OTKRIVAMO

– U Varaždinskoj županiji trenutno postoji 150 udomiteljskih obitelji za djecu, a najviše ih ima na području djelovanja Centra za socijalnu skrb Varaždin. 

Na ostalim je područjima Županije udomiteljskih obitelji malo, a najpotrebnije su u Novom Marofu gdje ih je trenutno samo šest, s time da su četiri srodničke – navodi psihologinja Stana Vereš, tajnica Udruge udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije “Zipka”.

Nedostatna podrška

U udomiteljskim obiteljima na području Varaždinske županije trenutno je smješteno 309 djece, s time da ih je gotovo polovica iz  drugih županija, a najčešće dolaze iz Zagreba, Rijeke, Karlovca i Bjelovara.

U tijeku je proces deinstitucionalizacije, čiji je cilj da svako dijete živi u obiteljskom okruženju udomiteljskih obitelji. -Kako bi se smještaj organizirao u najboljem interesu djeteta,  važno je osigurati dovoljan broj udomiteljskih obitelji. U Varaždinskoj županiji broj udomiteljskih obitelji stagnira, a na nekim se područjima i smanjuje. Stoga postoji potreba za novim udomiteljskim obiteljima za djecu, a posebno mlađim i obrazovanijim, jer je prosječna dob udomitelja na razini Hrvatske 55 godina te većina ima završeno srednjoškolsko obrazovanje  – naglašava Katarina Maček,  stručna suradnica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece – udomitelji za djecu, koji je mreža 12 udruga udomitelja diljem Hrvatske,   među kojima su i udruge “Zipka” iz Varaždina i “Nada“ iz Ivanca.

 

Problem je što broj udomitelja u Županiji stagnira, a u nekim područjima je u padu

– Slab interes za bavljenje udomiteljstvom pripisuje se nepovoljnom položaju udomitelja u društvu. Naknada za njihov rad nije rasla unatrag osam godina iako su se troškovi života višestruko povećali. Naknada za korisnika je 1.800 kuna  za dijete predškolske dobi i 2.000 kuna za dijete školske dobi, a naknada udomitelju je 500 kuna za prvo dijete, a za ostalu 400 kuna – ističe Maček te napominje da je problem što su i donatori uglavnom usmjereni na djecu u dječjim domovima  pa ona dobivaju poklone za razne prigode i imaju osigurano ljetovanje i zimovanje, a udomljenoj djeci bi to trebali osigurati udomitelji iz svoje naknade. – Uz to, udomitelji 24 sata na dan skrbe o djeci s raznovrsnim teškoćama te preuzimaju posao koji u ustanovama obavlja tim stručnjaka različitih profila. Dakle, udomiteljima nedostaje stručna pomoć i podrška u prevladavanju raznovrsnih problema s kojima se svakodnevno susreću – zaključuje.

Pokrenuli peticiju

– Zasigurno najveći problem je što udomiteljstvo nije priznato kao profesija kao što je slučaj u susjednim zemljama, Sloveniji, Srbiji i BIH. Udomitelji nakon niza godina rada nemaju niti jedan dan staža i nemaju pravo niti na minimalnu mirovinu – napominje Maček. Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece – udomitelji za djecu pokrenuo je potpisivanje inicijative  za profesionalizaciju udomiteljstva kako bi udomiteljstvo postalo zanimanje temeljem kojeg bi udomiteljima bila priznata sva prava iz radnog odnosa.

Performans mladih

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece – udomitelji za djecu, je od Zamaha putem Natječaja za građanske akcije dobio 13.000 kuna za akciju „Kaj sad s nama“. Cilj akcije je senzibilizacija javnosti o problemima i potrebama mladih iz alternativne skrbi nakon što im prestane pravo na smještaj. – Pažnju javnosti želimo privući kroz izvedbu performansa koji će izvesti mladi iz udomiteljskih obitelji, članovi Kluba mladih Udruge udomitelja „Nada“ Ivanec te mladi volonteri Udruge. – Pozivamo sve građane da nam se pridruže 26. i 29. kolovoza u Ivancu na Trgu hrvatskih ivanovaca. Sama izvedba će biti u prijepodnevnim satima između 10 i 12 sati i ponavljat će se više puta. Postavljen će biti i info-štand na kojem ćemo svim zainteresiranim osobama davati informacije o udomiteljstvu – ističe Katarina Maček.

Završe školu i onda mogu jedino na cestu

– Mladi imaju pravo ostati u udomiteljskoj obitelji najduže godinu dana nakon završetka obrazovanja i nakon toga su doslovno prepušteni sami sebi jer sustav nema rješenje za njih. Budući da obično stječu niži stupanj obrazovanja za zanimanja koja su manje konkurentna na tržištu rada, izloženi su velikom riziku za siromaštvo i socijalnu isključenost. Zbog nezaposlenosti ili iznimno niskih i nesigurnih primanja nisu u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje te im često samo ostaje mogućnost da odu u prenoćište za beskućnike ili se vrate kući, gdje je situacija često još i gora nego što je bila prilikom njihovog izdvajanja – napominje Katarina Maček, stručna suradnica Foruma za udomiteljstvo – udomitelji za djecu. Napominje da istraživanja pokazuju da tri četvrtine mladih iz alternativne skrbi završava trogodišnje srednje škole, a dvije trećine se obrazuje za pomoćna zanimanja.

– U našem sustavu nedostaje prijelazno razdoblje kroz koje bi se mladima pružila podrška da steknu znanja i vještine i da zakorače u svijet odraslih. Mi očekujemo od mlade osobe od 18 godina, ili koju godinu više, da odraste preko noći i da pronađe posao, a to je često teško i velikom broju osoba s visokom stručnom spremom. Istraživanja su pokazala da je 32 godine prosječna životna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljsku kuću – objašnjava.
Srećom, ima i pozitivnih primjera rješavanja ovog problema.

– Grad Varaždin je Udruzi udomitelja „Zipka“ dao na korištenje dvosobni stan koji se uređuje putem donacija u koji bi bile smještene tri mlade osobe. U Petrijancu koji je poznat po velikom broju udomiteljskih obitelji, se također uređuje stambena zajednica u koju bi bilo smješteno šestero mladih – ističe Maček.

Izvor:
Foto: