Povežite se s nama

Kultura

Kolumna „Ve: iz pera znatiželjnih umova“: dvije pjesmarice Matije Feletara

Objavljeno:

- dana

Piše: Lea Šprajc

U Prelogu je sredinom studenoga nakladnička kuća Meridijani predstavila pet knjiga sadržajno vezanih uz Međimurje. „Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara“ autora Ivana Zvonara jedna je od njih. Profesor Zvonar dosad je ušao u trag sedam rukopisnih pjesmarica nastalih na području donjeg Međimurja na prijelazu 19. u 20. st. Na predstavljanje je donio originalnu pjesmaricu Štefana Vegija iz Donjeg Vidovca datiranu u 1893. godinu. Malo je reći da me Vegijev rukopis impresionirao.

Sastavljač dviju pjesmarica o kojima piše profesor Zvonar je Matija Feletar (1866.-1948.) iz Donje Dubrave. Feletar je bio poljoprivrednik, pjevao je u crkvenom zboru i vlastoručno je zapisivao pjesme pretežito duhovnog sadržaja. U naslijeđe je ostavio dvije opsežne rukopisne pjesmarice, do današnjega dana sačuvane zahvaljujući njegovu unuku, akademiku Dragutinu Feletaru.

U drugoj polovici 19. stoljeća Međimurje je podvrgnuto snažnoj mađarizaciji. U tom razdoblju pisane književnosti na hrvatskom jeziku u Međimurju gotovo i nije bilo, a mađarske se knjige nisu čitale jer većina Međimuraca nije poznavala mađarski jezik. U crkvenom je pogledu Međimurje bilo dio Zagrebačke biskupije pa se u okrilju crkve i dalje slobodno njeguje međimurska kajkavska riječ. U takvim okolnostima, posebice u donjem Međimurju, nastaju brojne rukopisne pjesmarice i upravo su one, slikovito zaključuje profesor Zvonar, bile nepremostiva brana totalnoj mađarizaciji Međimurja.

U dvije se pjesmarice Matije Feletara nalazi više od sto pjesama. Premda one nisu zapisivane po nekom unaprijed zadanom redu, analizom njihova sadržaja profesor Zvonar ustanovio je četiri motivsko-tematska kompleksa: marijanske, romarske, korizmene i hagiografske pjesme. Raspravljajući o izvorima Feletarovih zapisa, Zvonar zaključuje da je Feletar prilikom sastavljanja pjesmarica, osim za usmenom predajom, posezao i za pisanim predlošcima. Neki od mogućih dvije su zbirke Nikole Krajačevića-Sartoriusa, „Molitvene knjižice“ i „Sveti evangeliomi“, veliki zbornik latinskih i kajkavskih duhovnih pjesama, „Cithara octochorda“, dvije knjige Jurja Muliha skraćenih naslova „Hrana nebeska“ i „Čtejenja i evangeliumi“ i dr. Bez obzira na to što vjerojatno nikad nećemo doznati na koji je način Feletar dolazio do pisanih predložaka iz kojih je crpio građu, njegove su pjesmarice dokaz da je Međimurje u tom razdoblju svoje povijesti ostvarivalo kulturne veze sa širim kajkavskim govornim područjem.

S ciljem da čitatelju približi vrijeme u kojem je živio i stvarao Matija Feletar, Zvonar je svoju knjigu bogato opremio autentičnim fotografijama. Govoreći o pojedinim pjesmama, osim što traga za njihovim možebitnim pisanim uzorima, redovito ih smješta u odgovarajući društveni, kulturni i politički kontekst. Najveći dio knjige zauzimaju transliterirani zapisi pjesama iz Feletarovih pjesmarica. Uz kompjuterski prijepis pjesama, Zvonar povremeno donosi i kopiju Feletarova originalnog rukopisa.

Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje