Zbog značaja poljoprivrednog sektora za razvoj cjelokupnog gospodarstva, ne trebaju čuditi česte poticajne mjere lokalnih, nacionalnih i europskih institucija. Financiranjem i sufinanciranjem programa i projekata u poljoprivredi izravno se potiče proizvodnja hrane koja je osnova većini ostalih prerađivačkih industrija.

Samo u posljednjih mjesec dana poljoprivrednicima su dane mogućnosti prijave na nekoliko različitih natječaja. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 3,1 milijardu kuna za izravna plaćanja, 157 milijuna za projekte iz Programa ruralnog razvoja, 43 milijuna za osiguranje usjeva, 25 milijuna za uzgoj rasplodnih junica…

I lokalna zajednica pomaže poljoprivrednicima. Međimurska županija je za program potpora u poljoprivredi osigurala 1,4 milijuna kuna. Županijski program potpora u poljoprivredi sustavno se provodi od 2014. godine s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede, unapređenja ruralnog prostora, poticanja konkurentnosti poljoprivrede i postizanja održivog razvoja ruralnih zajednica, kao i drugih ciljeva utvrđenih poljoprivrednom politikom Republike Hrvatske, a obuhvaća mjere koje su usklađene s uredbama Europske komisije.

U 2014. godini putem Programa financirana je samo jedna mjera koja je obuhvatila 53 korisnika, dok su u 2019. godini obuhvaćena 393 korisnika.

– U razdoblju od 2014. do 2019. godine za potpore u poljoprivredi isplaćeno je oko 2,1 milijun kuna, a u 2020. godini putem županijskoga Proračuna za ovaj program osigurana su čak 1,4 milijuna kuna. Ulažemo u niz mjera kojima našim poljoprivrednicima želimo dati dodatni vjetar u leđa i motivirati ih da rezultati, brojke i uspjeh u plasmanu kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda na tržište iz godine u godinu budu sve bolji – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec.

Ali kako stvari funkcioniraju u praksi? Jesu li natječaji uistinu koncipirani na način da se svatko, od najmanjih OPG-ova do velikih tržišnih igrača, mogu na njih javiti bez uvlačenja u administrativnu i birokratsku zavrzlamu?

– Udruga pčelara Međimurske županije „Agacija“ redovito se javlja na natječaje koje objavljuje Međimurska županija, ali i Grad Čakovec. Prijavljujemo najčešće projekte koji se odnose na informiranje javnosti, organizaciju izložbi i ocjenjivanja meda, stručna predavanja… Mogu potvrditi da je riječ o vrlo jasnim natječajima kod kojih ne postoje nikakvi problemi vezani uz prijavu – otkrio je predsjednik međimurskih pčelara Željko Trupković.

Pčelari se i pojedinačno svake godine prijavljuju na različite mjere, prije svih one u okviru Nacionalnoga pčelarskog programa.

– Pravila su vrlo jasna i dobro poznata pčelarima, tako da ne postoje prepreke u prijavama. Pčelarima su u Nacionalnom pčelarskom programu najzanimljivije četiri mjere na koje se redovito javljamo: tehnička pomoć pčelarima i pčelarskim organizacijama, suzbijanje štetnika i bolesti, a naročito varooze, racionalizacija troškova selećega pčelarenja i analiza proizvoda. Pozitivna je stvar što je prilagođen Program ruralnog razvoja te se sada na njegove mjere mogu javiti i pčelari jer su smanjene vrijednosne granice. Budući da je za nas to sasvim novo iskustvo, osobno sam angažirao konzultante koji su mi pomogli u pripremi aplikacije – rekao je uspješni međimurski pčelar Trupković.

Jednostavno do potpora ukoliko se natječaju pristupa ozbiljno

I Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, smatra da su uvjeti natječaja prilično jasni:

– Do potpora u poljoprivredi dolazi se vrlo jednostavno, pod uvjetom da se natječajima pristupa ozbiljno. Međimurska županija proizvođačima pruža veliku podršku gdje god može pa nam je tako izašla ususret i s registracijom robne marke „Međimurski kalamper“, čiji je Županija nositelj, kao i s, primjerice, ispitivanjem i kalcifikacijom tla, pri čemu surađuje s Općinom Belica te zajedno sufinanciraju 75-80 posto troškova. Naime, u skladu s tzv. nitratnom direktivom Europske unije, svake četiri godine mora se analizirati tlo na svakoj parceli površine veće od jednoga hektra. Zemlja se ne smije dovesti u loše stanje, odnosno, tlo se ne smije pretjerano osiromašiti. Zato nam regionalna i lokalna samouprava izlaze ususret i sufinanciraju obogaćivanje tla s po 40 posto, što znači da sam poljoprivrednik pokriva samo preostalih 20 posto – objašnjava Mesarić. Za potpore male vrijednosti tako je na stranicama Međimurske županije raspisan Javni poziv za mjere edukacije i stručnog osposobljavanja poljoprivrednika, podizanja i obnove trajnih nasada, nabave i postavljanja sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče, sudjelovanja na sajmovima i izložbama, programe kvalitete, stvaranja robne marke i zaštite međimurskih poljoprivrednih proizvoda, ekološke poljoprivrede, iskorjenjivanja artritisa encefalitisa koza, potpore za građenje, rekonstrukciju i opremanje objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda, potpore za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta na poljoprivrednim gospodarstvima te nabave i zadržavanja uzgojno valjanih nerastova i nazimica. Osim toga, u Pozivu su navedeni podaci tko može i pod kojim uvjetima ostvariti potporu, koji su rokovi podnošenja, potrebna dokumentacija, način podnošenja, dodatne informacije, ostale odredbe i svi potrebni prilozi, čime je podnošenje zahtjeva maksimalno pojednostavljeno.