Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna „Ve: iz pera znatiželjnih umova“: Perun – bog neba

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Možda će se neki od vas sjetiti teksta od prije dva tjedna o slavenskom bogu Velesu. Pažljiviji čitači će se sjetiti i da su Slaveni vjerovali u dva jednakopravna boga. Stoga je sad pravo vrijeme da upoznamo i drugog člana ovog dvojca – boga Peruna.

Bog neba i vatre

Peruna su smatrali pravom suprotnošću Velesu. Veles je živio i gospodario podzemljem, a Perun visinama i nebeskim prostranstvima. Njih su Slaveni zamišljali u krošnji ogromnog drveta, drveta koje je stajalo u centru svijeta i predstavljalo njegovu os. Ovoga su boga zamišljali kao orla koji stoluje na vrhu drveta svijeta. Drvo svijeta bilo je dom i jednog i drugog boga: Velesu je mjesto bilo u njegovom korijenju pod zemljom, a Perunu u krošnji visoko nad zemljom.

Jednako kao što je Veles gospodario vodom, tako je i Perun imao moćno oružje. To je bila vatra. Ona se realnim ljudima najčešće ukazivala u obliku munje. Bljeskovi i munje navještali su nevrijeme koje je bilo opasno za ljude, jer je moglo prouzrokovati požar na njihovim imanjima koja su ionako bila skromna.

Dobar ili zao?

Na primjeru Velesa i Peruna upoznajemo još jednu karakteristiku slavenskog mitskog svjetonazora: duboko su vjerovali da svijetom vladaju dvojne strukture, koje su istovremeno komplementarne, ali i suprotne. Božanstva Perun i Veles amblematičan su primjer takve strukture. Oba božanstva ljudima pomažu, ali ih mogu i uništiti svojim oružjima.

Iako istraživači slavenske starine poput Vitomira Belaja i Radoslava Katičića uporno pišu da su Slavenima ova dva boga bila jednakovrijedna, ipak je Perun smatran pozitivnijim. Tome se ne moramo čuditi jer je on vladao svijetom nad zemljom, svijetom živih kojemu su pripadali i ljudi.

Drveni spomenici – kumiri

O ova dva boga nije ostalo mnogo fizičkih tragova poput spomenika, hramova, zapisa ili slikarija. No, to ne znači da oni nisu u nekom trenutku postojali.

Slaveni su svoja božanstva štovali u svetištima koja su bila na otvorenom, a kipove posvećene bogovima izrađivali u drvetu. Na našu žalost, to je materijal koji brzo propada, puno brže od mramora u kojem su nam zauvijek ostali sačuvani prikazi, npr., grčkih i rimskih bogova. Neki od kipova o kojima danas postoje pisani zapisi namjerno su uništeni (npr., u 9. stoljeću u današnjem Kijevu), a druge je uništio zub vremena. Rekonstrukcija jednog od njih neobičnim je spletom okolnosti sačuvana do danas i nalazi se na neobičnom mjestu u Međimurju – u multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” u Prelogu.

No, ostavimo priču o ovom zagonetnom predmetu koji i dalje tvrdoglavo skriva svoje tajne za neku drugu priliku.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.

Međimurje

Više od 850 sudionika na nedjeljnom Polumaratonu Zrinski

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na konferenciji za medije 16. travnja predstavljeno je novo izdanje najpopularnije i najmasovnije međunarodne utrke, koja se održava povodom Dana Međimurske županije – Polumaratona Zrinski.

Pročelnica Službe za poslove župana Petra Vadlja istaknula je da je riječ o događaju koji oslikava duh Međimurja: „I ove godine nizom sportskih manifestacija pokazujemo da je naša Županija apsolutno zasluženo, prva u Hrvatskoj, ponijela titulu Europske regije sporta. U nedjelju ćemo to potvrditi na sedmom izdanju Polumaratona Zrinski, nakon čega slijedi spidvej spektakl u Donjem Kraljevcu, zatim naš poznati BIMEP, te biciklistička utrka na ranču Curek. Međimurje živi sport kroz sve generacije, živi zdravo i održivo što simbolizira i ovogodišnji slogan promoviran uz Dane Međimurske županije – Green is in Međimurje je in.“

Dodala je da je Polumaraton Zrinski snažna promocija i kraja i sporta te zahvalila članovima organizacijskog odbora na predanosti, kao i novinarima na praćenju bogatog programa Dana Međimurske županije.

Konferenciji su – u ime organizatora – prisustvovali članovi Atletskog kluba Međimurje, na čelu s predsjednikom Marijem Dobšom koji naglašava: „Polumaraton Zrinski najveća je utrka Međimurja i već dosad se prijavilo više od 850 sudionika iz nekoliko zemalja. Prognostičari su za nedjelju najavili temperaturu zraka između 8 i 13° C, što je za trčanje optimalno. O sigurnosti utrke brinut će veliki broj volontera, od vatrogasaca, studenata i srednjoškolaca do pripadnika Crvenog križa, uz podršku Policijske uprave međimurske“.

Dobša je dodao da je Polumaraton Zrinski šlag na torti niza sportskih manifestacija koje AK Međimurje organizira, te predstavlja rezultat rada Kluba sa svim generacijama. Mario Dobša zahvalio je i Međimurskoj županiji koja stoji iza ovog velikog sportskog pothvata.

Nenad Veselko pozvao je vozače na strpljenje, tijekom primjene posebne regulacije prometa u gradu u cilju nesmetanog odvijanja utrke. Start utrke je u nedjelju, 21. travnja, u 9 sati u Zrinsko-frankopanskoj ulici, a cilj na Trgu Republike. Sudionici utrke i ove godine biraju između kraće dionice od 5 kilometara te dulje od 21 kilometra.

I Božica Horvat, članica AK-a Međimurje, zahvalila je Međimurskoj županiji i sponzorima na podršci koja, ne samo da omogućava ovaj događaj, već i osigurava pehare i nagrade najuspješnijim trkačicama i trkačima, te dodala da se vrijednost Polumaratona Zrinski ogleda i u činjenici da mu se sve češće priključuju timovi tvrtki i ustanova te ovaj oblik aktivnog druženja koriste za snažnije povezivanje unutar svojih kolektiva.

Nastavite čitati

Međimurje

Osnovna škola Mursko Središće ide u dogradnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Murskom Središću je osnovna škola izgrađena prije 60 godina i dobro je desetljećima služila učenicima, međutim, nedostatna je za sve učenike u jednoj smjeni i provođenje jednosmjenske nastave koja je važna za boravak roditelja s djecom, mogućnosti izvannastavnih aktivnosti, mogućnosti organizacije školskih izleta ili odlaska na kazališne i druge predstave i mnoge druge stvari koje danas polako postaju standard.

Vlada Republike Hrvatske teži jednosmjenskoj nastavi na području cijele Republike Hrvatske, a pomoć u tome su velika sredstva koja su osigurana za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vlada Republike Hrvatske je tako putem NPOO-a osim za dječje vrtiće, koji u Murskom Središću ide u dogradnju, osigurala sredstva i za gradnju i dogradnju osnovnih škola, pri čemu je Grad Mursko Središće u suradnji s osnivačekm osnovne škole, Međimurskom županijom, te Osnovnom školom Mursko Središće protekle tri godine aktivno radio na pripremi i prijavi projekta dogradnje osnovne škole. Prije nekoliko su mjeseci i gradonačelnik Dražen Srpak i župan Međimurske županije, Matija Posavec i bili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja upravo s ciljem izvida terena po pitanju prijavljenih idejnih projekata.

Sjajna je vijest što je prije nekoliko dana izdana Suglasnost na idejni projekt i omogućeno financiranje u iznosu od 100 %. To znači da će biti dograđeno devet novih učionica, knjižnica i blagovaona. Slijedi korak izrade glavnog projekta i same prijave, nakon čega bi trebala uslijediti i gradnja i kroz koju godinu sva će djeca u Murskom Središću biti u jutarnjoj smjeni.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje