Povežite se s nama

Kultura

Kolumna „Ve: iz pera znatiželjnih umova“ – Mali kralevič

Objavljeno:

- dana

Piše: Lea Šprajc

Roman „Mali princ“ (fr. „Le petit prince“), francuskog književnika i zrakoplovca Antoinea de Saint-Exupéryja, prvi put objavljen godine 1943, jedno je od najčitanijih i najprevođenijih djela svjetske književnosti.

Poetski i filozofski je (dječji) roman u kojem se o trajno važećim životnim vrijednostima progovara putem vizure nevinoga, jednostavnoga i neokaljanoga djeteta. Složit ću se sa Sanjom Lovrenčić koja kaže da je „Mali princ“ neobična knjiga, jer čovjek nikada nije siguran da ju je pročitao kako treba. Zato joj se mnogi i vraćaju više puta i to u različitim razdobljima života.

Moj razlog vraćanja ovoj kultnoj knjižici ovog puta nije bio pokušaj dohvaćanja možebitno propuštenih značenja, već objavljivanje njezina kajkavskog prijevoda.

Kajkavska inačica pod naslovom „Mali kralevič“, objavljena 2018. godine u izdanju Kajkavskog spravišča, nastala je u suradnji mladog slavista Akosa (Akoša) Antona Dončeca te jezikoslovca, dijalektologa, leksikografa i kajkavologa prof. dr. sc. Đure Blažeke. Spomenimo da je u nas „Mali princ“ osim na standard, a sada i na kajkavski, preveden i na gradišćanskohrvatski i moliško-hrvatski. Zanimljivo je da je Dončec „Malog princa“ preveo i na prekmurski slovenski („Mali kralič“, 2018).

U fonološkom i morfološkom pogledu jezik „Malog kraleviča“ mješavina je prekomurskog dijalekta i gornjomeđimurskoga poddijalekta, a njegov je leksik, istaknuli su prevoditelji, prilagođen čitateljima iz svih hrvatskih (kajkavskih) govornih područja. Moram priznati da, iako sam izvorna govornica međimurskog dijalekta, brojne mi kajkavske riječi iz prijevoda nisu bile poznate (pr. „čombriti“ – „mrštiti se“, „hoznuti“ – „udariti“, „negotovnost“ – „nesigurnost“, „klajbes“ – „olovka“, „potulen“ – „snužden“) te sam stoga nerijetko posezala za njihovim objašnjenjima.

Tumačenja manje poznatih kajkavskih riječi dana su u fusnotama, što držim praktičnijim rješenjem od zasebnih rječnika obično smještenih na završnim stranicama knjiga. Riječi čija se značenja tumače navode se u istom padežu ili licu u kojem se pojavljuju u tekstu, uz kanonski oblik u zagradi pored.

Neke je riječi korištene u prijevodu skovao sam Blažeka, na primjer glagol „preminuči“ u značenju „smrtan“.

Božica Pažur, urednica „Malog kraleviča“, navodi da je Dončecov i Blažekin prijevod vjeran originalu, ali ne i doslovan. Prijevod zadržava kompozicijski okvir originala, podijeljenost na 27 kraćih poglavlja, a preuzima i originalne ilustracije čiji je autor sam Exupéry. Iznimka je naslovnica kajkavskog prijevoda, nju je prilagodio Frane Paro. Dončec i Blažeka u svom prijevodu svjesno koriste izražajne mogućnosti kajkavskog jezika, njegovu melodičnost i poetičnost. Dobro je to vidljivo u primjerima s rimovanjem – „…dotegne se štrika i obrača kotača…“ – etimološkim figurama – „Male zlatne stvari, senjalice senjajo z njimi.“ – i onomatopejskim rečenicama – „I lubila bi slišati kak veter prešumi čez pšenico.“ Učestalo posežu i za deminutivima, karakterističnima za usmenu književnost – cvijet iz standardnog prijevoda postaje „kitica“, dječak „pajdašek“, ptica „ftičica“, grmljavina „grmlavica“ – a njihova neposrednost u čitatelja pobuđuje smirenost, nježnost i razdraganost.

Brojna prijevodna rješenja ukazuju na vrlo visok stupanj selektivnosti i kreativnosti u procesu traganja za kajkavskim pandanima jeziku originala. Riječi kao što su „klopotec“, „krizban“, „flojs“ i „faldati“ izravna su poveznica s pojedinim međimurskim tradicijskim običajima, a njihovom upotrebom svijet „Malog kraleviča“ zadobiva konkretne prostorne i simboličke koordinate.

Za kraj, pozivam vas da se iskušate u čitanju ovoga zanimljivog i nadasve vrijednog kajkavskog prijevoda. Prirodnost i protočnost kajkavskog jezika neobično lijepo pristaje univerzalnim porukama malog princa – kako ono? „Oči so slepe, treba iskati z srcom!“

Kultura

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom postavu “Kuće tambure“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio je ovih dana prostor u stalnom izložbenom postavu u osebujnijoj „Kući tambure“ koja je svečano otvorena u petak, 12. travnja, u Slavonskom Brodu.

Odnosno u gradu koji ima najstariju folklornu manifestaciju u Slavoniji „Brodsko kolo“. Tambura je dobila još jedno priznanje na muzejskom prostoru površine gotovo 2500 metara četvornih.

U Tvrđavi Brod svečano je otvoren interpretacijski centar „Kuća tambure – slavonska notna bajka“. Svečanost je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara, a svojim je dolaskom istu uveličao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa svojom pratnjom, a koji je istaknuo kako grad Slavonski Brod može biti iznimno ponosan na realizaciju ovako velikoga projekta.

Jer malo se koji grad u Republici Hrvatskoj a i regiji može pohvaliti impozantnom građevinom, posebice u očuvanom spomeniku nulte kategorije Tvrđavi Brod. Predsjednik Svjetske tamburaške asocijacije i osnivač Tamburica Festa u Novom Sadu Jovan Pejčić također je posjetio Slavonski Brod i novootvorenu Kuću tambure te se pohvalio kako dobra suradnja među tamburaškim orkestrima dviju susjednih zemalja postoji već godinama jer i Hrvati sudjeluju na Tamburica festu.

 Za glazbeni program bili su zaduženi učenici Glazbene škole Slavonski Brod, student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, članovi Folklornog ansambla Broda i Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ te svjetski poznat duo Hojsak&Novosel. Moderator programa otvorenja bio je Branko Uvodić, dobitnik nagrade za životno djelo od strane Svjetske tamburaške asocijacije.

Obilaskom postava Interpretacijskog centra „Kuća tambure – slavonska notna bajka“ posjetitelji se upoznaju s poviješću toga glazbenog instrumenta, starim i suvremenim sustavima tambure, tamburaškim orkestrima i komornim tamburaškim sastavima, tamburom u školstvu kao i tradicijskom kulturom Slavonije. Osim postava, u Kuću tambure smještena je i majstorska radionica gdje posjetitelji mogu svjedočiti izgradnji tambura.

Također, Kuća tambure sadrži koncertnu dvoranu, ambijentalnu dvoranu, kao i suvremeni tonski studio.
Dodajmo da je varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom izložbenom postavu!

– Velika je čast i privilegija dobiti prostor i vrijeme u stalnom postavu muzeja Nova kuće tambure – “Slavonska notna bajka”. Iznimno mi je drago da sam mogao podijeliti ove dragocjene trenutke otvaranja izložbenog prostora s mojim velikim prijateljem Ivanom Enjingijem. Naime, njemu je ujedno posvećena Vinska Simfonija  za tamburašku filharmoniju, koja je briljantno praizvedena uz  sjajni Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem uglednog maestra Siniše Leopolda. Radujem se skorom izlasku nosača zvuka u nakladi udruge Aulos i Koncertnog ureda Varaždin – ističe Bobić.

“Kuća tambure – slavonska notna bajka“ ne predstavlja samo očuvanje glazbenog stvaralaštva već je i promocija tambure kao simbola regije te potiče stvaralaštvo inovativnih kulturno-umjetničkih, edukativnih i drugih sadržaja. Projekt je trajao 72 mjeseca i financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti 4.296.585,80 eura, uključujući infrastrukturne radove i opremanje novoobnovljenih prostora ukupne površine 2.429,65 metara četvornih.

Iz EU fondova sufinancirano je 3.652.097,85 eura, a iz proračuna Grada Slavonskog Broda osigurano je 644.487,95 eura.

Nastavite čitati

Kultura

Filmovi varaždinske Vanime na međunarodnim festivalima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su filmovi nastali u produkciji varaždinskog Filmsko kreativnog studija Vanima protekle godine neobično uspješno predstavljali ovaj filmsko kreativni studio i varaždinske animatore kako na festivalima i filmskim smotrama u Hrvatskoj i u njenom širem okruženju, tako i na brojnim europskim i svjetskim festivalima, uspješan put prošlogodišnje produkcije Vaniminih animiranih filmova po svjetskim filmskim festivalima i smotrama nastavlja se i dalje.

Film „Bastet-Božica mačaka“ čije su autorice Vita Dvoržak, Sara Majnarić i Inja Đolonga našao se tako u službenoj selekciji međunarodnog festivala „Smile“ u New Delhiju, a isto tako je odabran za prikazivanje u konkurenciji međunarodnog festivala CMS u Lucknowu u Indiji. Oba festivala održavaju se sredinom travnja.

Dva Vanimina filma našla su se i u službenoj selekciji međunarodnog filmskog festivala Baloss u Milanu u Italiji. Riječ je o filmovima „Što usta zbore to ruke stvore“ koji potpisuju autorice: Lucija Kranjčić, Kala Šmic, Franka Bogović, Vita Dvoržak i Anabela Mlinarić i „Treće oko“ autorice Anabele Mlinarić koji će biti prikazani u sklopu ovog festivala u svibnju u Milanu.

U sklopu internacionalnog, jubilarnog 15. Vafi-Rafi festivala u Varaždinu koncem svibnja i početkom lipnja, u službenoj će konkurenciji biti prikazana četiri Vanimina filma. Bit će to filmovi „Bastet-Božica mačaka“, „Što usta zbore to ruke stvore“, „Oko moje glave“ autora Viga Gulića, Oleksandra Saška Moskalova, Brune Tomašković, Brune Jovan, Kale Šmic, Bernarda Hercega, Klare Nagy i Lovra Ledenka, te film „GPT Meni“, stop animacija koju potpisuju Kala Šmic, Klara Nagy, Franka Bogović, Vita Dvoržak, Sara Majnarić, Anabela Mlinarić i Lucija Kranjčić.

Inače, varaždinski animatori redovno se sastaju nekoliko puta tjedno u svojim prostorima u Preradovićevoj 4 u Varaždinu učeći, zabavljajući se i intenzivno pripremajući nove filmove čije se finaliziranje očekuje do lipnja ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje