Povežite se s nama

U fokusu

Koja sramota: najavili početak gradnje kanalizacije, a natječaji su im propali!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Je li projekt izgradnje kanalizacije u Varaždinu i deset općina, koji provodi Varkom, ugrožen?

To pitanje otvorio je prošlog utorka županijski vijećnik HDZ-a Anđelko Stričak, koji je izvijestio da su propala dva Varkomova natječaja. Varkom je 18. listopada poništio natječaj za dogradnju i sanaciju kanalizacijske mreže Grada Varaždina, čija je procijenjena vrijednost gotovo 100 milijuna kuna. Poništen će biti i dvostruko „teži“ natječaj, onaj za dogradnju i rekonstrukciju pročistača, ključnog objekta Aglomeracije Varaždin.

Atraktivni posao

Izgradnja kanalizacije najveći je infrastrukturni projekt ikad pripreman u Varaždinskoj županiji: u sklopu projekta Aglomeracija Varaždin treba biti izgrađeno 220 kilometara kanalizacijske mreže, više od 100 prepumpnih stanica, sustava za mjerenje i drugih objekata, kao i pročistač vrijedan više od 200 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ulaganja je više od 800 milijuna kuna, od čega bi čak 70 posto trebalo biti financirano EU novcem, iz Kohezijskog fonda Europske unije.

Međutim, veliko je pitanje kad će se stanovnici prigradskih naselja Varaždina i općina Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica moći priključiti na kanalizacijsku mrežu.

Vlado Vlašić, direktor Varkoma: “Financiranje iz EU nije upitno. Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda.”

Devet mjeseci nepovratno je izgubljeno na natječaju za gradnju pročistača: raspisan je u siječnju, a Varkom će ga sad poništiti. Za taj atraktivni posao natjecalo se čak deset zajednica ponuditelja, gotovo iz cijele Europe. Ponude su poslali Nijemci, Grci, Poljaci, Belgijanci, Slovenci, Španjolci, a i hrvatske tvrtke. Među njima su bili varaždinski GK grupa i Zagorje Tehnobeton, kao članovi različitih zajednica ponuditelja. Sedam ponuda je odbijeno, a posao je dodijeljen Izraelcima, tvrtki Tahal Consulting Engineers. Varkomovo povjerenstvo je njihovu ponudu ukupne vrijednosti 227,4 milijuna kuna odabralo kao najpovoljniju. Međutim, pet zajednica ponuditelja se žalilo na takvu odluku, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) je sve žalbe uvažila. Varkom će morati platiti više od pola milijuna kuna žalbenih troškova, ali – što je još gore – poništiti i taj natječaj, jer je DKOM ocijenio da nijedna ponuda ne odgovara uvjetima nadmetanja.

Utrka s vremenom

Nije to prvi ni jedini zahtjevni postupak javne nabave koji će biti poništen. Međutim, nije u tome problem. Varkom je ovime ušao tešku i neizvjesnu utrku s vremenom, jer se kao rok za dovršetak svih zahtjevnih radova dosad stalno navodio kraj 2018. godine. Stoga je pitanje jesu li natječaji pripremljeni i objavljeni prekasno, ali i hoće li zbog kršenja rokova EU odbiti „keširati“ oko 500 milijuna kuna?

– Projekt Aglomeracije Varaždin ide dalje, kao što je i planirano – ustvrdio je direktor Varkoma Vlado Vlašić u srijedu. Brza reakcija je, čini se, uslijedila kako bi se umirila javnost. Vlašić je poručio da financiranje nije upitno, pri čemu je iznio drugačije rokove za dovršetak radova. – Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda, a to ne znači da se uređaj ne može graditi dodatne dvije godine. Sredstva su osigurana i to nema veze s izgradnjom, nego s preuzetim obvezama prema EU da će naselja određene veličine imati treći stupanj pročišćavanja – rekao je Vlašić.

Stričak: Međimurci svoju kanalizaciju dovršavaju, a mi nemamo ni izvođače radova

Je li moguće taj treći stupanj, a to je stroža obrada otpadnih voda, postići a da nije gotov uređaj koji će te vode pročišćavati? Prema Vlašiću, to je moguće. Rokove smo provjerili i u službenim dokumentima. U revidiranom Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva iz 2010. kao rokovi za ispunjenje EU za Aglomeraciju Varaždin naveden je 31. prosinca 2018.

Taj rok je u skladu s onime što je dosad javno iznosio župan Predrag Štromar, koji se hvalio da je Županija koordinator kompleksnog projekta. U ožujku 2015. je održano veliko predstavljanje na kojem je istaknuto da je „zadatak do kraja 2018. godine izgraditi i pustiti u pogon“ svih dvjestotinjak metara cjevovoda, svih stotinjak objekata, ali i pročistač.

Prošlog mjesca, 20. rujna, župan Predrag Štromar je ustvrdio da se „uskoro može očekivati početak radova“. Svega 30-ak dana kasnije potpuno drugačija priča: Vlašić je otkrio da su raspisali pet od osam natječaja, ali dosad nije potpisan nijedan ugovor! Nije htio nagađati hoće li do sredine sljedeće godine uopće biti izabran izvođač radova za pročistač, a kamoli kad će početi radovi. Naveo je kako se nada da će u proljeće početi izgradnja kanalizacije u Varaždinu, ali samo u slučaju da u „drugom pokušaju natječaj normalno protekne“.

Prvi ugovor – za informiranje javnosti

Za izgradnju kanalizacijske mreže, stotinjak objekata i pročistač Varkom mora raspisati ukupno osam natječaja. I dok su natječaji za gradnju kanalizacijske mreže u Varaždinu te dogradnju i rekonstrukciju pročistača poništeni, u tijeku je žalbeni postupak na drugu odluku o izboru tvrtke koja će sve radove nadzirati. 
Direktor Varkoma Vlašić je naveo da je dosad završen samo natječaj za vođenje cijelog projekta, kao i onaj za informiranje javnosti i vidljivost projekta. Ugovori još nisu potpisani. Preostala tri važna natječaja, ona za gradnju kanalizacije u svim općinama, još nisu ni raspisani.
Prvi ugovor „težak“ 1,2 milijuna kuna Varkom bi trebao potpisati sa zagrebačkim Inženjerskim biroom i slovenskim Ericom, čija će zadaća biti da o provođenju projekta Aglomeracije informiraju javnost. Možda će time, ako ništa drugo, javnost barem dobiti pouzdane informacije o tome što se uistinu događa s najvećim projektom u povijesti Varaždinske županije.

AGLOMERACIJA

U sklopu projekta Aglomeracija Varaždin kanalizacija treba izgrađena u prigradskim naseljima Varaždina i općinama Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica. Prema službenom planu, rok za dovršetak je 31. prosinca 2018.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje