Povežite se s nama

U fokusu

Koja sramota: najavili početak gradnje kanalizacije, a natječaji su im propali!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Je li projekt izgradnje kanalizacije u Varaždinu i deset općina, koji provodi Varkom, ugrožen?

To pitanje otvorio je prošlog utorka županijski vijećnik HDZ-a Anđelko Stričak, koji je izvijestio da su propala dva Varkomova natječaja. Varkom je 18. listopada poništio natječaj za dogradnju i sanaciju kanalizacijske mreže Grada Varaždina, čija je procijenjena vrijednost gotovo 100 milijuna kuna. Poništen će biti i dvostruko „teži“ natječaj, onaj za dogradnju i rekonstrukciju pročistača, ključnog objekta Aglomeracije Varaždin.

Atraktivni posao

Izgradnja kanalizacije najveći je infrastrukturni projekt ikad pripreman u Varaždinskoj županiji: u sklopu projekta Aglomeracija Varaždin treba biti izgrađeno 220 kilometara kanalizacijske mreže, više od 100 prepumpnih stanica, sustava za mjerenje i drugih objekata, kao i pročistač vrijedan više od 200 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ulaganja je više od 800 milijuna kuna, od čega bi čak 70 posto trebalo biti financirano EU novcem, iz Kohezijskog fonda Europske unije.

Međutim, veliko je pitanje kad će se stanovnici prigradskih naselja Varaždina i općina Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica moći priključiti na kanalizacijsku mrežu.

Vlado Vlašić, direktor Varkoma: “Financiranje iz EU nije upitno. Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda.”

Devet mjeseci nepovratno je izgubljeno na natječaju za gradnju pročistača: raspisan je u siječnju, a Varkom će ga sad poništiti. Za taj atraktivni posao natjecalo se čak deset zajednica ponuditelja, gotovo iz cijele Europe. Ponude su poslali Nijemci, Grci, Poljaci, Belgijanci, Slovenci, Španjolci, a i hrvatske tvrtke. Među njima su bili varaždinski GK grupa i Zagorje Tehnobeton, kao članovi različitih zajednica ponuditelja. Sedam ponuda je odbijeno, a posao je dodijeljen Izraelcima, tvrtki Tahal Consulting Engineers. Varkomovo povjerenstvo je njihovu ponudu ukupne vrijednosti 227,4 milijuna kuna odabralo kao najpovoljniju. Međutim, pet zajednica ponuditelja se žalilo na takvu odluku, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) je sve žalbe uvažila. Varkom će morati platiti više od pola milijuna kuna žalbenih troškova, ali – što je još gore – poništiti i taj natječaj, jer je DKOM ocijenio da nijedna ponuda ne odgovara uvjetima nadmetanja.

Utrka s vremenom

Nije to prvi ni jedini zahtjevni postupak javne nabave koji će biti poništen. Međutim, nije u tome problem. Varkom je ovime ušao tešku i neizvjesnu utrku s vremenom, jer se kao rok za dovršetak svih zahtjevnih radova dosad stalno navodio kraj 2018. godine. Stoga je pitanje jesu li natječaji pripremljeni i objavljeni prekasno, ali i hoće li zbog kršenja rokova EU odbiti „keširati“ oko 500 milijuna kuna?

– Projekt Aglomeracije Varaždin ide dalje, kao što je i planirano – ustvrdio je direktor Varkoma Vlado Vlašić u srijedu. Brza reakcija je, čini se, uslijedila kako bi se umirila javnost. Vlašić je poručio da financiranje nije upitno, pri čemu je iznio drugačije rokove za dovršetak radova. – Kraj 2018. je rok u kojem sva naselja moraju imati treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda, a to ne znači da se uređaj ne može graditi dodatne dvije godine. Sredstva su osigurana i to nema veze s izgradnjom, nego s preuzetim obvezama prema EU da će naselja određene veličine imati treći stupanj pročišćavanja – rekao je Vlašić.

Stričak: Međimurci svoju kanalizaciju dovršavaju, a mi nemamo ni izvođače radova

Je li moguće taj treći stupanj, a to je stroža obrada otpadnih voda, postići a da nije gotov uređaj koji će te vode pročišćavati? Prema Vlašiću, to je moguće. Rokove smo provjerili i u službenim dokumentima. U revidiranom Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva iz 2010. kao rokovi za ispunjenje EU za Aglomeraciju Varaždin naveden je 31. prosinca 2018.

Taj rok je u skladu s onime što je dosad javno iznosio župan Predrag Štromar, koji se hvalio da je Županija koordinator kompleksnog projekta. U ožujku 2015. je održano veliko predstavljanje na kojem je istaknuto da je „zadatak do kraja 2018. godine izgraditi i pustiti u pogon“ svih dvjestotinjak metara cjevovoda, svih stotinjak objekata, ali i pročistač.

Prošlog mjesca, 20. rujna, župan Predrag Štromar je ustvrdio da se „uskoro može očekivati početak radova“. Svega 30-ak dana kasnije potpuno drugačija priča: Vlašić je otkrio da su raspisali pet od osam natječaja, ali dosad nije potpisan nijedan ugovor! Nije htio nagađati hoće li do sredine sljedeće godine uopće biti izabran izvođač radova za pročistač, a kamoli kad će početi radovi. Naveo je kako se nada da će u proljeće početi izgradnja kanalizacije u Varaždinu, ali samo u slučaju da u „drugom pokušaju natječaj normalno protekne“.

Prvi ugovor – za informiranje javnosti

Za izgradnju kanalizacijske mreže, stotinjak objekata i pročistač Varkom mora raspisati ukupno osam natječaja. I dok su natječaji za gradnju kanalizacijske mreže u Varaždinu te dogradnju i rekonstrukciju pročistača poništeni, u tijeku je žalbeni postupak na drugu odluku o izboru tvrtke koja će sve radove nadzirati. 
Direktor Varkoma Vlašić je naveo da je dosad završen samo natječaj za vođenje cijelog projekta, kao i onaj za informiranje javnosti i vidljivost projekta. Ugovori još nisu potpisani. Preostala tri važna natječaja, ona za gradnju kanalizacije u svim općinama, još nisu ni raspisani.
Prvi ugovor „težak“ 1,2 milijuna kuna Varkom bi trebao potpisati sa zagrebačkim Inženjerskim biroom i slovenskim Ericom, čija će zadaća biti da o provođenju projekta Aglomeracije informiraju javnost. Možda će time, ako ništa drugo, javnost barem dobiti pouzdane informacije o tome što se uistinu događa s najvećim projektom u povijesti Varaždinske županije.

AGLOMERACIJA

U sklopu projekta Aglomeracija Varaždin kanalizacija treba izgrađena u prigradskim naseljima Varaždina i općinama Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica. Prema službenom planu, rok za dovršetak je 31. prosinca 2018.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje