Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti
Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.
Skupljač i istraživač
Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).
Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.
Panonski tip narodne muzike
U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.
U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.
„Nekada! Što je to nekada?“
Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.
Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.
Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“
Na konferenciji za medije 16. travnja predstavljeno je novo izdanje najpopularnije i najmasovnije međunarodne utrke, koja se održava povodom Dana Međimurske županije – Polumaratona Zrinski.
Pročelnica Službe za poslove župana Petra Vadlja istaknula je da je riječ o događaju koji oslikava duh Međimurja: „I ove godine nizom sportskih manifestacija pokazujemo da je naša Županija apsolutno zasluženo, prva u Hrvatskoj, ponijela titulu Europske regije sporta. U nedjelju ćemo to potvrditi na sedmom izdanju Polumaratona Zrinski, nakon čega slijedi spidvej spektakl u Donjem Kraljevcu, zatim naš poznati BIMEP, te biciklistička utrka na ranču Curek. Međimurje živi sport kroz sve generacije, živi zdravo i održivo što simbolizira i ovogodišnji slogan promoviran uz Dane Međimurske županije – Green is in Međimurje je in.“
Dodala je da je Polumaraton Zrinski snažna promocija i kraja i sporta te zahvalila članovima organizacijskog odbora na predanosti, kao i novinarima na praćenju bogatog programa Dana Međimurske županije.
Konferenciji su – u ime organizatora – prisustvovali članovi Atletskog kluba Međimurje, na čelu s predsjednikom Marijem Dobšom koji naglašava: „Polumaraton Zrinski najveća je utrka Međimurja i već dosad se prijavilo više od 850 sudionika iz nekoliko zemalja. Prognostičari su za nedjelju najavili temperaturu zraka između 8 i 13° C, što je za trčanje optimalno. O sigurnosti utrke brinut će veliki broj volontera, od vatrogasaca, studenata i srednjoškolaca do pripadnika Crvenog križa, uz podršku Policijske uprave međimurske“.
Dobša je dodao da je Polumaraton Zrinski šlag na torti niza sportskih manifestacija koje AK Međimurje organizira, te predstavlja rezultat rada Kluba sa svim generacijama. Mario Dobša zahvalio je i Međimurskoj županiji koja stoji iza ovog velikog sportskog pothvata.
Nenad Veselko pozvao je vozače na strpljenje, tijekom primjene posebne regulacije prometa u gradu u cilju nesmetanog odvijanja utrke. Start utrke je u nedjelju, 21. travnja, u 9 sati u Zrinsko-frankopanskoj ulici, a cilj na Trgu Republike. Sudionici utrke i ove godine biraju između kraće dionice od 5 kilometara te dulje od 21 kilometra.
I Božica Horvat, članica AK-a Međimurje, zahvalila je Međimurskoj županiji i sponzorima na podršci koja, ne samo da omogućava ovaj događaj, već i osigurava pehare i nagrade najuspješnijim trkačicama i trkačima, te dodala da se vrijednost Polumaratona Zrinski ogleda i u činjenici da mu se sve češće priključuju timovi tvrtki i ustanova te ovaj oblik aktivnog druženja koriste za snažnije povezivanje unutar svojih kolektiva.
U Murskom Središću je osnovna škola izgrađena prije 60 godina i dobro je desetljećima služila učenicima, međutim, nedostatna je za sve učenike u jednoj smjeni i provođenje jednosmjenske nastave koja je važna za boravak roditelja s djecom, mogućnosti izvannastavnih aktivnosti, mogućnosti organizacije školskih izleta ili odlaska na kazališne i druge predstave i mnoge druge stvari koje danas polako postaju standard.
Vlada Republike Hrvatske teži jednosmjenskoj nastavi na području cijele Republike Hrvatske, a pomoć u tome su velika sredstva koja su osigurana za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vlada Republike Hrvatske je tako putem NPOO-a osim za dječje vrtiće, koji u Murskom Središću ide u dogradnju, osigurala sredstva i za gradnju i dogradnju osnovnih škola, pri čemu je Grad Mursko Središće u suradnji s osnivačekm osnovne škole, Međimurskom županijom, te Osnovnom školom Mursko Središće protekle tri godine aktivno radio na pripremi i prijavi projekta dogradnje osnovne škole. Prije nekoliko su mjeseci i gradonačelnik Dražen Srpak i župan Međimurske županije, Matija Posavec i bili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja upravo s ciljem izvida terena po pitanju prijavljenih idejnih projekata.
Sjajna je vijest što je prije nekoliko dana izdana Suglasnost na idejni projekt i omogućeno financiranje u iznosu od 100 %. To znači da će biti dograđeno devet novih učionica, knjižnica i blagovaona. Slijedi korak izrade glavnog projekta i same prijave, nakon čega bi trebala uslijediti i gradnja i kroz koju godinu sva će djeca u Murskom Središću biti u jutarnjoj smjeni.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
