Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Iz povijesti međimurskog čipkarstva

Objavljeno:

- dana

Piše: Lea Šprajc

U svojoj svakodnevici čovjek se služi gomilom stvari, rijetko pitajući se o njihovu podrijetlu i širem povijesnom i kulturnom kontekstu iz kojeg su one proizašle. Značenja koja im danas pridaje često su posve drugačija od značenja koja su one imale na svom izvoru.

Jedna od takvih stvari je i čipka, specifična šupljikava tekstilna tvorevina koju nalazimo na najrazličitijim komadima odjeće i posoblja. Motiv čipke uočit ćemo i u slikarstvu, arhitekturi, grafičkom dizajnu te drugim vizualnim umjetnostima. Proizvodnja čipke dakako ima svoju povijest, a njezine niti nisu zaobišle ni naše malo Međimurje.

Čipka je proizvod renesanse. Svojom jednostavnošću i bjelinom savršeno se uklapala u renesansnu poetiku koja je inzistirala na raskidu sa srednjovjekovnim koloritom. Kolijevka čipke na iglu ili šivane čipke je Venecija, dok se čipka na batiće najranije javila u okolici Antwerpena u Belgiji.

Do polovice 20. stoljeća čipku na batiće izrađivale su i žene i djevojke iz donjeg Međimurja. U zapisima se kao glavna čipkarska središta spominju sela Sveta Marija, Donji Mihaljevec i Čukovec. I danas aktivna međimurska čipkarica, Nada Mance, u svojim je istraživanjima ustanovila da se čipka u Međimurju radila i u selima Hemuševec, Draškovec i Cirkovljan. Tradicija izrade čipke na batiće danas se održala samo u Svetoj Mariji, gdje je naporima spomenute Nade Mance i starijih Svetomarščica revitalizirana tijekom 90–ih godina 20. stoljeća.

O podrijetlu i uopće povijesti čipke na batiće u Međimurju malo je poznato. Domaća čipkarska terminologija (npr. „špice“ kao naziv za čipku prema njemačkome „die Spitze“) upućuje na mogućnost postajanja vanjskih, srednjoeuropskih utjecaja. U razdoblju 1879–1918. u Beču je djelovao Središnji čipkarski tečaj koji su polazile brojne žene iz drugih čipkarskih centara sjeverozapadne Hrvatske, primjerice Lepoglave. Dosadašnja istraživanja, međutim, pokazala su da međimurske čipkarice nisu pohađale čipkarske tečajeve u inozemstvu te da u Međimurju nije bilo organiziranih oblika učenja čipkarstva.

Međimurke su čipku izrađivale strogo namjenski. Ona je bila dio ženskog tradicijskog oglavlja, tzv. poculice. Čipka za poculicu trakastog je oblika s pet polukružnih cjelina („cakni“) ukrašenih motivima „katruže“, „lastavičke“, „jagnješca“ i „krogljice“. Ovakva je čipka (bila) iznimno zahtjevne izrade. Primjerice, za motiv „katruže“ čipkarica je koristila 36 para batića! Čipku u obliku pravokutnih traka i s jednostavnijim motivima međimurske su čipkarice izrađivale za prodaju u Podravini i Moslavini. Prodajom čipke priskrbljivale su si dodatnu zaradu za kućanstva.

Danas je tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro na nacionalnoj razini, a njegovu očuvanju svojim angažmanom najviše pridonose gospođa Mance, članice udruge „Svetomarska čipka“ i polaznice sekcije školske zadruge „Mala čipkarica“ u Osnovnoj školi Sveta Marija.

Naslov fotografija: članice Udruge „Svetomarska čipka“ i polaznice Zadruge „Mala Čipkarica“

Međimurje

Ministrica Marija Vučković u Murskom Središću na radionici o komasaciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Murskom Središću održana je radionica na temu komasacije, koja je bila namijenjena prvenstveno vlasnicima zemljišta, kako bi ih uputili u cijelu problematiku vezanu uz ovo važno pitanje vezano uz poljoprivredna zemljišta.

Uvodno se okupljenima obratio gradonačelnik i saborski zastupnik Dražen Srpak pokazavši interes Grada Mursko Središće za uključivanjem u ovaj problem te upozorio da je riječ o postupku u kojem će na svim razinama, od ministarstva, preko jedinica lokalne samouprave, pa do samih vlasnika parcela trebati visok stupanj suradnje.

Radionici je ispred Općine Podturen nazočio i načelnik Perica Hajdarović. Samu radionicu vodili su Igor Midrag, načelnika Sektora za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu, te Ante Vuković, voditelj Odjela za privatno zemljište.

U raspravu su se uključili i brojni poljoprivrednici, čime se jasno pokazala kompleksnost samog postupka.

Okupljenima se na kraju obratila i sama ministrica Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković.

Zbog velikog interesa i brojnih pitanja vezanih uz sam proces, održat će se još jedna radionica vezana na tu temu, a Grad će s vlasnicima zemljišta zajednički donijeti odluku o ulasku i obuhvatu Komasacije.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi bili su vrlo aktivni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: LAG Međimurski doli i bregi

TZ Međimurske županije organizirala je jednodnevno studijsko putovanje u Sloveniju, s fokusom na Laško, destinaciju poznatu po nizu ekoloških i „zelenih“ certifikata što je odličan primjer dobre prakse za dionike ruralnog turizma iz Međimurja.

Na studijskom putovanju sudjelovali su i predstavnici LAG Međimurski doli i bregi, a program je obuhvatio razgled nekoliko inspirativnih primjera održivog turizma.

Prva lokacija koju su sudionici posjetili je bila „Laška hiša“, obnovljena stara kuća u centru naselja koja nudi različite oblike edukacije i povezuje lokalne ponuđače proizvoda i usluga. Zatim je slijedio posjet Turističnoj kmetiji Pirc koja spaja poljoprivredu i turizam već dugi niz godina i nosi nekoliko certifikata. Cjelokupan turizam Laškog razvio se oko lječilišta s dugom tradicijom, odnosno današnje moderne Thermane Laško s čijom pričom i pozitivnim utjecajem u lokalnoj sredini su se sudionici mogli upoznati kroz prezentaciju i kratki razgled. Restoran Martinova Izba bila je lokacija ručka, a u kojem su ponuđena tradicionalna jela koja se promoviraju kroz brend „Okusiti Laško“. Studijski posjet je završio razgledom Eko kmetije Urška, prve slovenske turističke farme koja je u posjedu imala eko certifikat i koja je zaista pravi primjer turizma koji brine o svim segmentima održivosti i očuvanja resursa za buduće generacije.

Također, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Nacionalne mreže ZPP-a, LEADER mreže Hrvatske, Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te uz domaćinstvo LAG-a „Slavonska Ravnica“ i LAG-a „Posavina“, od 7. do 8. veljače, na području Brodsko-posavske županije održana je radionica za LAG-ove. Na radionici su sudjelovale i predstavnice LAG-a Međimurski doli i bregi.

Tema radionice bila je „LEADER operativna pravila unutar intervencije 77.06.“.
Drugog dana bio je organiziran terenski obilazak na području LAG-ova „Slavonska Ravnica“ i „Posavina”.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje