Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti
Danas nastavljamo pisati o Mjesecu, ovog puta kao prirodnom fenomenu i njegovu simboličkom poimanju u slavenskoj mitologiji.
U tekstu otprije dva tjedna vidjeli smo da Vitomir Belaj piše o dvočlanim i tročlanim strukturama koje se nalaze kod svih zajednica u narativima koji objašnjavaju životorodne procese. Prema njemu, Mjesec tvori dvočlanu strukturu.
Vitomir Belaj je etnolog, ali bi se s njegovim mišljenjem mogli složiti i prirodnjaci poput geografa ili astrofizičara. „Prirodni“ parnjak Mjeseca je Zemlja. Iako se Mjesec smatra Zemljinim satelitom, što kao da umanjuje njegov značaj, on je izrazito važan za Zemlju i život na njoj. Dapače, Mjesec ima krucijalnu ulogu.
Mjesec je nastao od same Zemlje. U dalekoj prošlosti koja se mjeri milijunima godina (i potpuno je nepojmljiva za većinu nas) neko tijelo udarilo je u Zemlju. Udarac je bio toliko silovit da se velik dio Zemljinog materijala odvojio i raspršio, ali potom formirao potpuno zasebno nebesko tijelo – Mjesec.
Iako su sastavljeni od istog materijala, Mjesec i Zemlja ne izgledaju baš slično. Upravo suprotno: Mjesec je potpuno nenastanjiv, za razliku od svoje veće sestre Zemlje… No, to što možemo (ljudi) živjeti na Zemlji dugujemo upravo Mjesecu! Gravitacijsko polje Zemlje i sam Mjesec su u međudjelovanju. Vjerojatno vam je poznat podatak da Mjesec uzrokuje plimu i oseku. No, jeste li znali da činjenica da Mjesec orbitira (kruži oko Zemlje) i utječe na stabilnost Zemlje? Bez njega, Zemlja kao planet bila bi puno nestabilnija.
Bill Bryson, autor popularne knjige „Kratka povijest gotovo svega“, slikovito to opisuje kao da bi Zemlja u tom slučaju poskakivala amo i tamo. Već sad, u relativno stabilnom stanju, Zemlju tresu poprilično razorni potresi. Teško je zamisliti kako bi planet izgledao u svom nestabilnom stanju. Jedno je sigurno: ljudi ne bi bilo.
Kakve to veze ima sa Slavenima? Jednako kao i Zemlja, tako su se i Slaveni oslanjali na Mjesec kako bi osigurali nastavak života; kako pojedinca tako i cijelog ljudskog roda. U simboličkom smislu, naravno. (Koliko su znali o utjecaju Mjeseca na Zemlju, nažalost, ne možemo sa sigurnošću reći.)
Mjesec su Slaveni poistovjećivali s nadnaravnim bićem koje se pojavljuje na početku ljetnog dijela godine, a nestaje u zimskom dijelu. To nadnaravno biće pod utjecajem kršćanske kulture danas poznajemo kao (svetoga) Jurja. Mjesec/Juraj ima svoj par.
No, Slaveni su se okrenuli drugom nebeskom tijelu – Suncu. Itekako vidljivom i blagonamjernom prema ljudima. Pojavom sunca nakon tmurnih zimskih dana i njegovim jačanjem buja život. Drveće pupa, na oranicama klije žito, trava poprima životonosnu zelenu boju. Nije teško zamisliti zašto su Slaveni Sunce poistovjetili sa ženskim nadnaravnim bićem koje simbolizira plodnost. Nju znamo kao Maru ili Moranu.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.
Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.
Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.
Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.
Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
