Početak sezone vožnje obilježen blagoslovom motocikala i motociklista u Prelogu
U subotu poslijepodne, 6. travnja, ulicama Preloga prošlo je tristotinjak motociklista koje je okupio Moto klub Ren Ban iz Preloga...
Piše i snima: Sara Janković, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode
Kao što im samo ime kaže, vodo-zemci su životinje koje dio svog života provode na kopnu, a dio u vodi. S prvim toplim proljetnim kišama započinje sezona razmnožavanja i migracije žaba i drugih vodozemaca pri čemu oni putuju do najbližeg potoka, ribnjaka, bare ili močvare. Taj put ponekad im presijecaju prometnice gdje često stradavaju pod kotačima vozila. Na nekim dijelovima prometnica stradavanja su masovna pa takva mjesta nazivamo crnim točkama. Iz toga je razloga “Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode 2013. godine pokrenula projekt “Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama”. Na području Međimurja zabilježeno je više crnih točaka, a zasad se projekt provodi na dvjema: u Selnici i Črečanu.
Uz prometnicu postavljamo ograde i na svakih 50-ak metara ukopane kante koje služe kao zamke. Vodozemci hodajući uz ogradu i pokušavajući prijeći cestu upadaju u zamke te ih tada fizički prenosimo preko ceste, u blizinu vodene mase u kojoj se mrijeste. To činimo svakog dana u jutarnjim i večernjim satima, jer su većina vodozemaca noćne životinje.
Od svih vrsta žaba koje u proljeće sele na mriješćenje, najviše stradavaju obične ili smeđe krastače (Bufo bufo). One se mrijeste samo u većim i trajnim vodama pa je put koji prevaljuju često dug i do nekoliko kilometara. Budući da se sve krastače iz zimskog sna bude u isto vrijeme, prema jednoj bari kreće se veliki broj žaba. Krastače se najčešće kreću hodanjem, pri čemu često zastajkuju i dugo borave na prometnici pa je vjerojatnost da ih automobil pregazi vrlo velika. Mužjaci smeđih krastača najčešće već na kopnu hvataju ženke ispod pazuha i do mjesta za razmnožavanje dolaze na ženkinim leđima. Osim smeđih krastača, pojavljuju se još i smeđe žabe, pokoja zelena žaba i vodenjaci.
Pri svakom obilasku crne točke, bilježimo podatke o broju i vrsti vodozemaca, vremenskim uvjetima, gustoći prometa i sl. Tijekom jedne sezone obično prenesemo i do nekoliko tisuća jedinki.
Vodozemcima su primarna hrana kukci, osobito komarci. Stoga je jedini put do prirodnog smanjenja broja komaraca povećanje broja vodozemaca! Uključite se i vi u ove vrijedne akcije!
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.