Jedne godine moja mama je pošpricala zelene jabuke nekim pesticidom. Nije bilo prijeko potrebno. I nije računala da su djeca nestrpljiva te da često u toj nestrpljivosti idu jesti i zelene plodove voća. Tako smo sestra i ja nakon tog prskanja – za koje naravno nismo znale – jele plodove jabuke. Kad je majka saznala navečer sa smo jele zelene poprskane plodove jabuka, bila je izvan sebe. Još i danas se sjećam njenoga prestravljenog lica dok nas je panično tjerala da pijemo mlijeko, jer to kao pomaže ukoliko bi došlo do trovanja.
Bile smo na kraju u redu, nije nas trebalo voziti na hitnu. To ne znači da ipak nije bilo štete na organizmu. To je bilo zadnji put da je mama prskala kemijskim sredstvima u voćnjaku.
Sad se zapitajmo – trebaju li nam otrovi doista u obiteljskim voćnjacima? Koliko je zapravo bilo ovakvih situacija po voćnjacima gdje su se djeca otrovala jedući poprskano voće? Je li vrijedno tog rizika?
Ljudi su jako neoprezni s pesticidima. Ne shvaćaju pravu opasnost korištenja toksičnih kemijskih sredstava – unatoč upozorenjima na pakiranjima. Tako su i kod nas zabilježene smrti zbog trovanja pesticidima, zbog neopreznog rukovanja i prskanja. Rođak prijatelja moga muža je prije desetak godina prskao navečer svoj voćnjak bez maske i zaštitnog odijela. Prilikom prskanja doletjela mu je kapljica sredstva u usta. Navečer mu je pozlilo i nije potražio liječničku pomoć, već otišao spavati. Idućega jutra bio je mrtav. Jeza me prolazi dok vidim susjede kako prskaju voćke na proljeće bez ikakve zaštite i maske.
Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” FOTO: Lucija Trupković
U izvješću UN-a od 24. siječnja 2017. navodi se da diljem svijeta prosječno 200.000 ljudi godišnje umire zbog toksične izloženosti pesticidima. Ljudi često panično prskaju na pojavu par uši, mušica ili malih promjena na lišću. Ili ne daj bože da zreli plodovi budu imali točkice po sebi. Tako je jedan mužev prijatelj s posla objašnjavao mom mužu dok je donio na posao naše krasne ljetne jabuke: “Vidiš, da si prskao, sad ne bi imao ove točke po kori!” Mislim, stvarno – zar je bitnije ne imati točkice na plodovima od zdravlja i jesti domaće voće s ostacima pesticida? Često ljudi ne shvaćaju da to kiše ne ispiru tamo negdje u Nigdjezemsku i da ostaci pesticida ostaju u voću. Nešto što ima naziv “zaštitno sredstvo” ima i svoju drugu, toksičnu stranu.
Zato u mom biovrtu ne dolazi u obzir nikakva kemija. Što naraste – to jedemo. Uvijek naraste puno uz dobre biološke metode i jačanje imuniteta biljaka, jer tada se biljke mogu nositi s bolestima i roditi unatoč njima.
Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“
U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.
Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…
Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.
Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
