izgradnju kanalizacijske mreže, stotinjak objekata i pročistač Varkom mora raspisati ukupno osam natječaja. I dok su natječaji za gradnju kanalizacijske mreže u Varaždinu te dogradnju i rekonstrukciju pročistača poništeni, u tijeku je žalbeni postupak na drugu odluku o izboru tvrtke koja će sve radove nadzirati. 
Direktor Varkoma Vlašić je naveo da je dosad završen samo natječaj za vođenje cijelog projekta, kao i onaj za informiranje javnosti i vidljivost projekta. Ugovori još nisu potpisani. Preostala tri važna natječaja, ona za gradnju kanalizacije u svim općinama, još nisu ni raspisani.
Prvi ugovor „težak“ 1,2 milijuna kuna Varkom bi trebao potpisati sa zagrebačkim Inženjerskim biroom i slovenskim Ericom, čija će zadaća biti da o provođenju projekta Aglomeracije informiraju javnost. Možda će time, ako ništa drugo, javnost barem dobiti pouzdane informacije o tome što se uistinu događa s najvećim projektom u povijesti Varaždinske županije.

AGLOMERACIJA

U sklopu projekta Aglomeracija Varaždin kanalizacija treba izgrađena u prigradskim naseljima Varaždina i općinama Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica. Prema službenom planu, rok za dovršetak je 31. prosinca 2018.

Izvor:
Foto:

U fokusu

INTERVJU Dubravko Bilić: Besplatni vrtići i jeftiniji domovi za starije umjesto politike stranačkih i osobnih interesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ludbreg danas slavi Dan Grada, a s gradonačelnikom Bilićem razgovarali smo o projektima, planovima, ali i trenutnoj političkoj situaciji. Među osnivačima je Nezavisne platforme sjever, čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec.

Ludbreg se ove godine opet upisao na kartu svijeta. Ovaj put zbog jedinstvenog obrazovnog programa kakvog nitko prije njih u Hrvatskoj nije realizirao. Kroz projekt “Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području”, izgradili su Newton sobe, i to uz stari mlin, na području koje je bilo prepušteno propadanju. U svijetu postoji samo 45 Newton soba, a jedine u Hrvatskoj imat će Ludbreg.

Za Ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića ovo je jedan od najljepših projekata, a za Ludbreg koji slavi svoj dan, sigurno jedan od ljepših poklona.

– Riječ je o obrazovanju i ulaganju u naše najmlađe. Želja nam je da kroz priču Regionalnog znanstvenog centra Lori govorimo i o Ludbregu kao mjestu koje pruža dodatne mogućnosti za obrazovanje za cijeli sjever, odnosno Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju te Zagrebačku županiju – rekao nam je Bilić.

Obrazovanje je sigurno prioritet, ali po pitanju projekata, Ludbreg je daleko dogurao i u drugim područjima. Među vodećima su po pitanju EU projekata, konstantno ulažu u komunalnu infrastrukturu, a ulažu i velike napore u brendiranju outdoor turizma. Da se trud isplati i da Ludbreg postaje sve više prepoznatljiv sportašima, rekreativcima i svima onima koji vole boravak u prirodi i takve sadržaje govori i činjenica da se upravo u Centru svijeta odvija Welcome Spring festival, manifestacija koja iz godine u godinu privlači sve više ljudi.

Razvoju turizma sigurno je doprinijela i suradnja s okolnim općinama, a da je spajanje i povezivanje itekako neophodno Bilić napominje već dulje vrijeme.

– Povezivanje i suradnja su ključni ako želimo razvijati ovaj naš kraj. Praktički od osnutka države stvara se ovisnost o Zagrebu, što politički, što u samom funkcioniranju, a prvenstveno financiranju. Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki. I to je jedan dobar primjer kako se zajednički može bolje i efikasnije funkcionirati – kaže Bilić.

Kad ste već spomenuli financiranje, nedavno je baš iz Ludbrega stigla inicijativa o financiranju vrtića, odnosno stvaranju preduvjeta da vrtiću budu besplatni za sve roditelje.

Naša je država centralizirana fiskalno, teritorijalno, ali prije svega politički. Da, vrtići za mališane od 4 do 6 godina starosti mogu i trebaju biti besplatni, a inicijativa i prijedlog Nezavisne platforme sjever je da država preuzme financiranje vrtića na način kako se financira i osnovnoškolsko obrazovanje. Time bi se gradovima i općinama dala mogućnost za razvijanje projekata poput naših Newton soba. Međutim, prvenstveno je cilj olakšati roditeljima.

Znači li to da gradovi i općine sada ne mogu razvijati takve projekte?

Mogu, neki gradovi, ali u manjoj mjeri. Većina općina nažalost nema tu mogućnost. Sada ima novca, puno više nego prije 20 ili 30 godina, ali čeka u EU fondovima. Zbog smanjenog financijskog kapaciteta pojedinih općina taj novac ostaje neiskorišten. Općine jednostavno nemaju novca da bi takve projekte sufinancirale. Tu je i nedostatak stručnih kadrova koji bi u općinama projekte pripremali. Svjestan sam da je možda kriva percepcija da ljudi po općinama ne rade ništa. To zaista nije tako. Naša država i dalje ima ogromni birokratski aparat, koji JLS-ovi moraju zakonski poštovati pa se događa da se zaposlenici općina isključivo time bave. Grad Ludbreg s druge strane ima i kapaciteta i stručnih kadrova da takve projekte izradi i privede kraju, ali se vrtimo u krug. Nažalost postali smo zemlja koju je zarobila birokracija i politika interesa, prije svega stranačkih, a i osobnih.

Došli smo u situaciju da smo postali zemlja nezadovoljnih ljudi, u situaciju da ljudi više ne vjeruju ni u dobre projekte jer je javni prostor godinama zagađen aferama, raznim neispunjenim obećanjima i svađama među političarima. Toliko se kao pojedinci povlačimo u sebe i više ne percipiramo ni ono dobro za našu sredinu. Prije svega trebamo vratiti povjerenje u ljude, međusobnu suradnju i u konačnici, moramo postati svjesni da ovaj kraj vrijedi, isto kao i ljudi koji ovdje žive. Predugo smo bili zapostavljeni.

Kako to mislite zapostavljeni?

Premijer Plenković, ministri, i ostali dužnosnici su zaista u zadnja dva mjeseca bili puno putra u našem kraju. Ali nije ništa novo da nas pohodi vrh države pred izbore. Sve dosadašnje vlade zapostavljale su ovaj kraj. Nemamo more, ali mi ovdje imamo Bednju, Plitvicu, Dravu i Muru, plodnu zemlju, šume, vinograde… I jako vrijedne ljude, koji su doduše tihi. Pa se onda dogodi da je sjever Hrvatske i dalje na začelju po plaćama, da se pomaže istoku i jugu, da se ulaže u tunele i ceste uz obalu, a mi na primjer čekamo rotor u Selniku ili rekonstrukciju ceste prema Varaždinskim Toplicama godinama, iako svi znaju da su to crne točke i predstavljaju prometnu ugrozu.

Ljudima je bitno da imaju standard kakav zaslužuju, od cesta, uređenih ulica, makadamskih puteva, pa do ulaganja u obrazovanje i turizam. Lokalne sredine moraju biti bogatije, u smislu stvaranja boljih mogućnosti i boljeg standarda za svoje mještane. Ovako ih stalno tjeramo da budu na čekanju, da budu strpljivi jer ima važnijih projekata u drugim sredinama.

Naši ljudi nisu zaslužili da budu potplaćeni, da rade za premale plaće i jedva preživljavaju u miroviiu, da im se stalno govori da nema novca da bi im se uredila ulica ili uredilo igralište… a upravo s takvim problemima se suočavaju brojni načelnici. Znam da to nije jasno ljudima koji dane provode u zagrebačkim uredima i budimo realni, takvi ljudi pišu pravila, uredbe i zakone. I zato kažem da je politika sve udaljenija od ljudi.

Kad smo kod politike, Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. Ipak, nije bilo političke volje s viših instanca da projekt zaživi.

Da, ali to ne znači da ćemo mi odustati. Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Trenutno imamo situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.

Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina. Drago mi je da se napokon i na razini županije govori o važnosti uvođenja novog modela javnog prijevoza, ali isto tako znamo da problem nije od jučer.

Mi smo taj projekt do sada uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i došli smo do faze kad ga možemo implementirati. I tu se najbolje vidi što znači biti na čekanju. Čekati autobus da odete do doktora, u školu, na trening, na kavu s prijateljima koji neće doći. Ali zato dolazi autobus za Njemačku, Norvešku, Nizozemsku koji odvozi naše mlade ljude koji se ne budu vratili.

Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Osobno mi je želja da ovaj projekt što prije zaživi. Jer sada imamo ljude u općinama odsječene od gradova. Zaboga, nismo u srednjem vijeku da ne možemo omogućiti školarcima da idu na treninge autobusom u Ludbreg ili Varaždin ili umirovljenicima da odu liječniku ili u trgovinu. Kao da nije dovoljno da ti umirovljenici jedva krpaju kraj s krajem. Na žalost, do ovoga projekta je stalo jedino nama i nikome drugom.

Umirovljenike u zadnjih nekoliko mjeseci svi spominju

Zapravo je to tužno jer umirovljenici ne žive teško samo pred izbore, a nažalost već smo se više puta uvjerili da im nije bilo bolje ni poslije izbora. Kad letimično pročitate medije vidite da dosta stranaka ima dobrih dijelova programa, pa i onih vezanih za umirovljenike. Nažalost, većina tih predizbornih ostane samo to – predizborni program. Povećanje mirovina svakako treba biti prioritet jer ove jednokratne pomoći ne rješavaju problem dugoročno. Međutim, isto tako je važno riješiti problem nedostatka domova za starije, što je jedan od razloga što je smještaj u domovima toliko poskupio da si ga sve manje ljudi uopće i može priuštiti. Zato smo mi u Nezavisnoj platformi sjever razradili model prema kojem bi se u svakom gradu, a po potrebi i u pojedinim općinama, izgradio dom za starije odnosno centri koji bi pružali cjelodnevnu skrb starijim osobama koji bi na taj način mogli čim dulje u svojim domovima. Time bi omogućili da naši stariji mirovinu provode blizu svojim obitelji, u svom gradu, a i puno, puno jeftinije.

I za kraj, što očekujete od kampanje, a što od rezultata izbora ?

Ako je suditi prema ovome što smo do sad gledali i slušali, dobro je da će kampanja biti kratka. Jer, sve se svodi na svađe, pozive na testiranja i tko je bolji ili jači. Nažalost takva se politika iz saborskih klupa preselila i na lokalnu razinu i to je zato jer u politici zapravo i nema nekih promjena, ljudima su se nudile stalno iste opcije, koje su, ovisno o rezultatima izbora, samo mijenjale strane. Pa vidimo i sada da su stranke koje su još donedavno bile u Vladi s HDZ-om, sad idu u koaliciju s SDP-om. To je samo dokaz da je politika sama sebi svrha i da se sve svodi na interese pojedinaca u strankama. Mislim da je građanima dosta velikih političkih priča i zastava koje nastoje biti dobri i prema jugu i sjeveru i zapadu i istoku. I u takvim odnosima uvijek bolje prolaze oni koji su glasni i imaju više vremena od nas.

U stvarnom životu, a pod tim mislim sve ono što se ljudima događa, od malih plaća, visokih cijena, mizernih mirovina, nemogućnosti da djeci omoguće sve što bi htjeli, je nažalost situacija sve teža. Jer kako drugačije objasniti s jedne strane da netko tvrdi da nam nikad nije bilo bolje i da plaće nisu bile nikad veće, a s druge strane one koji govore da su ovi prvi krivi što nam nije dobro. Zato je jasno i normalno da je izlaznost na izborima sve manja i da ljudi imaju osjećaj da nemaju za koga glasati. Nezavisna platforma Sjever na izbore izlazi samostalno u našoj izbornoj jedinici jer smatramo da je vrijeme da kažemo dosta odnosu na koji se država i politika odnosila prema ovome kraju. Za razliku od većine ostalih mi ne moramo slušati nikoga u Zagrebu, nismo nikome ništa dužni, politički put nam ne određuju iz nekih ureda u metropoli i u Saboru ćemo biti glas naših vrijednih ljudi sa sjevera. Svi već lokalno radimo kao načelnici, gradonačelnici, župani, vijećnici i svakodnevno rješavamo probleme i vodim nove projekte.

Podravci najbolje znaju kako je u Podravini i koliko nam svima znači Podravska magistrala koje nema ni u planovima, isto tako Međimurci najbolje znaju šta treba Međimurju, Zagorci najbolje znaju što treba Zagorju. I to je bit priče. Ne trebaju nam strančarenja jer si takvu politiku više Hrvatska ne može priuštiti zbog realnih problema koje sam ranije spomenuo. Bolji standard, veće plaće i mirovine, besplatni vrtići, jeftiniji domovi i efikasniji prijevoz, uređene ceste i modernije obrazovanje, zdravstvo bez korupcije… Zvuči jednostavno jer zapravo i je jednostavno, ali to ni jednoj političkoj opciji do sad nije odgovaralo jer im se valjda činilo da bi bez ideologija i svađa njihovo djelovanje izgubilo smisao.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvati dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.

Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.

Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.

Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).

Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje