Piše: Lea Šprajc

Obilježavanje Majčina dana potaknulo me na razmišljanje o motivu majke u međimurskom usmenoknjiževnom i običajnom gradivu. Stoga sam posegnula za Žgančevim zbirkama i drugim etnografskim izvorima i izdvojila nekoliko tematskih korpusa međimurskog usmenog gradiva koje apostrofira specifičnu ulogu majke u životima njezinih sinova i kćeri.

Snažna emocionalna povezanost majki i sinova osobito je dobro dočarana u pjesmama koje tematiziraju međimurske prilike u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Brojne pjesme iz toga korpusa progovaraju o situaciji rastanka mladića s njihovim najbližima, pa i majkama, neposredno pred odlazak na udaljena bojišta, taman dok je Međimurje „vu najlepšem cvetu“. Jedna od njih je i „Julijuša deneka dvanajstoga“ koja kaže „Fnoga majka bode se resplakala / dok si bode sineka otpravljala / kojega je teško gorit hranila / devet meseci pod srcem nosila. Druga pjesma početnog stiha „Sunčece, sunčece, de boš mi zahajalo“ donosi potresnu scenu „vtapljanja“ mladih međimurskih junaka na talijanskom bojištu. I u takvim će se kritičnim situacijama mladići najprije sjetiti svojih majki – „Oj mamice, mamice, zakaj ste me rodili?“.

Odnos majke i kćeri uobičajeni je topos pjesama ljubavnog karaktera. U tim je pjesmama naglašena majčina stroga odgojna funkcija. Primjer nalazimo u varijantama pjesme „Snočkaj sam ti kesno“ u kojoj se mladić tuži jer se djevojka nije odazvala njegovoj sinoćnjoj podoknici. Djevojka mu odgovara – „Štela, golob, štela, ali nesam smela. / Snočkaj me je mati stihaj pokarala, / stihaj pokarala, / ljepi navuk dala“. Zanima li vas kakav je „navuk“ majka dala svojoj kćeri? „Ne ljubi bečara, / denes te rad ima, zutra te ne štima.“ U drugoj varijanti iste pjesme djevojka će kazati mladiću neka dođe sutradan da ga ne bi čula „ta črna zemlica, nit stara majčica“. Spominjanje zemljice i majčice u istome retku svakako je zanimljivo i nipošto slučajno, jer upravo je zemlja jedan od simbola majčina tijela. Analogija majke i zemlje ostvarena je njihovom zajedničkom karakteristikom roditeljice.

Moglo bi Vas zanimati:

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu održao svoju godišnju skupštinu

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu u ponedjeljak, 4. ožujka, održao je svoju godišnju skupštinu, okupivši aktivne članove na susret posvećen...

Svatovska spričavanja također daju dobar uvid u odnos majki i njihove djece. Budući da i ženidba podrazumijeva svojevrstan rastanak roditelja i djece, ne čudi da ćemo u spričavanjima naići na stihove slične onima iz ratnih pjesama. Kao primjer će poslužiti dio spričavanja u kojem se mlada oprašta od svoje majke – „Vezda pak si Vas vuzavam, majka ma rođeni, koji ste mene rodili i pod svojim srcem devet mesecov nosili, koji fnogi put trudni i žejni jeste s polja došli, ter mene malu jeste našli vu zibici ležeču i milo plačuču, koji ste fnogi pot kesno legli i rano stali ter iz svojih prs hranu meni jeste dali.“